Republika Srpska

Prinudne naplate u pravosuđu: Sudski vještaci tužbama naplaćuju svoje honorare

Piše: Ljiljana Kovačević

Isplate za sudske vještake u RS prestale su u 2015. godini. Preporučuje im se da tuže sudove pa će honorare naplatiti za deset godina

Malo je onih u Bosni i Hercegovini koji još vjeruju u pravosudni sistem, njegovu nezavisnost i istinsku želju da se izbore sa kriminalom koji uništava zemlju. Mnogo je onih koji smatraju da su sudije i tužioci neopravdano nagrađeni visokim platama, o kojima većina gradjana BiH može samo da sanja. Mnogi predmeti guraju se u ladice, postoji lista zaštićenih koji se ne smiju i ne mogu naći na udaru pravosuđa, javnost je izgubila nadu da će one koji su oštetili državu stići zaslužene kazne.

Za razliku od sudija i tužilaca, ovlašteni vještaci, koji se angažuju na pojedinim slučajevima u sudovima u Republici Srpskoj, ostali su kratkih rukava. Naknade za obavljeni posao, koje su minorne u odnosu na plate tužilaca i sudija, ne isplaćuju im se redovno, a neke ne mogu da naplate godinama.   

Jedan od vještaka je Miro Žarić iz Broda,  diplomirani inženjer elektrotehnike, kome sudovi i tužilaštva za obavljeni posao duguju više od dvije hiljade maraka. Još je veći problem što ne postoji nikakva naznaka da će mu taj novac biti isplaćen u skorije vrijeme. Žarić je samo jedan u moru vještaka raznih struka, koji pružaju svoje usluge pravosuđu, a da za to nisu plaćeni. U isto vrijeme, nedavno je objavljeno da je tužiocima u RS isplaćen regres u iznosu od po 2.000 KM. Znači, para ima, ali ne za sve. Samo za one u vrhu pravosudnog sistema.

Žarić je u oktobru 2010. godine imenovan za vještaka elektrostruke. Prethodno je položio stručni ispit, a odluka o njegovom imenovanju objavljena je u Službenim glasnicima RS i BiH.

Poslovima vještačenja bavio se i prije ovog imenovanja, s tim što je u to vrijeme Ministarstvo pravde objavilo javni poziv za imenovanje vještaka u skladu sa Zakonom o vještacima RS. Vještačenja elektro struke su relativno rijetka i tiču se nesreća i krivičnih djela uzrokovanih djelovanjem ili krađom električne energije.

Procedura angažovanja vještaka je sledeća- nalog za izradu stručnih nalaza i mišljenja u pojedinim predmetima dodjeljuju im tužilaštva, u slučaju Žarića radi se o Tužilaštvu u Doboju, ili osnovni i privredni sudovi. Kada vještaka angažuje tužilac, onda je tužilac taj koji daje nalog blagajni da se vještaku isplati pravična naknada za obavljeni posao, na osnovu troškovnika koji dostavlja vještak - troškovi izlaska na teren, putni troškovi i troškovi izrade nalaza i mišljenja.

Kod sudova je situacija drugačija, s obzirom na to da jedna od strana u sporu uplaćuje novčana sredstva za angažovanje vještaka. Problem sa iplatom usluga vještaka je počeo od 2015. godine, kada je budžet Ministarstva pravde RS postajao sve prazniji.

Od tada tužilaštva u sudovi u RS ne vrše uplatu odobrenih sredstava za usluge vještaka, pravdajući se tvrdnjama da im Ministarstvo pravde ne uplaćuje novac.

I ranije su uplate kasnile, posebno u slučajevima kada su vještake angažovala tužilaštva, ali nikada nisu prešla u drugu godinu.
Trenutno su isplate vještacima stale sa krajem 2015. godine i nema pomaka.

Da bi došao do svog, pošteno zarađenog novca, Žarić je Okružnom tužilaštvu u Doboju poslao opomenu pred tužbu, tražeći da mu se isplati rad na sedam predmeta, što ukupno iznosi 2.020 KM.

Ništa bolje Žarić nije prošao ni sa sudovima. Od 2015. godine imao je tri predmeta i nijedan do danas nisam naplatio. Osnovni sud u Modriči, po rješenju sudije Milke Savić, duguje mu od 19. novembra 2015. godine 450,00 KM. To je novac koji je stranka u postupku uplatila na ime vještaka, a koji je, prema tvrdnjama službenika, uplaćen na propalu „Banku Srpske“, pa ga je nemoguće naplatiti. Sam Žarić nije mogao odlučivati putem koje banke će mu biti uplaćen novac i  ostao je bez zarađenih para. I ne samo to, iz svog džepa je plaćao izlazak na teren, odlazak na ročišta...

Žarić je kontaktirao Sud u Modriči, tražeći odgovor na pitanje. kada će mu biti uplaćene zarađene pare. Dobio je nevjerovatan odgovor – službenica Suda mu je predložila da ih tuži, pa će se u nekih desetak godina, izvršiti prinudna naplata.

Sličnu situaciju doživio je i sa Osnovnim sudom u Derventi, koji mu od 02. februara 2016. duguju 460 KM i iz kojeg se nisu udostojili da mu odgovore na upit o isplati novca.
Treći slučaj je sa Osnovnim sudom u Tesliću, gdje je Žarića 25. aprila ove godine angažovala sutkinja Irma Blambić.

Blambićeva nije napravila ni zaključak o isplati, iako tokom glavne rasprave ni ona ni strane u sporu nisu imali primjedbi na vještačenje. Kako sada stvari stoje, teško da če Žariću i ovo vještačenje biti plaćeno, jer mu je iz teslićkog Suda rečeno da sutkinja zajedno donosi presudu i nalog za isplatu, iako to nema nikakve veze i nikada do sada nije postojala takva praksa. Vještak se uvijek isplaćivao po završetku glavne rasprave, a to je u ovom slučaju bilo prije tri mjeseca.

Tu se ne završavaju problemi vještaka, koji su nemoćni pred sistemom. Nerijetko se dešava da se u nalogu prijeti vještacima da će biti privedeni ukoliko odbiju vještačiti ili ukoliko za to nemaju valjano obrazloženje. Izbor je, dakle, sledeći- potrošiti svoj novac i uraditi vještačenje, uz nadu da će ti troškovi jednog dana biti plaćeni, ili odbiti vještačenje i izložiti se riziku da vas sud privede?!!!

Žarić je samo jedan od vještaka u RS koji se suočava s problemom nenaplativosti pruženih stručnih usluga. Vještaci sve više odbijaju da rade na slučajevima, a prema nezvaničnim informacijama, slučaj pada aviona u Banjaluci u maju 2012. godine, kada je poginulo pet mladih ljudi, zapeo je, između ostalog, zbog neizmirivanja obaveza prema vještacima, koji svoje nalaze nisu dali bez uplate naknade za vještačenje.

(zurnal.info)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Ljiljana Kovačević, Republika Srpska, Pravosuđe