Međunarodna zajednica i Izborni zakon:Wigemarku prioritet slučaj Ljubić, Sejdić i Finci dijele šesto mjesto

Pod okupacijom

Međunarodna zajednica i Izborni zakon: Wigemarku prioritet slučaj Ljubić, Sejdić i Finci dijele šesto mjesto

Prema ponuđenim zaključcima, SDP-ov i DF-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nema podršku Međunarodne zajednice. Stav EU: „presudu u predmetu Ljubić provesti u Državnom, a ne u Parlamentu F BiH“. Stranci predlažu proširenje Doma naroda FBiH i primjenu popisa iz 2013. godine.

Wigemarku prioritet slučaj Ljubić, Sejdić i Finci dijele šesto mjesto

Presudu u predmetu  Ljubić provesti odmah, presudu u predmetu Sejdić-Finci rješavati kasnije. Ovo je suština zaključaka koje Međunarodna zajednica predlaže bh političarima tokom razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Prema dokumentu koji je u posjedu Žurnala, predstavnici Međunarodne zajednice zatražili su od političkih stranaka da se „obavežu provesti odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić uključujući proporcionalniji odnos između političkih predstavnika i stanovništva koje predstavljaju“. U istom zaključku je navedeno da bi sve to „trebalo provesti putem Parlamentarne skupštine BiH“.

Pojednostavljeno, Međunarodna zajednica ovim se zaključkom, praktično, izjasnila protiv SDP-ovog i DF-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona kojim su ove dvije političke partije pokušale provesti presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, a koja se odnosi na izbor delegata u Dom naroda FBiH. 

Krajem prošle godine, podsjećamo, predsjednici ove dvije stranke saopćili su da su u Parlament Federacije BiH uputili izmjene Izbornog zakona  „držeći se Ustava FBiH i primjenjujući popis iz 1991. godine“. O tim izmjenama Zakona, Nermin Nikšić i Željko Komšić informisali su Larsa Gunara Wigemarka, koji je, kako su kazali tada, „bio iznenađen ponuđenim rješenjima“.  

No, tri mjeseca poslije u Delegaciji EU BiH predstavnicima političkih partija ponuđen je zaključak u kojem je navedeno da bi presuda u predmetu Ljubić trebala biti provedena putem Parlamenta BiH. Time je jasno stavljeno do znanja da aktualni prijedlog izmjena Zakona koji se nalazi u proceduri u Parlamentu Federacije BiH nije prihvatljiv za međunarodnu zajednicu. A upravo tim prijedlogom izmjena Izbornog zakona – određene su kantonalne kvote delegata u Domu naroda FBiH, koje nisu u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH.

Kada je u pitanju popunjavanje klubova u Domu naroda FBiH, Wigemark i njegovi saradnici predlažu rješenje u zaključku broj četiri. 

„Opcija prošireni sastav Doma naroda smatra se najodrživijom u postizanju dogovora“, navedeno je u dokumentu koji je ponuđen bh političkim partijama.

U okviru tog zaključka, Međunarodna zajednica predlaže tri opcije. 

Prema prvoj opciji, prag za izbor delegata bio bi 1 posto od ukupnog broja tog naroda u FBiH prema popisu iz 2013. godine. To znači da bi predstavnik određenog konstitutivnog naroda iz kantonalne skupštine mogao biti izabran za delegata u Dom naroda FBiH ukoliko u kantonu u kojem je izabran živi 1 posto od ukupnog broja njegovog naroda u Federaciji BiH. 

Izračunom se dolazi do rezultata da Hrvat iz BPK ne bi mogao izabran u Dom naroda FBiH, niti bi Bošnjaci i Srbi iz Zapadno-hercegovačkog kantona mogli biti izabrani za delegata u Dom naroda. Drugo rješenje koje predlaže Međunarodna zajednica je formiranje tzv "super klubova".  Svi kantonalni zastupnici iz cijele Federacije BiH bi formirali klubove naroda, a onda bi, glasanjem, izabrali po 17 delegata u Dom naroda FBiH. Suštinski, najmanje 80 posto delegata iz reda hrvatskog naroda bilo bi izabrano iz kantona u kojima vlada HDZ BiH što bi toj stranci otvorilo prostor za uspostavljanje potpune dominacije u Federaciji BiH. 

Treći prijedlog, prema informacijama Žurnala, podrazumijeva povećanje broja delegata u klubovima sa 17 na 24. Tada bi se primjenjivalo pravilo iz prijedloga 1, tj. kvota od 1 posto na osnovu popisa iz 2013. godine. 

Kada je u pitanju provedba presuda Evropskoh suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Pilav i Zornić, Delegacija EU sa Larsom Gunarom Wigemarkom na čelu to tretira tek šestim zaključkom.

„Neprovedene presude trebaju se rješavati na BiH putu ka EU“, predložila je Međunarodna zajednica domaćim zvaničnicima.

(zurnal.info)