2018

Godina iznevjerenih očekivanja: Ubistva, krađa izbora i protesti obespravljenih

Pišu: Žana Gauk/Branka Mrkić-Radević

Protekla 2018. bila je još jedna godina opasnog življenja u Bosni i Hercegovini. Ko preživi 2019. evociraće uspomene!

Najvažnije u proteklih 365 dana bilo je - preživjeti u Bosni i Hercegovini. Da sve ostane isto kao u protekle dvije decenije pobrinula se vlast!

REPUBLIKA SRPSKA U PET ČINOVA

Pravda za Davida: Mart, 26... Darko Ilić, načelnik Uprave za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, nije mogao sa sigurnošću da tvrdi da se radi o zadesnoj smrti dvadesetjednogodišnjeg banjalučkog studenta Davida Dragičevića.

"U ovom momentu nema nijedne indicije da se radi o krivičnom djelu", kazao je Ilić i onda oblatio žrtvu rječima da je prethodno opljačkao kuću porodice Rađen u naselju Lauš.

Satanizacija nesrećnog mladića tu nije stala, policija je tvrdila da je bio pod uticajem droga... Ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač, iz sebi znanih razloga, tražio je da se slučaj zaključi.

Istina je vrlo brzo izašla na vidjelo – David je svirepo ubijen i bačen u kanalizaciju. Ubice i nalogodavci do danas nisu poznati, a Banjalučani mjesecima na Trgu Krajine traže istinu. Lukačevi policajci lako se hvataju za pendreke, a privođenja, tortura,  strahovlada i demonstracija sile postali su svakodnevica koja se preljeva na sve dijelove RS. Vlast na čelu sa SNSD-om i Miloradom Dodikom zbog ovog bunta se pribojavala oktobarskih izbora, a nakon bezočne krađe glasova i uvjerljive „pobjede“ još snažnije je krenula na vlastiti narod. Slučaj će najvjerovatnije preuzeti Tužilaštvo BiH čime Dodik cijelu priču prebacuje iz Banjaluke u Sarajevo. Odgovornost za nerad vlastitih institucija prebaciće na pravosudne na nivou BiH, što bi mogao biti jedan od njegovih argumenata za reformu pravosuđa u BiH.

Infosrpska: Vijesti sa sve glasnijih protesta prate i one koje objavljuje portaloid „Infosrpska“, a prenosi ono što se i dalje zove javnim servisom građana RS (RTRS) i Vladinom novinaskom agencijom (Srna). „Infosrpska“ je ništa drugo do alter ego medija kojima građani plaćaju RTV taksu. Pod „novinarsko“ pero nepotpisanih autora podlijeću svi koji se suprotstave mišljenju vladajuće elite – od Davidovog oca Davora, preko opozicionih političara, do novinara. „Infosrpska“ je prije nekoliko dana pokušala da linčuje novinara Žurnala Avdu Avdića, tvrdeći da je na platnom spisku Obevještajno-bezbjednosne agencije BiH te da „medijski diskredituje većinu vodećih političara iz RS“.

„Zajedničkim aktivnostima OBA BiH, novinara Avde Avdića i portala 'Žurnal.info', kao i još nekih novinara čija ćemo imena uskoro objaviti, koordinira jedan od šefova engleske obavještajne službe", naveo je „diplomatski izvor“ poratla "Infosrpska".

Ovo je samo jedan u nizu alata koje režim u RS koristi kako bi dezinformisao javnost i skrenuo pažnju sa pravih problema na lažne neprijatelje i izdajnike.

Neposlušni novinari u RS obično završe sa 40 šavova na glavi. Najbolje je to osjetio novinar BN televizije i portala „Gerila.info“ Vladimir Kovačević kojeg su, nakon izvještavanja sa protesta „Pravda za Davida“, pokušali ubiti bokseri Marko Čolić i Nedeljko Dukić.

„Mangupi“: Nakon što se režim u RS, poslije krađe izbora, obračunao sa opozicijom, krenuo je da čisti i vlastite redove od svih koji unutar tog sistema pokušavaju da razmišljaju vlastitom glavom.

Prvi među jednakim mangupima bio je Milan Radović, direktor Nove banke, kojeg je odmah nakon izbora, a bez obzira na izvanredne rezultate, smijenio Nadzorni odbor. Time je otvoren put bankarskoj vladavini bivšeg ministra finansija Zorana Tegeltije, čiji je prijatelj još iz dječačkih dana u Mrkonjić Gradu Mladen Milanović Kaja kupio većinski paket akcija. Radović se u potpunosti povukao.  

Nadzorni odbor „Željeznica RS“ smijenio je generalnog direktora Dragana Savanovića (DNS) i na njegovo mjesto kao vršioca dužnosti imenovao direktora za poslove infrastrukture u preduzeću Zorana Ilinčića. U masovnoj čistki DNS-ovih kadrova smijenjeni su i ministar prosvjete i kulture Dane Malešević, direktor RiTE Ugljevik Đorđe Popović, direktorka Šumskog gazdinstva “Vrbanja” u Kotor Varoši Daliborka Kerezović-Damjanović...

Bolje nije prošao ni ni Drago Kalabić, član Glavnog odbora i Predsjedništva SNSD-a.

„Kako te nije sramota, šta to radiš“, riječi su kojima se smjelo obratio Dodiku.

Prethodno je napustio prnjavorski Opštinski odbor stranke uz riječi: „Sa ljudima koji misle da se treba neistomišljenicima osvetiti i na djeci ne treba biti u istoj prostoriji.“  

„Srbija“: Dva dana pred izbore u BiH u Istočnom Sarajevu otvorena je bolnica patriotski i pompezno nazvana „Srbija“. Međutim, sav patriozitam pada u vodu kada se spozna da je izgrađena kreditom teškim 54,5 miliona KM, koji će građani RS vraćati u 72 rate. Nedugo nakon svečanosti vladajuće partije na površinu je izašao sav jad potemkinove bolnice. Medicinarima čak osam godina nisu uplaćivani porezi, doprinosi i naknade po drugim osnovama. Menadžerska kasa direktora Gorana Todorovića bila je prazna pa su ljekari ostali i bez nekoliko plata. Nije im ostalo ništa drugo nego da prijete štrajkom. Dobili su tek mrvice svojih prava, odnosno samo neto plate, a tako obespravljeni i poniženi već traže mjesto u drugim zdravstvenim ustanovama. Njih 57 u svakom momentu može da napusti ovu zdravstvenu ustanovu jer su im ponuđena zaposlenja, uz 1.500 KM veće plate, u Kantonu Sarajevo.   

Sve ovo vrijeme, uz Todorovića, lagao ih je i bivši ministar zdravlja Dragan Bogdanić. Todorovića je naslijedio je Nebojša Šešlija, kadar SNSD-a, a Bogdanića Alen Šeranić, takođe iz SNSD-a.

Ništa drugo do još jedno u nizu primjera potemkinovog zdravstvenog sistema, kojim režim u RS, prebacujući javni novac u privatne džepove, pokušava da narod ubijedi kako mu je život na ovim prostorima dostojan čovjeka.

Srbska čast: Kako zaključiti pet činova iz RS do nacionalizmom?! Da će 2018. biti godina opasnog življenja u RS pokazalo se još 9. Januara, na paradi održanoj povodom Dana Republike. Tada su banjalučkim ulicama prodefilovale nabildane patriote okupljene oko „Srbske časti“. Tih dana su se predstavnici vlasti u RS utrkivali ko će napraviti više selfija sa članovima ove grupe čiji su članovi odavno poznati „organima gonjenja i prebijanja“. „Srbska čast“ je povezivana sa sličnim pokretima iz Rusije, koje kontroliše tamošnji režim na čelu sa Vladimirom Putinom. Cilj svega toga je bio da se pokaže kako Dodika i njegovu vlast podržava Rusija, a da se ojađenom narodu pokaže kako iza režima stoje „opasni momci“.

Ono što je počelo sa paradom nabildanih patriota završilo je policijskim premlaćivanjem građana okupljenih na protestima „Pravda za Davida“.  

PROTESTI U FEDERACIJI

Godinu iza nas u smislu građanskog aktivizma i borbe različitih grupa za svoja prava obilježili su protesti demobilisanih boraca u Federaciji BiH, bunt žena Kruščice, te borba za sigurnije gradove, uglavnom nakon nesreća sa smrtnim ishodima. 


Demobilisani borci: Borba demobilisanih boraca u Federaciji BiH za ispunjavanje zahtjeva traje već godinama. Posljednje dvije godine podignuto je i šatorsko naselje ispred bivše zgrade Federalne vlade. Iako je Vlada otišla, naselje je ostalo na istom mjestu. Građani će ove proteste pamtiti po blokiranju raskrsnica i magistralnih puteva a borci po uglavnom neispunjenim zahtjevima i obećanjima – usaglašavanju teksta Zakona o pravima demobilisanih boraca i pravima njihovih porodica u oba doma Parlamenta, isplatu boračkog dodatka, objavu registra boraca te regulisanje finansiranja boračkih udruženja. Protesti su eskalirali blokadama puteva u Tuzlanskom kantonu, a kasnije u septembru i sukobom policije sa borcima na sarajevskim ulicama.

Pobjeda žena Kruščice: Svijetli i rijetki primjer kada građanski aktivizam ipak pobijedi su i žene Kruščice kod Viteza, koje su se skoro cijelu 2018. borile protiv izgradnje mini hidrocentrala na rijeci Kruščici.
Prilikom deblokade puta koji su odlučni mještani blokirali u namjeri da onemoguće prolaz mašina, došlo je do sukoba specijalaca i okupljenih. Šest mještanki završilo je u hitnoj pomoći.
Izgradnja hidorcentrala firme Genaa d.o.o. Vitez uništila bi mnogo puta obnavljani riblji fond, zagadila čistu i pitku vodu na području Kruščice.
U decembru su uvažene sve četiri tužbe na Kantonalnom sudu u Novom Travniku i poništene građevinske i urbanističke dozvole za izgradnju.

Protesti načelnika: U Bihaću se protestvovalo protiv slanja migranata iz Sarajeva u ovaj kraj. Zaustavljani su autobusi sa migrantima, obećavalo se i prijetilo da će se demonstracije organizovati u Sarajevu. U Sarajevo su demonstrirali načelnici, gradonačelnici i vijećnici iz USK-a kako bi izrazili nezadovoljstvo radom institucija u vezi povećanog broja dolaska migranata i izbjeglica u BiH. Tražili su da odgovornost za ovaj poblem preuzmu državne institucije, prije svega Ministarstvo sigurnosti BiH. Noseći transparent s natpisom: "4.000 migranata u Krajini, Ministarstvo sigurnosti BiH poduzmite nešto", poručili su kako niko nije protiv migranata i izbjeglica, ali da ova lokalna zajednica nema kapaciteta da ih zbrine.

Ubistva na ulicama: Tokom godine održavani su i protesti podrške porodici Memić, poridici ubijenog Banjalučanina Davida Dragičevića, te otkriveno spomen obilježje studenticama Selme Agić i Edite Malkoč, koje je na pješačkom prelazu u sarajevu automobilom udario i usmrtio Sanjin Sefić. Sanjin Sefić osuđen je na 14 i po godina zatvora.

GIKIL: Protestvovali su i radnici lukavačkog GIKIL-a, tražeći od premijera Fadila Novalića da učini sve kako ne bi došlo do obustave rada u ovoj fabrici, i gubitak hiljada radnih mjesta. GIKIL-u prijeti obustava rada nakon što je Federalna inspekcija izdala rješenje o obustavi rada ukoliko se ne ispune minimalni uslovi za rad fabrike u ekološki prihvatljivim okvirima. Rješenje je izdato nakon što je došlo do curenja amonijačne vode i drugih opasnih materija u Spreču i okolinu. Inspekcija je ponovila pregled ali još uvijek nema konačne odluke. Radnici su tražili da se prolongira izvršenje rješenja o obustavi rada za 100 dana, a u Sarajevo su stigli sa transparentima "Branit ćemo državu, branit ćemo i GIKIL", "Radnici GIKIL-a žrtve državnog kriminala".

Željezara Zenica: Svoja prava na ulici su, kao i godinama ranije tražili radnici Željezare Zenica. Okupljali su se u sarajevu ali i Zenici, gdje je došlo i do sukoba sa policijom nakon blokade magistralne ceste prema Doboju i granici sa Hrvatskom. Radnici zeničke željezare štrajkovali su glađu tražeći da im uprava isplati trinaest plata te doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Za prošlogodišnje okupljanje radnici su kažnjeni novčano sa 9.500 KM zbog ometanja saobraćaja. MUP Kantona Sarajevo – PU Centar prekršajno je kaznio predsjednika sindikata Željezare Zenica Esada Skomorca sa 1.500, predsjednika Sindikata metalaca FBiH Bajru Meleza sa 2.000 te Sindikat metalaca FBiH kao pravno lice sa 6.000 maraka.

Borba za obrazovanje: Prava za djecu iz autističnog spektra pred Kantonalnom vladom u Sarajevu morali su tražiti i njihovi roditelji. Zbog nedosataka sredstava ali i i sistemskog rješenja, već godinama ova djeca gube veliki broj nastavnih sati i dana. Tako je bilo i ove godine kada su, zbog neodgovornosti Ministarstva obrazovanja KS, sa zakašnjenjem krenuli sa programom.

Ne iscrpljuje se ovim lista nezadovoljstva građana u BiH. Sigurnosna situacija nije nimalo obećavajuća. U Travniku je ubijeno pola porodice u automobilskoj nesreći koju je skrivio počinilac odranije poznat policiji. U Sarajevu su pripadnici automafije ubili dva policajca na dužnosti. U bihaćkom kraju otac je ubio troje vlastite djece. Desetine, stotine hiljada ljudi iseljavaju iz zemlje. Bh. gradovi su među najzagađenijima na svijetu. Politička kriza je konstantna. Izbori su, tvrdi se, pokradeni, ali niko neće odgovarati za to. Obećavajuće za narednu, 2019. godinu.

(zurnal.info)