NAUKA

NAKON DRAGANA ČOVIĆA I IBRAHIMA JUSUFRANIĆA: BiH dobija još šest počasnih akademika iz Tuzle

Profesori Galib Šljivo i Azem Kožar
Piše: Branka Mrkić-Radević

Široj javnosti Akademija se predstavila kada je u tržnom centru Dramar u Tuzli održan naučni skup “Uticaj ideologija na historiografiju BiH 20. stoljeća”

U Tuzli je 2016. godine kao udruženje građana osnovana Akademija društveno-humanističkih nauka. Na čelu akademije kao osnivač je historičar prof. dr. Galib Šljivo, akademik i član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU). U udruženju je trenutno sedam akademika - stalnih članova. 

Pored profesora Šljive, tu su i profesor historije Azem Kožar, Ahmet Kasumović (lingvističke nauke), Nikola Samardžić (profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu), Enes Kujundžić (kulturolog), Husnija Hasanbegović (audiolog) i Mevludin Ekmečić (akademski slikar).

Široj javnosti Akademija se predstavila kada je u tržnom centru Dramar u Tuzli održan naučni skup “Uticaj ideologija na historiografiju BiH 20. stoljeća” u organizaciji Društva historičara Tuzla i Akademije. Na skupu je tada predstavljeno 13 radova, a od tada se uz imena članova Akademije sporadično može vidjeti i titula – akademik. Cilj Akademije bio je, kaže za Žurnal profesor Azem Kožar, da se obuhvati što više oblasti iz sfere društveno-humanističkih nauka:
- Ovdje se ne radi o naučnoj ustanovi već o udruženju građana, zvanje akademik je samo počasno zvanje i ništa više. Niko ne dobija i ne radi za novac već pokušavamo dodatno razviti ovu sferu.

S obzirom da je ispod jedne od najava potpisan kao akademik, na pitanje koje akademije je član, profesor Kožar kaže:
- Pa ove o kojoj razgovaramo.

Svoj rad Akademija djelimično finansira iz budžetskih sredstava. Pokrovitelj skupa u TC Dramar bilo je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (4.310 KM). Ministarstvo je sa 903 KM finansiralo i izdavanje prvog broja časopisa Udruženja – COSER. Akademija je do sada sačinila više projekata i čeka njihovo odobrenje i sufinansiranje. Suorganizator je dva naučna skupa:
- Ovo je jedan tim entuzijasta, uglavnom penzionera, koji su još uvijek psihofizički relativno zdravi i korisni, a uz to žele biti društvu od koristi – kaže prof. dr. Kožar. Prof. dr. Galib Šljivo rođen je 1933. godine.



Jedan od ciljeva Akademije je i da veliki broj profesora koji su u penziji i koji nije organizovan tako da “svoje znanje kapitalizira” bude okupljen na jednom mjestu i doprinese razvoju društveno-humanističke misli u Tuzli. Da bude, kako kaže profesor Kožar, nukleus oko kojeg će se okupljati naučnici:
- Očekujemo potporu i imamo aplikacije pred gradom Tuzla i ministarstvima. Trenutno još uvijek nemamo finansijsku konstrukciju, dok se ne naslonimo na neka grant sredstva.

Jedan broj članova društva nepravedno je zaobiđen kada je riječ o članstvu u Akademiji nauka i umjetnosti BiH i BANU, smatra profesor Ahmet Kasumović. Iz raznih razloga, kaže:
- I akademik Galib Šljivo tek u skorijem periodu proglašen je članom BANU a toliko je doprinosa dao. Po svemu je za državnog akademika. Pa Enes Kujundžić, najveći i najcitiraniji kulturolog u BiH. Čovjek je zaobiđen i nije ni uzet u obzir. Opus profesora Kožara je ogroman, on je dvostruki doktor nauka...to su samo neki primjeri.

Profesor Kasumović bio je kandidovan za člana akademije ali nije izabran.

- Akademija društveno-humanističkih nauka nema cilj da negira ili da napada, već da promoviše znanje koje je zasnovano na najvišem stepenu naučne istine, a putem otvorenog iznošenja stavova po svim relevantnim društveno-humanističkim pitanjima, putem fluktuacije znanja iz razvijenih i manje razvijenih dijelova Bosne i Hercegovina i šireg evropskog i svjetskog prostora, kao i afirmacije identiteta bosanskohercegovačkog društva u cjelini, u svakom njegovom segmentu, nacionalnom, vjerskom, kulturnom, tradicionalnom. Iz dosadašnjeg iskustva mogu reći da društveno-humanističke nauke nisu naišle na prihvatanje ciljeva koje žele postići, ali to nas ne obeshrabruje. Želimo da našim radom pridobijemo sve one intelektualce kojima je stalo da sustignemo korak sa drugim sredinama, Sarajeva na prvom mjestu - rekao je na skupu u Tuzli prof.dr. Galib Šljivo.

Cilj i misija Akademije su da okupi što više mislećih ljudi i tu sferu društveno-humanističkih nauka koja je u Tuzli zapostavljena, da je protežira i na neki način predstavi Tuzlu kako historiografski pripada. Za sada se, kažu Žurnalovi sagovornici, može reći da društveno-humanističke nauke u Tuzli nemaju mjesto koje zaslužuju. Ima znanja i kadra ali nema institucionalnog oblika naučnog istraživanja. Tuzla je zasnovana, kažu, na ideji industrijalizacije, pa društvene nauke nisu dovoljno zastupljene.

U BiH, očito je, postoji više vrsta akademika. Od članstva u zvaničnoj instituciji, privatnim udruženjima, do počasnog zvanja kao što je akademik Dragan Čović, ili misteriozne titule akademika Ibrahima Jusufranića.
(zurnal.info)