Kraj rasprave

Istraživanja dokazala: Kompanija Arcelor Mittal je najveći zagađivač u Zenici!

FOTO: Haris Čalkić
Piše: Semir Mujkić

Novi podaci okončavaju višegodišnju raspravu u Zenici o tome ko je odgovoran za zagađenje iako iz kompanije i dalje tvrde da je tvornica samo jedan od zagađivača. Mittal u toku godine potroši 40 puta više uglja od svih domaćinstava u Zenici zajedno!

Kokošija jaja uzgojena u blizini zeničke tvornice ArcelorMittala opasna su po ljudsko zdravlje, objavljeno je u nedavnom izvještaju češke organizacije Arnika u kome je učestvovao i Eko forum iz Zenice. Stanovnicima naselja u blizini tvornice preporučeno je da dnevno ne jedu više od dva jajeta jer se u njima nalazi zagađenje veće od higijenskih limita Evropske unije.

Nekoliko sedmica prije nego što su objavljeni rezultati ovog istraživanja, iz Mittala je stiglo saopštenje u kojem se negira odgovornost kompanije za ukupno zagađenje u Zenici. Mittal nije najveći zagađivač zraka nego je samo jedan od zagađivača u Zenici, sažetak je ovog saopštenja u kojem se odgovornost za zagađenje jednako dijeli i na privatna i poslovna ložišta i automobile.

U vremenu između Mittalovog saopštenja i rezultata istraživanja o zagađenosti jaja, zenički Eko forum je dobio podatke koji će okončati raspravu o tome ko je najveći zagađivač zraka u Zenici.


Najveći potrošač uglja

ArcelorMittal je najveći zagađivač zraka u Zenici i godišnje u atmosferu ispusti nekoliko puta više zagađujućih čestica od svih drugih zagađivača zajedno. Mittalova tvornica u Zenici potroši više uglja nego sva privatna i druga poslovna ložišta u toku godine a u atmosferu ispusti više sumpordioksida nego sva ostala ložišta i automobili u ovom gradu zajedno, podaci su koji se mogu pronaći u zvaničnim izvještajima dostupnim odnedavno.

Novi podaci okončavaju višegodišnju raspravu u Zenici o tome ko je odgovoran za zagađenje iako iz kompanije i dalje tvrde da je tvornica samo jedan od zagađivača.

Početkom 2016. godine zenički Eko forum dobio je zvanične podatke Federalnog ministarstva okoliša i turizma o korištenju uglja i ispuštanju zagađujućih čestica Mittalove tvornice u Zenici.

Podaci iz Registra o postrojenjima i zagađivanjima Federalnog ministarstva okoliša i turizma pokazuju da je Mittal u toku 2014. godine potrošio ukupno 815.098 tona uglja u svojim pogonima. U ovaj broj nije uračunato više od 300.000 tona koksa koji se spali u zeničkoj tvornici.

Sa druge strane tvorničkog zida ugalj za zagrijavanje koriste domaćinstva i firme.

Na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku i preliminarnih rezultata popisa domaćinstava, oko 5.400 domaćinstava u Zenici se zagrijava na ugalj. Anketa o potrošnji energije u domaćinstvima/kućama 2015., Federalnog zavoda za statistiku, došla je do rezultata da domaćinstva u Federaciji prosječno godišnje potroše 3,8 tona uglja za zagrijavanje. Na osnovu te procjene domaćinstva u Zenici potroše 21.520 tona uglja godišnje.

To znači da Mittal u toku godine potroši 40 puta više uglja od svih domaćinstava u Zenici zajedno!

Komparativne analize izmjerenih i proračunatih vrijednosti emisija u zrak iz lokalnih kotlovnica, objavljena 2013. godine, daje podatke da 15 najvećih ložišta u Zenici, ne računajući Mittal, za šest mjeseci potroše 6.123 tona uglja.

Sabrano sa domaćinstvima, u Zenici se van Mittala godišnje potroši oko 27.600 tona uglja u toku godine. To znači da Mittal potroši oko 29 puta više uglja od svih ostalih ložišta u Zenici zajedno!

Iz ArcelorMittala kažu kako je njihovo saopštenje o zagađenju u Zenici dato u zimskom periodu na kraju 2015. godine i kako su tada u cijeloj državi bili nepovoljni vremenski uslovi.

“Ako znamo da kućna ložišta koriste ugalj samo u zimskom period za potrebe zagrijavanja prostora, to se podatak koji ste naveli mora posmatrati samo za period od nekoliko mjeseci, a ne za cijelu godinu, dok se ukupna količina emisija iz kompanije ArcelorMittal Zenica odnosi na period od 12 mjeseci”, kažu iz kompanije i ponavljaju svoju raniju tvrdnju a ovaj put smatraju da u Zenici postoje i veći zagađivači od tvornice.

“To znači da je doprinos ostalih zagađivača, uključujući niska kućna ložišta, u navedenom periodu u najmanju ruku isti kao i doprinos kompanije ArcelorMittal Zenica ako ne i veći jer se radi o prizemnim emisijama koje u vrijeme temperaturne inverzije ostaju u nižim slojevima atmosfere, dok emisije sa visokih dimnjaka iz ArcelorMittal Zenica odlaze u više slojeve atmosfere gdje se i razgrađuju.”

U Mittalu smatraju da podatak od 5.400 domaćinstava koja se zagrijavaju na ugalj “treba uzeti sa velikom rezervom jer je gradska uprava grada Zenice još prije dvije godine objavila da Zenica ima oko 30.000 niskih kućnih ložišta.

“Također i podatak o količini uglja za zagrijavanje nije dovoljno precizan jer prema procjenama sa kojima mi raspolažemo za potrebe zagrijavanja u zimskom periodu prosječno domaćinstvo troši više od pet tona uglja”, kažu iz kompanije ne navodeći izvor svojih podataka.

Mittalovom matematikom, 30.000 domaćinstava u Zenici se zagrijava na ugalj i troši pet tona uglja godišnje. To je ukupno 150.000 tona uglja godišnje. Ako bismo to podijelili sa najmanjim mogućim brojem mjeseci u kojima se troši ugalj, svega pet, to je 30.000 tona uglja mjesečno u toku zime.

Za Mittal ćemo godišnju potrošnju podijeliti sa svih 12 mjeseci. Na taj način dobijamo oko 68.000 tona uglja mjesečno u prosjeku ili dvostruko više od podatka kojeg smo dobili iz Mittalovih “procjena”.

A te procjene su daleko od zvaničnih procjena zavoda za statistiku. Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovnika u Zenici ima 50.424 stana u 38.784 domaćinstava. Gradsko centralno grijanje zagrijava oko 15.000 stanova. To ostavlja ukupno 35.000 stanova za privatno zagrijavanje. U Mittalu tvrde da u Zenici ima 30.000 niskih ložišta što bi značilo da se se 85 posto stanova zagrijava na ugalj.

Taj se procenat drastično razlikuje od zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku. Zavod je anketom došao do podataka da se u Federaciji domaćinstva mnogo češće zagrijavaju na drvo nego na ugalj. Za sobno grijanje 84 posto domaćinstava koristi drvo, 1,4 posto plin a ugalj tek 8,6 posto. Ovaj se procenat u gradovima spušta na 5,7 posto. Za etažno grijanje nešto više domaćinstava koristi ugalj, njih 38,8 posto što je daleko manje od Mittalove procjene od 85 posto.




Odakle dolazi sumpor-dioksid

U Mittalu smatraju da osim što ne troše više uglja od ostalih, njihov ugalj zagađuje manje. Od ukupno 1,2 miliona tona uglja koji se potroši u Mittalu, uključujući i koks, u kompaniji smatraju da barem polovina ne zagađuje kao onaj u domaćinstvima.

“Potrebno je razlučiti slijedeće: od ukupne količine uglja koja je potrošena u 2014.godini oko 600.000 tona je ugalj za koksovanje sa sadržajem sumpora od 0,8 posto, dok je energetski ugalj koji se koristi u Toplani kao i za potrebe domaćinstava ugalj iz Rudnika mrkog uglja Zenica, sa sadržajem sumpora preko tri posto”, navode u Mittalu.

U igri brojki i slova Mittal nikada ne navodi količinu sumpor-dioksida kojeg u toku godine ispusti u atmosferu. Za 2014. godinu ta je cifra dostigla 4,5 miliona kilograma SO2 ispuštenog u atmosferu.

Na osnovu podataka iz Proračuna emisije zagađujućih tvari iz mobilnih izvora - cestovnog saobraćaja, automobili u cijelom Zeničko-dobojskom kantonu ispuste 268.000 kilograma SO2 u toku godine.

Ovaj je izvještaj demantovao stavove Mittala da je saobraćaj gotovo podjednako kriv za zagađenje kao i tvornica.

“U većini gradova u kojima se vrše mjerenja kvaliteta zraka saobraćaj se i ne smatra primarnim izvorom emisija, i uticaj saobraćaja na kvalitet zraka je najčešće ograničen na pojas uz saobraćajnice, no njegov uticaj svakako nije zanemariv”, piše u Proračuna emisije zagađujućih tvari iz mobilnih izvora - cestovnog saobraćaja.

Na osnovu Komparativne analize izmjerenih i proračunatih vrijednosti emisija u zrak lokalnih kotlovnica, najveće kotlovnice u Zenici u toku grijne sezone ispuste oko 320.000 kilograma SO2. Privatna ložišta doprinose sa dodatnih milion kilograma SO2 godišnje što je ukupno oko 1,6 miliona kilograma SO2 iz gotovo svih drugih izvora van tvornice ili tri puta manje od Mittala.

Ponovit ćemo mjesečnu matematiku. Mittal u prosjeku mjesečno ispusti 375.000 kilograma SO2 u atmosferu. U pet zimskih mjeseci, ako bismo računali da se stanovi i poslovne prostorije ugljem zagrijavaju samo od polovine oktobra do polovine marta, sva ostala ložišta u prosjeku mjesečno zimi ispuste oko 320.000 kilograma SO2 u atmosferu.

Ovo je omjer najvećeg mogućeg ispuštanja SO2 u domaćinstvima i najmanjeg mogućeg ispuštanja Mittala.

Eko forum Zenica je dobio drugačije podatke kada je analizirao zagađenje kojeg proizvodi Mittal.

“Već letimičnim pregledom navedenih podataka mogu se uočiti nelogičnosti, odnosno da su navedene veoma male emisije polutanata”, smatraju u Eko forumu i dodaju da je najbolji primjer emisija SO2 u zrak u Toplani.

Sadržaj sumpora u uglju od 0,8 posto odnosno 11,62 kilograma SO2 po toni uglja kojeg navodi Mittal u Eko forumu smatraju zanemarivo malim.

“Dosadašnja iskustva su pokazivala da je u Toplani faktor emisije SO2 od spaljivanja uglja iznosio otprilike 40 kilograma SO2 po toni uglja”, smatraju u Eko forumu gdje su procijenili da emisije SO2 samo u Toplani bude oko 11 miliona kilograma ili četiri puta veća od one navedene u izvještaju.

Sve podatke koje smo koristili u ovom tekstu naveli smo i u pitanjima za ArcelorMittal. Na kraju svog odgovora ova kompanija smatra da zagađenje ne zavisi samo od tvornice.

“Uzevši u obzir gore navedene činjenice može se zaključiti da kvalitet zraka u gradu Zenici ne zavisi samo od emisija iz ove kompanije nego i od ostalih zagađivača, uključujući domaćinstva”, kažu u Mittalu i dodaju da se podaci o zagađenju ne mogu upoređivati jer kanton niti grad nemaju registar zagađivača.

“Bez tog registra nemoguće je odrediti koji je utjecaj pojedinog zagađivača na ukupan kvalitet zraka u Zenici.”

Samir Lemeš iz Eko foruma smatra da je nepostojanje registra od velike koristi za Mittal. Registar zagađivača predviđen je još 2003. godine. Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona tek je 2013. godine odlučilo da registar izradi Metalurški fakultet u Zenici ali za to nije odvojilo novac, objašnjava Lemeš, pa je danas registar još uvijek u fazi pravljenja akcionih planova.

Sve dok je tako, bez obzira na brojke koje smo iznijeli, Mittal može tvrditi da nije najveći zagađivač u Zenici.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Zagađenje, ArcelorMittal, Zenica