Postoje i oni koji upozoravaju da ništa u BiH ne treba prihvatiti kao konačno, pa i izbacivanje projekta spalionice iz Urbanističkog plana Zenice i da time priča o spalionici otpada nije završena.

Skakalo se na noge na svako pominjanje radničkih prava i socijalne pravde koji su svrstavani u neželjene ostatke „komunističkog mraka”. U takvom „nuru demokratije” i „intelektualnom ozračju” praznog populizma svih ovih godina razmatrala se problematika srednjebosanske industrije.

Sve je očito bilo pomno mnogo ranije razrađeno na susretima, ne u ministarstvima i kancelarijama, nego u diskretnim hladovinama tajkunskih imanja. Važnost sadržaja trpeze u tom trenutku nije bio u onome što je na stolu, nego ispod stola. Desert tek slijedi.

Ovo je prva u nizu javnih debata koje će Žurnal organizovati u bosanskohercegovačkim gradovima o temama koje su naizgled lokalne, ali imaju itekako refleksiju i na širu zajednicu.

Dođite 30. jula u 20 sati u čitaonicu Gradske biblioteke Zenica da razgovaramo o budućnosti Zenice i njene željezare!

Kroz dokumentarnu priču „Kralj stečaja“, portal Žurnal u saradnji s O kanalom istražuje način na koji su realizirana preuzimanja firmi u stečaju širom Bosne i Hercegovine od Gordana Pavlovića, vlasnika firme Pavgord koja je posljednjih godina postala je jedan od najaktivnijih kupaca preduzeća u stečaju i finansijskim problemima

Neka sada traže da se javno objavi 20 godina skrivani kupoprodajni ugovor. Isti dan kada je porodica Mittal preuzela željezaru otkaz je dobilo 1800 radnika, tačno onoliko koliko i sada gašenjem integralne proizvodnje strahuje za zadržavanje radnog mjesta. A spiskovi se već krišom prave, tvrde radnici u neformalnom razgovoru i barem za polovinu brzo će uslijediti otkazi.

Da postoji odgovorna politika i političari, nadležni ministri i funkcioneri rekli bi: Zatvorite, ali nećete niti jednu dozvolu za gradnju nečeg drugoga tu dobiti i nećete imati priliku odvoziti staro željezo nakon rušenja pogona ako ga namjerite prodati.

Tokom sjednice više je puta postavljeno pitanje: Ko je u Urbanistički plan „ubacio“ mogućnost izgradnje spalionice? Da li je greška ili namjerno dodana stavka kako bi se pogodovalo namjeri vlasnika „Nove Željezare“?

Potpredsjednik Zelene akcije ocijenit će da Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba sadrži određene pozitivne elemente, poput izgradnje centara za ponovnu uporabu, sortirnica i kompostana te nastavka postavljanja polupodzemnih spremnika. Međutim, problematičan je odabir postrojenja za miješani otpad koje priprema otpad za spaljivanje umjesto da ga maksimalno koristi kao sirovinu.

Činjenica jeste da saga o legalnosti prije svega napajanja električnom energijom pumpnih stanica traje najmanje pet godina. Sporna je bila trafo stanica preko koje je vršeno napajanje pumpi, te je elektroenergetska inspekcija zabranjivala njeno korištenje do dovođenje objekta i instalacija u zadovoljavajuće sigurnosno stanje, o čemu je Žurnal tada pisao

Istraživanja o učincima spalionica otpada koje su sprovele nezavisna fondacija ToxicoWatch uz podršku organizacije Zero Waste Europe, već sada pokazuju alarmantne nivoe dioksina, teških metala i drugih opasnih tvari u blizini spalionica otpada u Španiji, Francuskoj i Holandiji. Nalazi pokazuju da su područja oko postrojenja za energetsko iskorištavanje otpada kontaminirana.

Iako na zgradi Srednje muzičke škole nije bilo oznaka da se tu nalazi zatvor, vrlo brzo su svi u gradu znali šta se tamo dešava. Što nije bilo naročito teško jer, kako sam naglasio, škola je smještena u samom administrativnom centru. Pored nje su na putu do posla svakodnevno prolazili policajci, sudije, tužioci, opštinski službenici, a svako od njih imao je pristup moći koja je mogla zatvoriti mučilište.

Stručnjaci upozoravaju da spalionice ne rješavaju problem toksičnih materijala prisutnih u otpadu. U stvari, one pretvaraju toksične materijale, kroz plin i otpadni pepeo, u druge oblike, od kojih su neki toksičniji od izvornih materijala, poput spaljivanja PVC plastike.

Žurnal je još početkom septembra zatražio od Gradske uprave Zenice omogućavanje uvida u Rješenje o urbanističkoj saglasnosti i Rješenje o odobrenju gradnje poslovne zgrade Mersiji Kasumović, shodno Zakonu o slobodi pristupa informacijama. Taj objekat je lociran u neposrednoj blizini Poslovne zone, iza benzinske pumpe gdje 4/7 zemljišta posjeduje gradonačelnik.

Nije bilo broja telefona nekog bh. operatera, moguć je bio kontakt samo putem broja sa pozivnim predznakom Turske, gdje posluje istoimena matična klinika, te jednom e-mail adresom. No, u bazi registra poslovnih subjekata nije bilo klinike ili firme pod tim nazivom. Žurnal je dostavljao upit na mail adresu te pokušao ostvariti kontakt putem navedenog telefonskog broja.

Kao dodatak proizvodnji „zelene energije“ unutar željezare kupci su naveli i gradnju solarnih elektrana. Ukoliko su ozbiljni u toj izjavi, onda znači da moraju postaviti enormno kvalitetne filtere na čeličani i aglomeraciji, pa i tada je pitanje hoće li solarni paneli „vidjeti“ sunce. Prije će biti da če proizvodnja čelika biti ugašena, i da pravi biznis vide u onome što su i između ostalog naveli u planovima, a to je izgradnja logističkog centra i terminala rasutih tereta.

Nastavlja se poslijeratni usud zeničke železare i njednih radnika da svaki novi (su)vlasnik mnogo obećava, a profit namjerava ostvariti na brojnim ustupcima federalnih vlasti, poput cijena električne energije i željezničkog prevoza. Pri tome, mnogi ne vjeruju u obećanja da će nova postrojenja u krugu željezare biti i ekološki prihvatljiva.

Žurnalu su poznate neke lokacije u kojima ordiniraju pojedini ljekari, no za „ulov“ na djelu bio bi potreban angažman tužilaštva i sudski nalog za ulazak u privatni stambeni objekat.