IZGRADNJA BOLNICE I TRGA RUDARA (1): Građane Zenice lažu i kantonalni premijer i gradonačelnik

U žestokoj konkurenciji mučnih i za građane prije svega beskorisnih političkih prepucavanja Zeničko - dobojski kanton zauzima visoko mjesto. Posljednjih pola godine svjedočimo pravom ratu saopštenjima i izjavama, prije svih premijera ZDK Nezira Pivića i gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića.

Naizgled riječ je o principijelnoj borbi za poštivanje zakona, a u pozadini je na sceni odmjeravanje moći za ostvarivanje ličnih interesa ljudi odanih jednoj ili drugoj strani. Pokušaćemo na nekoliko primjera objasniti kako funkcionišu stranačke i interesne grupacije, kao i i pojedinci u sferi urbanizma na zenički način. A lista spornih lokacija sa zakonski upitnim urbanističkim i građevinskim dozvolama je sve duža, od Trga rudara do Poslovne zone Zenica - jug.

PRODAJEM PLAC ZA BOLNICU, CIJENA SITNICA!

Najčešća i najžešća sporna tema posljednjih mjeseci jeste izgradnja nove zeničke bolnice. Neupućenima se situacija ovako prezentuje: kantonalna, većinski SDA, vlada želi graditi novu bolnicu u krugu postojeće, ali Grad Zenica, odnosno bivši im stranački finansijski guru, gradonačelnik Kasumović, to ne dozvoljava ukoliko kanton ne otkupi imovinu za „simboličnih“ 10 miliona maraka.

„Grad Zenica je, da bi se riješio ovaj problem, ponudio kantonalnoj vladi simbolično rješenje, da otkupe imovinu za 10 miliona KM, iako sama renta za 35.000 m2 poslovnog prostora iznosi sedam miliona KM, dok ukupna vrijednost imovine prelazi 150 miliona KM“, izjavio je Kasumović za Žurnal.

„Mi ćemo ostaviti jedan vrlo jasan rok Gradskoj upravi i ukoliko to ne bude uradila Gradska uprava, mi nećemo čekati da se neko smiluje i da to zemljište da za jedan ovakav human projekat. Mi ćemo tražiti novu adresu i novo zemljište da gradimo novu bolnicu, odnosno univerzitetsku bolnicu“, odgovara kantonalni premijer Pivić.

Suština je u sljedećem: Grad iliti gradonačelnik ne mogu prodavati tu imovinu. Znaju to dobro i u kantonalnoj vladi, no njima ova situacija odgovara iz dva razloga. Prvi je što mogu unedogled nastaviti svima, osim njima, beskorisna politička prepucavanja, a drugi je zato što sve i da ovog trenutka dobiju saglasnost za gradnju jednostavno – nemaju novca. 

Žurnal je kontaktirao više stručnih osoba u sferi prostornog planiranja, ne samo iz Zenice i ZDK, nego i pojedinaca koji sada iz inostranstva prate ova dešavanja u svom rodnom gradu. Svima su postavljena ista pitanja. Kako bi izbjegli naknadni manipulativni prostor, njihova imena neka za sada ostanu poznata samo redakciji. Odgovori su im gotovo identični.

STRUČNJACI UPOZORAVAJU: POSTOJE ZAKONI

U osvrtu na prodaju zemljišta za izgradnju nove Kantonalne bolnice, naši sagovornici navode da prema Zakonu o stvarnim pravima FBiH, javno građevinsko zemljište koje je u vlasništvu grada/općine se ne može prodavati, prenositi ili koristiti na način koji nije u skladu s javnim interesom.

Podsjećaju i da Grad nema apsolutno pravo da blokira aktivnosti od kantonalnog značaja ukoliko viši nivo vlasti (kanton) dokaže da je zemljište ključno za realizaciju projekta od javnog interesa.

„Zakon o građevinskom zemljištu i Zakon o stvarnim pravima FBiH predviđaju da javni interes može biti osnova za prenos prava na korištenje zemljišta, čak i protiv volje lokalne zajednice, pod uslovom da se taj interes jasno definiše i formalno dokaže. Kanton može pokrenuti proceduru za proglašenje zemljišta područjem od javnog interesa, što daje osnov za prenos vlasništva ili nadležnosti. Također, može se ići i u administrativni postupak ili tužbu“, tvrde naši sagovornici.

ZAŠTO SE NE GRADI NOVA ZENIČKA BOLNICAPacijenti ispaštaju zbog sukoba političara, loših uvjeta i listi čekanja

Grad, čitaj gradonačelnik, s druge strane nije imao problem za izdavanje prava gradnje privatnoj zdravstvenoj ustanovi u krugu zeničke bolnice. Prije tri mjeseca upriličeno je polaganje kamena-temeljca Klinike za srce. Kasumović je sve pravdao time „da više nisu mogli čekati da viši nivoi vlasti započnu jedan takav projekat“.

I za ovaj projekat naši sugovornici imaju niz primjedbi. Navode da Grad prodajom zemljišta privatnoj klinici podriva javni interes ako to zemljište ima strateški značaj za proširenje Kantonalne bolnice. Uporedo, i gradnja privatne klinike mora proći kroz standardnu proceduru izdavanja urbanističkih i građevinskih dozvola, koje izdaje Grad Zenica.

„Ako je Grad odobrio gradnju na državnom zemljištu bez saglasnosti viših nivoa vlasti, to može biti osnov za poništavanje dozvole. Ukoliko je Grad imao saglasnost Kantona, onda bolnica ne treba prostor za širenje, ili su u pitanju neki drugi interesi“, zaključuju.

 MISTERIJA ZEMLJIŠNE RENTE

 Gradonačelnik Zenice je uz 10 miliona maraka kao uslov kantonu za gradnju nove bolnice, naveo i pitanje rente.

„Renta (naknada za uređenje ili korištenje zemljišta) se ne može koristiti kao osnov za prodaju zemljišta višem nivou vlasti. Renta je obično sredstvo koje se koristi za razvoj infrastrukture ili uređenje prostora, ne za transakcije između javnih subjekata“, ukazuju na još jednu recimo nelogičnost eksperti koje je Žurnal kontaktirao.

Renta bi trebala služiti za izgradnju i održavanje javne infrastrukture (putevi, vodovod, kanalizacija), uređenje javnih prostora (parkovi, trgovi, igrališta) te poboljšanje komunalnih usluga. U Zenici ne postoji poseban Fond za uređenje građevinskog zemljišta ili Fond za urbanistički razvoj sredstva od rente završavaju u općem budžetu Grada. Taj nedostatak transparentnosti otežava praćenje kako se sredstva troše.

„Privatni investitori često imaju snažan utjecaj na odluke lokalnih vlasti. Oni mogu lobirati za rješenja koja im omogućuju smanjenje troškova (npr. izbjegavanje obaveze ulaganja u infrastrukturu). Nažalost, nedostatak transparentnosti u upravljanju javnim prihodima, uključujući rentu, čest je problem u mnogim gradovima. Ako sredstva od rente nisu jasno namijenjena za infrastrukturne projekte ili poboljšanje životnog standarda građana, lako je stvoriti prostor za korupciju i pogodovanje moćnim pojedincima“, upozoravaju stručnjaci.

Iz prethodno izrečenog može se naslutiti da i Grad i Kanton, odnosno njihovi čelnici manipulišu podacima i da zakone primjenjuju parcijalno, u dijelu koji im odgovara prije svega za političku profitabilnost, a nakon toga, može se sumnjati, idu i one druge vrste. Oni se u sjeni svih javnih razmirica, potajno lako dogovore za podjelu interesnih sfera, naročito u urbanističkim "poduhvatima" i javnim nabavkama na teret budžeta. U konačnici, kada je u pitanju oblast prostornog uređenja i građenja logično se nameću pitanja kome i čemu uopće služe vlada, ministarstvo, kantonalni zavod za urbanizam, kantonalni i gradski pravobranioci, gradske službe, inspekcije i u konačnici Tužilaštvo ZDK, koji mogu i moraju reagovati na navedena nezakonita postupanja.

(U drugom dijelu: TRG RUDARA - Kako se toleriše bezakonje urbanističkih kartela)

(zurnal.info)