Slučaj Bosnalijek: Dvije godine istrage, tri tužioca, predmet bez rezultata

Gotovo dvije godine nakon pokretanja istrage o kupovini dionica najveće domaće farmaceutske kompanije Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i dalje nama vidljivih rezultata u ovom predmetu. Jedna od rijetkih mjera u ovom predmetu nikada nije stigla do suda, otkrio je u svom nedavnom pismu tužilac Oleg Čavka.

On je poslao pismo Visokom sudskom i tužilačkom vijeću nakon što je protiv njega pokrenuta istraga zbog korištenja mobitela iz dokaznog materijala iz predmeta za organizovani kriminal Lutka. Čavka piše kako je od 2014. godine radio na predmetu Bosnalijek u istrazi u kojoj se sumnja u “višemilionsko pranje novca”.

“Nakon što sam iznio plan glavnom tužiocu da u tom predmetu predložim privremenu mjeru Sudu BiH za privremenu blokadu dionica kompanije Haden iz Luksemburga, donesena je odluka bez obrazloženja da se predmet presignira na tužiteljicu Adrović Enisu”, piše Čavka i dodaje kako je u ovom predmetu “ponovo određen kao pomagač”.

Prijedlog za privremenu mjeru nije nikada otišao na Sud BiH, navodi Čavka na kraju dijela pisma o predmetu Bosnalijek.

Čavka za Žurnal nije želio govoriti o detaljima ovog slučaja.

Čavkino pismo, u kome navodi niz slučajeva u kojima je njegove predmete glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović prebacivao drugim tužiocima, posljednji je čin u nizu događaja koji su počeli u prvoj sedmici augusta. Prvo je ministar sigurnosti Dragan Mektić javno optužio Salihovića za curenje informacija u predmetima Pavlović i Bobar banke.

Nekoliko dana poslije Ured glavnog disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća je pokrenuo disciplinski postupak protiv Salihovića. Istraga je pokrenuta nakon medijskih istupa glavnog tužioca te navoda koje je objavio magazin Žurnal o ulozi Salihovića u istragama protiv visokih političkih dužnosnika.

Posljednjeg dana augusta Državna agencija za istrage i zaštitu pokrenula je istragu protiv tužioca Tužilaštva BiH Olega Čavke za krađu materijala iz predmeta organiziranog kriminala. Tri dana poslije, Čavka je u pismu Visokom sudskom i tužilačkom vijeću naveo kako mu je Salihović “oduzeo” nekoliko predmeta u kojima je provodio istrage.

Jedan od predmeta je i istraga o kupovini dionica Bosnalijeka u kojoj je za manje od dvije godine promijenjeno troje tužilaca.

O aferi Bosnalijek Žurnal je pisao od 2011. godine. Prvi dio priče epilog je dobio na suđenju Edinu Arslanagiću i drugima na Kantonalnom sudu u Sarajevu. Drugio dio priče o Hadenovom preuzimanju Bosnalijeka još uvijek je u fazi istrage u Tužilaštvu BiH.

Sve ispočetka

Istragu o preuzimanju Bosnalijeka je počeo tužilac Oleg Čavka krajem jeseni 2014. godine. Nekoliko mjeseci poslije, glavni tužilac Goran Salihović predmet je “presignirao” na tužiteljicu Enisu Adrović a Čavku postavio kao pomoćnog tužioca u ovoj istrazi.

U martu 2016. godine predmet Bosnalijek Salihović dodjeljuje novom tužiocu, Džerminu Pašiću, koji je kao i tužiteljica Adrović, koja je u međuvremenu premještena u drugi odjel, morao krenuti ispočetka.

Tužitelji Adrović i Pašić morali su prije nastavka istrage pročitati i upoznati se sa hiljadama stranica dokaza koji su do tada prikupljeni. Način na koji su čuvani dokumenti posebna je priča.

U vrijeme kada je tužilac Pašić trebao preuzeti dokumentaciju iz predmeta Bosnalijek, Posebni odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju selio je u druge prostorije pa je ovaj tužilac odbio da primi spis slučaja jer se dokumentacija nije mogla skladištiti na odgovarajući način, saznaje Žurnal iz izvora bliskih ovoj istrazi.

Dokumentacija je privremeno bila smještena u kancelariji tužioca Dubravka Čampare. Pašić će tek sedmicama kasnije preuzeti ovaj spis ali i odbiti da preuzme odgovornost za eventualni nedostatak dokumentacije iz slučaja, saznaje Žurnal. Najmanje dva mjeseca istrage izgubljena su jer tužilac nije mogao preuzeti prikupljene dokumente.

Pašić nije želio govoriti za Žurnal jer se radi o aktivnoj istrazi Tužilaštva.

Tužilaštvo je mjesecima čekalo i da se Konstantin Zevlov pojavi u BiH kako bi ga saslušali. Za razliku od istrage u aferi Bosnalijek koja se vodila u Tužilaštvu Kantona Sarajevo, protiv Edina i Amara Arslanagića, privođenja u istrazi državnog Tužilaštva nije bilo.

Pola godine prije pokretanja istrage Tužilaštvo BiH napustila je Adna Dobojlić, stručna saradnica i pomoćnica glavnog tužitelja Gorana Salihovića. U februaru 2014. godine Dobojlić je postala pomoćnica direktora Bosnalijeka Nedima Uzunovića, protiv koga je Tužilaštvo BiH krajem 2015. godine pokrenulo istragu. Dobojlić se u Bosnalijeku zadržala nešto duže od godinu dana kada je napustila ovu kompaniju. Za Žurnal nije željela govoriti o promjeni radnog mjesta.


Mjere na čekanju

Tužilac Oleg Čavka je predložio spomenute mjere zabrane raspolaganja dionicama u proljeće 2015. godine.  

Tužilaštvo BiH istragu vodi protiv 13 osumnjičenih u predmetu Bosnalijek. Na toj listi su sadašnji direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović, izvršni direktor za marketing i prodaju Admir Kešo, član Nadzornog odbora Bosnalijeka, ovlašteni predstavnik fonda Haden i bivši uposlenik Eurohausa Edin Dizdar, predsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka Konstantin Zevlov, vlasnici Hadena Rossaine i Tom Donovan, direktor Hadena Passcal Hennuy, vlasnik brokerske kuće Eurohaus i predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze Zijad Blekić, predsjednik Komisije za vrijednosne papire Hasan Ćelam, broker Aleksandar Hrkač i firme Haden, Imperia Pharma i Erka Pharm iz Rusije.  

Tužilaštvo vodi istragu protiv ovih osoba i kompanija jer sumnjaju da su koristili povlaštene informacije pri kupovini dionica Bosnalijeka. Tužilaštvo istražuje ovu grupu jer smatra da su nakon kupovine dionica prekinuli sve poslovne odnose Bosnalijeka sa kupcima lijekova u Rusiji i lijekove isporučivati samo kompaniji Imperia Pharm, koja lijekove nije plaćala.

Tužilaštvo zbog toga sumnja da je novac Imperia Pharme za kupovinu dionica u potpunosti isplaćen kroz robu odnosno lijekove koje ova kompanija nije platila Bosnalijeku, prije nego što je ruska kompanija otišla u stečaj.

Osnov za traženje mjere zabrane upravljanja gotovo 30 posto dionica je taj što 70 posto vlasnika dionica Bosnalijeka, među kojima je i Federacija BiH, u stvarnosti nemaju utjecaj na poslovanje kompanije.

Već u trenutku pisanja prijedloga mjera zabrane tužioci su bili saslušali gotovo sve aktere ovog predmeta i imali na stotine dokaza o načinu na koji je kompanija Haden preuzela najvećeg domaćeg proizvođača lijekova.

U Žurnalu smo ranije pisali o načinu preuzimanja dionica Bosnalijeka kao i dugu Imperia Pharma prema Bosnalijeku.

Predloženim mjerama kompaniji Haden bilo bi zabranjeno raspolaganje i opterećenje dionica. Konstantinu Zevlovu, Edinu Dizdaru, Nedimu Uzunoviću i Admiru Kešu privremeno bi bilo zabranjeno vršenje svih funkcija u Bosnalijeku i pristup prostorijama kompanije.

Iz Tužilaštva BiH do trenutka pisanja ovog teksta nismo dobili odgovor zbog čega ove mjere nisu proslijeđene na odlučivanje Sudu BiH kao niti informacije o toku istrage te kada se u ovom slučaju očekuje donošenje tužilačke odluke o podizanju optužnice ili eventualnom prekidanju istrage.

Nekoliko mjeseci nakon što je napisan prijedlog mjera zabrane strateški partner Bosnalijeka Imperia Pharma iz Rusije je bankrotirao uz milionska dugovanja prema Bosnalijeku.

Tužilac Džermin Pašić predmet je preuzeo prije nekoliko sedmica. Istraga u predmetu Bosnalijek po treći put počinje ispočetka.

(zurnal.info)