Kulminacija saopštenja Kabineta predsjednika RS dostavljenog entitetskoj novinskoj agenciji Srna je ocjena da optužnica protiv Dodika „ima za cilj poništenje srpskog naroda u Republici Srpskoj, koji je izabrao svoje predstavnike u Narodnu skupštinu i predsjednika RS i obavezao ih da postupaju prema Ustavu Republike Srpske". Time su, suštinski izjednačili Dodika sa cjelokupnim srpskim narodom u RS, što niti je tačno niti je moguće.

Sudsko vijeće Haškog tribunala je u uvodu presude Dariju Kordiću navelo kako „krivična djela na ovom stupnju barbarstva predstavljaju najteži oblik krivičnih djela i oni koji su učestvovali u njihovom izvršavanju moraju očekivati primjereno stroge kazne koje će odraziti zgražanje međunarodne zajednice“. Žurnal podsjeća na ono što je predsjedavajući Vijeća sudac Richard May izgovorio čitajući presudu Kordiću

Tužilaštvo BiH je u decembru prošle godine podiglo optužnicu protiv Mustafe Gegaja zbog sumnje da je počinio ratni zločin. Sud BiH je vratio ovu optužnicu na doradu, ali je Tužilaštvo BiH onda povlači "radi sveobuhvatnije istrage". Već odavno je praksa da se najveći broj optužnica podiže u zadnjem mjesecu krajem godine, a stručnjaci navode da se tako povećava norma. Problemi koje je OSCE detektovao još 2019. i danas su isti. Problem koji najbolje ilustruje način rada Tužilaštva BiH svakako je i slučaj Pandora

Privatni fakulteti, koji su pod istragom Tužilaštva BiH zbog prodaje diploma, godinama posluju sa javnim institucijama, finansira ih Delegacija EU u BiH, imaju višemilionske prihode a na jednom od njih zaposlena je i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić

Postoji sumnja da je sticanje vile na Dedinju Milorad Dodik pokrio fiktivnim kreditom od 750.000 eura kod "Pavlović banke". Kredit je podigao godinu dana nakon upisa vlasništva, a hipoteka je stavljena tek 2009. godine. Vlasnik banke Slobodan Pavlović u međuvremenu je preminuo. Devet godina nakon krivične prijave, Tužilaštvo BiH navodno još čeka dokumentaciju iz Srbije.

Upravo se ovi respiratori dovode u vezu sa smrću velikog broja pacijenata oboljelih od koronavirusa, a postoji sumnja da je na njihovom korištenju insistirala upravo direktorica Izetbegović i to kako bi relativizirala sudski proces koji se u Sudu BiH vodi zbog nabavke ovih respiratora.

U optužnici se navodi da je Šojić zloupotrebljavao službena vozila kako bi privatno putovao u inostranstvo, bez službenih naloga, da bi potom sačinjavao lažne naloge o navodnom kretanju vozila unutar BiH te unosio netačne podatke o službenim putovanjima, boravku na poslu i prisutnosti na radnom mjestu.

Prema podacima Tužilaštva BiH, protiv Bakira Izetbegovića bilo je osam prijava, Dragana Čovića pet, a Milorad Dodik evidentiran je u 26 prijava o počinjenim krivičnim djelima. Do danas nisu donesene nikakve tužilačke odluke.

Na loše optužnice i njihovo olako potvrđivanje upozoravaju već odavno međunarodni i bh. pravni stručnjaci. U izvještaju Misije OSCE-a u BiH još iz 2018. navedeno je da tužitelji trebaju poboljšati kvalitet optužnica, te da nedovoljna kontrola sudija za prethodno saslušanje dovodi do potvrđivanja optužnica koje bi trebale biti odbijene

Ovo i nije jedini predmet u kojem državni tužitelji upravo rade na ovakav način – brzopleto podignu optužnicu i tokom sudskog postupka ne dokazuju krivične radnje koje optuženima stavljaju na teret. U sudnici se cijelo vrijeme obraćaju javnosti, za koju su inače, poprilično zatvoreni.

Nije sporno, što odbrana voli konstantno isticati, da je u vrijeme pandemije u martu 2020. bila nestašica respiratora i da su cijene divljale, ali ono što je sporno jeste da respiratori, koji su plaćeni 10,5 miliona KM i danas stoje neotpakovani, da ih je nabavljala firma koja se bavi malinama, a ne medicinskom opremom, da je nabavka dogovarana mimo Zakona o javnim nabavkama i bez konsultacije sa stručnjacima i da sve počinje preporukom „Asima“.

Ured za reviziju institucija BiH potvrdio je pisanje Žurnala o nezakonitom imenovanju Melihe Jahjaefendić na poziciju pomoćnice direktora u Službi za zajedničke poslove BiH. Već smo pisali da SIPA i Tužilaštvo BiH istražuju ovo imenovanje, ali i da to nije prva prijava protiv direktora i zamjenika Službe

Usljede potpuno nejasne odluke Suda Bosne i Hercegovine, kojim rukovodi Ranko Debevec, da Dragan Šojić, šef Službe za zajedničke poslove BiH, bude pušten na slobodu bez ijedne mjere zabrane, Tužilaštvo BiH uložilo je žalbu. Šojić je danas odveden u tridesetodnevni pritvor.

Žurnal u januaru dokumentovao da je Šojić, šef Službe za zajedničke poslove institucija BiH, sam sebe postavio na čelo komisije koja je, mimo Zakona o javnim nabavkama BiH , u Istočnom Sarajevu trebalo da kupi dio zgrade za dva miliona maraka od firme „Građenje“. Odobrio je to i Zoran Tegeltija, predsjedavajući VM BiH i kadar SNSD-a. U radno vrijeme, svake sedmice, Šojić je lažirao putne naloge za odlaske u Srbiju.

Edita Kalajdžić prijavila da je neko sa njenog mobitela i telefonskog broja, koji su privremeno oduzeti i deponovani u Tužilaštvu BiH, pozivao njoj poznate osobe. Provedenim istražnim radnjama utvrđeno da mobitel i SIM kartica nisu korišteni radi ostvarivanja bilo kakvih poziva

Ironija je da je najveći protivnik Tužilaštva BiH Milorad Dodik, osoba koja je upravo zahvaljujući tom i takvom tužilaštvu još uvijek na slobodi! Poziv na ukidanje nadležnosti državnog tužilaštva, suda i policije mogao bi imati prigodan slogan: Republika Srpska se jača i kriminalom.

Žurnal već godinama piše o kriminalu u "Bosnalijeku". U žiži dugogodišnje istrage je direktor Nedim Uzunović, s kojim sve počinje, ali i završava. "Bosnalijek" je protiv Uzunovića policiji u Moskvi podnio krivične prijave još 2012. godine, ali uprkos tome on je uspio da se vrati u sarajevsku kompaniju putem ulagača iz Rusije

Zolak je kao direktor Agencije za lijekove i medicinska sestra osumnjičen i u aferi "Respiratori" zbog sumnje da je donio rješenje o upisu FH "Srebrena malina" u registar veleprometnika medicinskim sredstvima. Tužilaštvo BiH navodno ispituje još neke odluke Agencije

Jedan od pokazatelja da imamo problem sa načinom na koji se biraju glavni tužioci jeste i taj što je Gordana Tadić već treći glavni tužilac Tužilaštva BiH koji tu funkciju napušta smjenom. Promjenom jednog čovjeka dugoročno ne dobijamo mnogo toga i potrebno je promijeniti način imenovanja rukovodilaca pravosudnih institucija, smatra Ivana Korajlić. Ni u slučaju izbora Milanka Kajganića za v.d. glavnog tužitelja nismo dobili nikakve jasne informacije zbog čega se on smatra adekvatnim izborom, kaže Denis Džidić