Jedan slučaj, dva tužilaštva, tri osumnjičena: Ko, kako i kada će procesuirati odgovorne za aferu Viaduct?

Slučaj isplate 110 miliona odštete firmi Viaduct natjerao je funkcionere entiteta Republika Srpska da se vrate „pod skute“ Bosne i Hercegovine. Dok na svakom koraku „podmeću klipove“ funkcionisanju države, zdušno se zalažu da dug bude isplaćen iz budžeta BiH bez makar naznake po kojem će mehanizmu dug biti vraćen.

NOVA DODIKOVA INSTRUKCIJAČuvajmo državu BiH, može platiti naše dugove

No, uporedo sa sagom o modalitetu namirenja duga, nameće se pitanje o odgovornosti nadležnih u lancu odlučivanja, od davanja pa oduzimanja koncesije slovenačkom Viaductu, odnosno njihovoj firmi HES Vrbas, preko onih koji su odbili mogućnosti izbjegavanja tužbe pa sve do nadležnih koji su „prespavali“ arbitražu“ i pristali da država BiH bude garant isplate duga. Trenutno za ovaj slučaj postoje istrage dva tužilaštva sa tek tri osumnjičene osobe.

ŠTA ISTRAŽUJE BANJALUČKO TUŽILAŠTVO?

"Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka je 26. jula 2024. godine, MUP RS dostavio izvještaj protiv: B.G., V.Z.  N.P. i 'Viaduct' Portorož, zbog krivičnog djela Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja. Pomenuti predmet se nalazi u radu", saopštili su ovih dana iz Okružnog tužilaštva Banja Luka.

Prema inicijalima, za sada su na listi osumnjičenih suvlasnici Viaducta Boris Goljevšček i Vladimir Zevnik te bivši HES Vrbas Nemanja Petković. Ako  tako ostane, biće da navedeni nisu imali saučesnika iz entitetskih institucija i da su sami sebi dali pa potom raskinuli koncesioni ugovor i sami odbili mogućnost nagodbe. Ukratko, niko ništa od nadležnih iz RS nije znao niti mogao uraditi da izbjegne stomilionsku štetu. Naravno da nije tako i da tužilaštvo tek treba otkriti institucionalni lanac onih koji su svjesno ili nesvesno doveli do ove situacije. A nije da nije moglo biti drugačije. Evo podsjetnika na neke detalje.

Odgovornost nadležnih iz Vlade RS od 2004 pa dalje:

2004.

Vlada RS predvođena Perom Bukejlovićem sklapa koncesioni ugovor sa “Viaductom” odnosno „Hidroelektranama na Vrbasu“ (HES) za izgradnju HE na Vrbasu

2013.

Vlada RS kojom predsjedava Željka Cvijanović zaključuje ugovor o koncesiji za izgradnju HE Bočac 2 na istom prostoru sa firmom „Hidroelektrane na Vrbasu“, dijelom holdinga “EP RS”. Koncesiju je tako „uduplala“.

2014.

Viaduct odnos HES nudi „Hidroelektranama na Vrbasu“ mogućnost nagodbe. 

Tadašnji član Nadzornog odbora, u međuvremenu preminuli Željko Kopanja, prema pisanju portala eTrafica, tvrdio je kako je zarad ličnih interesa blokirana mogućnost dogovora i iznalaženja rješenja.

„Neki ljudi iz Mrkonjić Grada su kontaktirali HES i počeli pregovore o otkupu koncesije za 3,8 miliona evra…Hoću da vam kažem da sam šokiran činjenicom da se podmeću klipovi iz razloga sve više prepoznatljivih, da se neko ugradi, da neko pokrade pare“, naveo je Kopanja prema zapisniku sa sastanka NO.

Dodao je da je bio kod Milorada Dodika koji mu je rekao tačnu cijenu po kojoj će HES prodati koncesiju. Do dogovora nije došlo.

2015.

Viaduct traži raskid koncesije uz odštetu od 46 miliona KM. Zahtjev je odbijen.

2016.

Evo materijala za tužilaštvo. Do arbitraže ne bi došlo da je usvojen prijedlog za pokretanje stečajnog postupka u “HES Vrbasu”, zbog neizmirenih poreskih obaveza u iznosu od oko 40.000 maraka.

“Okružni privredni sud u Banjaluci odbio je taj prijedlog, na koji Poreska uprava RS iz neobjašnjivih razloga nije uložila žalbu, a koja bi bila prihvaćena. Tako je propuštena dobra prilika da se sve riješi u korist RS, jer otvaranjem stečaja, prema zakonu, prestaje koncesija i mogućnost arbitraže”, rekao je tada za Nezavisne novine Goran Marić, advokat preduzeća “Hidroelektrane na Vrbasu”.

Krajem te godine firma pokreće arbitražni postupak. Vlada RS odbija zastupanje Pravobranilaštva RS i Pravobranilaštva BiH i angažuje privatnu advokatsku firmu iz Beograda.

ŠTA MOŽE ISTRAŽITI TUŽILAŠTVO BiH?

Formalno, Tužilaštvo BiH ponovo istražuje dešavanja u slučaju Viaduct. Kažemo ponovo, jer je taj predmet po ranijoj prijavi 2022. godine po nadležnosti postupanja proslijeđen OJT Banja Luka.

Sada su pored Pravobranilaštva BiH i pravni zastupnici Viaducta podnijeli prijavu, protiv Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, koji su po njima izvršili propuste u slijedu dešavanja, odnosno procesu namirenja dosuđene odštete.

Odgovornost nadležnih iz Vijeća ministara BiH od 2017 pa dalje:

2017.

Prva „stanica“ u istrazi treba biti Vijeće ministara, saziv koji je bio u 2017. godini. Da li su tadašnji kadar SDA Denis Zvizdić kao predsjedavajući Vijeća te ostali članovi bili svjesni „kukavičjeg jajeta“ kojeg im podmetnut od Vlade RS njihov je problem kojeg trebaju razjasniti tužiocima. Činjenica jeste da su tada odobrili, a Zvizdić potpisao sa predsjednicom Vlade RS Željkom Cvijanović „Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu „Viaduct”, kojim država garantuje isplatu odštete, a koju će naknadno potraživati od Republike Srpske“.

„Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezuje da isplati u roku određenom arbitražnom odlukom”, navedeno je u sporazumu no nedostaje jedan bitan detalj: preciziranje mehanizma naknadne naplate odštete nakon što je plati država BiH iz svog budžeta! Sada to dolazi državi na naplatu.

2022.

Nasljednik Denisa Zvizdića na mjestu predsjedavajućeg Vijeća ministara Zoran Tegeltija je narednih godina šutio o sporu sa Viaductom, pa i maja 2022. godine kada je saopšteno kako je dosuđena odšteta od 90 miliona maraka.

Pored njega, „sagovornici“ Tužilaštva mogu biti i oni iz aktuelnog saziva Vijeća, koji su sve donedavno priču o isplati odštete „gurali pod tepih“. Eskaliralo je kada je dug prerastao 110 miliona maraka i počela prinudna naplata, od blokade sredstava za rad Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) koju provodi Evropska organizacija za sigurnost zračne plovidbe pa do moguće pljenidbe objekata Centralne banke u Banjaluci, Mostaru i Brčko Distriktu.

Koliko će se Tužilaštvo BiH dosljedno sve istražiti posebno je pitanje. Samo da ne bude opravdanje kako prvo treba utvrditi štetu te potom čekati godinama hoće li ili ne Republika Srpska namiriti dug prema državnom budžetu.

Da se ne lažemo, kako sada stvari stoje, dobrovoljno neće...

(zurnal.info)