Za Dom naroda

HDZ vladavina ili vječna kriza: Čović želi potpunu kontrolu sudske, izvršne i zakonodavne vlasti!

Piše: Avdo Avdić

Draganu Čoviću nije bitno da u klubu Hrvata u Domu naroda FBiH budu Hrvati. On želi da u klubu Hrvata sjede HDZ-ovci

Uzalud su novinari čekali da stranački lideri i ambasadori EU i SAD-a završe zastanak o Izbornom zakonu. Uzalud, jer ishod je bio poznat prije prvog sastanka održanog još zimus. Uvođenje Venecijanske komisije u pregovore neće promijeniti ništa.  Izborni zakon se neće promijeniti. Jer nijedna stranka sa sjedištem u Sarajevu nije spremna ponijeti epitet izdajničke u izbornoj godini. A Dragan Čović ne pristaje na bilo šta osim izdaje građanske BiH. I želi sve. Od države do kantona.

DA POJEDNOSTAVIMO

Pojednostavljeno, ko drži Dom naroda FBiH drži sve. I Državu i Federaciju. Izmjene Izbornog zakona nisu stvar dnevne politike. Izmjene Izbornog zakona određuju budućnost države. Zvali se oni super klubovi, bili formirani ad-hoc ili bili stalni sasvim je nebitno. Bitno je nešto drugo - kako će biti birani delegati. Da li će bosanski Hrvati imati jednake šanse kao i hercegovački? I da li će hercegovački Bošnjaci biti manje vrijedni od bosanskih?

Draganu Čoviću nije bitno da u klubu Hrvata u Domu naroda FBiH budu Hrvati. On želi da u klubu Hrvata sjede HDZ-ovci. I to je ta evropska vrijednost iza koje stoje čimbenici EU u liku i djelu Larsa Gunara Wigemarka.

Iz kantonalnih skupština se, podsjećamo, biraju delegati u Dom naroda FBiH. Ranije su mogli biti izabrani svi predstavnici konstitutivnih naroda iz svih deset kantona. Ove odredbe su, međutim, stavljene van snage i HDZ uz pomoć EU želi da se samo Hrvati iz kantona u kojima su bili većina po popisu iz 2013. godine mogu delegirati u Dom naroda. U tom slučaju bi HDZ, odnosno Dragan Čović, kontrolisao najmanje 14 od ukupno 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. 

A to znači:

Niko osim HDZ-a ne bi mogao predložiti kandidata za predsjednika, odnosno potpredsjednika Federacije BiH. 

Bez predsjednika ili potpredsjednika Federacije nema imenovanja Vlade Federacije. 

Nijedan zakon ne može biti proglašen bez predsjednika Federacije. 

Predsjednik Federacije BiH samostalno može raspustiti parlament ako ne bude usvojen budžet. Dakle, Čović bi, jednostavno, zaokružio izvršnu i zakonodavnu vlast u Federaciji BiH. Sudsku već odavno kontroliše.

Delegati Doma naroda FBiH biraju delegate u Domu naroda BiH. Bude li HDZ dobio onaj način izbora delegata u Domu naroda FBiH koji želi– imat će potpunu kontrolu i državnog parlamenta. Najmanje četiri od pet delegata u Domu naroda BiH u tom bi slučaju pripali HDZ-u BiH. I samo nepojavljivanjem tri delegata na sjednici mogli bi opstruirati donošenje svih zakona koji njima ne idu u prilog. 

IMA LI KOMPROMISA

Potreban je kompromis, reći će Lars Gunar Wigemark.

Da li je postignut kompromis u slučaju Sejdić-Finci? Nije. Da li je uopće razgovarano o slučaju Pilav? Nije. Da li je bilo kompromisa u slučaju „Statut Grada Mostara“? Nije. 

Nije, jer bi provedba  svih ovih presuda značila da Dragan Čović mora odstupiti od svog koncepta BiH. A to je ili kontrola ili blokada?

Sada, kada je jasno svima da Izborni zakon neće biti promijenjen po njegovoj želji – Čović prijeti blokadom poslije izbora. Neće sazivati kantonalne skupštine gdje je većina, pa tako neće imenovati delegate u Dom naroda FBiH.Neće dozvoliti CIK-u da popuni Dom naroda FBiH, pa se prema tome neće formirati ni Dom naroda BiH. Neće dozvoliti izbor predsjednika Federacije BiH, a samim tim i nove Vlade FBiH. Ali to što ne izabere nove delegate i novu Vladu FBiH ne znači da Dragan Čović neće ostati u postojećoj Vladi. Jer i samim stavovima oko izbornog zakona on pokazuje koliko mu je bitno da kontroliše Vladu FBiH i Budžet FBiH. A ako u Mostaru Ljubo Bešlić deceniju može biti legalan i legitiman gradonačelnik bez izbora, onda i Fadil Novalić, Milan Dunović i Melika Mahmutbegović mogu biti legitimni do imenovanja nasljednika.  

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

HDZ BiH, Dragan Čović, Izbori