Četnicima- Ako pogledamo istoriju i analiziramo sve napisano do sada o ovoj temi, na ovo pitanje nije jednostavno odgovoriti. S obzirom na to da istoriju pišu pobjednici, slučaj je vjerovatno sličan i sa četnicima, koji su de facto i de jure već osuđeni i presuđeni. Ipak, ne smijemo smetnuti s uma činjenicu da su četnici sve do 1943. godine od strane zapadnih sila smatrani saveznicima i borcima protiv fašizma, sve do jačanja komunističkog pokreta. Do tada, četnici su ideološki i na terenu vodili bitke protiv okupatora i predstavljali legalnu Kraljevinu Jugoslaviju. Teško je sada reći da li su ili nisu krivi za zločine ili su im ti zločini pripisani poslije Drugog svjetskog rata.
Ustašama: Mislim da je odgovor na ovo pitanje očigledan kada odete u Jasenovac. Pola miliona Srba i dvije stotine hiljada drugih naroda je pobijeno je u tom logoru. O planiranim ubistvima po gradovima, istrjebljenjima cijelih sela, porodica... suvišno je i govoriti. Ustaštvo, kao oblik fašizma na području bivše SFRJ svako normalan treba osuditi i ograditi se od njega kao društvene pojave.
Partizanima: Već sam spominjao „friziranje“ i prepravljanje istorije nakon 1945. godine. Mi sada imamo jedno gledanje stvari koje nam je plasirano više od pola vijeka i koje kao takvo postojalo u narodu. Ipak, ne smijemo smetnuti s uma sve što se dešavalo od 1945. godine naovamo. Nacionalizaciju imovine, Goli otok...
Gej brakovima: Načelno, Demokratska partija – Dragan Čavić podržava sva osnovna ljudska prava, od prava na naciju, vjeru, političko opredjeljenje i ne mislimo ulaziti u tuđe seksualne orjentacije. Ipak, ni mnoge druge zapadne demokratije nisu usvojile zakon koji bi dozvolio gej brakove, pa ne vidim razlog zbog kojeg bi to trebala uraditi RS, odnosno BiH.
Lustraciji: Demokratska partija će se zalagati za usvajanje Zakona o lustraciji. Još jedna istina je važna za budućnost na ovim prostorima, a to je istina o komunističkom periodu, žrtvama tog perioda te kršenju ljudskih prava.Da bi taj posao bio uspješan potrebno je otvaranje svih tajnih dosijea i puna saradnja sa susjednim državama, posebno Srbijom. Nema pravde bez krivice onih koji je krše. Nema demokratije ako njeni protivnici i predstavnici silom i kršenjem ljudskih prava ne snose posljedice svog političkog stava i djelovanja. Raščišćavanje sa tom prošlošću i osuda komunističkog režima je neophodan uslov za sprječavanje afiniteta ka neokomunizmu koji očito neke stranke na vlasti danas imaju.
Krivičnoj odgovornosti za negiranje države BiH: Ako pogledate ovaj problem u širem kontekstu, u drugim zemljama, kao što su Belgija ili Španija, vidjećete da BiH nije jedina koja se suočava sa njim. Ipak, ove zemlje nemaju zakone koji bi spriječili građanima da negiraju sopstvenu državu. Ono što je bitno i oko čega se treba zapitati je zašto državljani BiH imaju tu potrebu? Smatram da odgovor leži u činjenici da niko od tri konstitutivna naroda nije pretjerano zadovoljan postojećim ustavnim uređenjem i svaki od njih želi više za sebe.
Osudi i priznavanju, usvajanje rezolucije o Srebrenici: Predsjednik Demokratske partije i bivši predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić prvi je osudio zločine u Srebrenici i platio visoku političku cijenu. Naš stav je da se ti zločini ni s moralnog, ni sa političkog aspketa ne smiju i ne mogu negirati. Usvajanje Rezolucije o Srebrenici je već šire pitanje, prije kojeg bi trebalo dati i druge odgovore. Prvo je šta je sa zločinima oko Srebrenice od 1992. do 1995. godine? Ne smijemo zanemariti činjenicu da je na području opština Srebrenica i Bratunac u tom periodu ubijeno tri i po hiljade Srba, a da ni za jedan od tih zločina niko nije odgovarao. Da ne bi došli u situaciju da je u proteklom ratu u BiH samo jedan narod žrtva, a ostali nisu, Demokratska partija se zalaže za osnivanje Komisije za utvrđivanje istine o proteklom ratu. Kada dobijemo tačne podatke o broju ubijenih Srba, Hrvata i Bošnjaka, moći ćemo da razgovaramo i o osudi tih zločina, kao jedinom pravom putu ka pomirenju tri naroda u BiH.
Trećem entitetu: Stav demokratske partije - Dragan Čavić je da mijenjanja ustavnog poretka nema bez saglasnosti sva tri konstitutivna naroda. S obzirom da je ovo pitanje više vezano za Federaciju BiH koja je kao takva konstituisana Vašingtonskim sporazumom, ovo pitanje je najbolje da rješavaju Bošnjaci i Hrvati između sebe. Svako uplitanje RS u pitanje trećeg entiteta koristi se samo u dnevno-političke svrhe.
Ukidanju entiteta: Entiteti u BiH su stvoreni Dejtonskim mirovnim sporazumom i mi se zalažemo za njegovo izvorno poštivanje u svim segmentima. Bilo kakve promjene moguće su samo dogovorom sva tri naroda. Do tada na snazi ostaje Dejtonski mirovni sporazum odnosno ustavno uređenje države BiH kao zajednice dva entiteta.
Miješanju vjere i politike: Ova dva pitanja odvojena su vijekovima i ne vidim svrhu zašto bi sada vezivali sekularnu državu za crkvu? Religija ima veliki uticaj na sve, ali kao takva treba ostati u sferi duhovnog, a ne političkog života.
Oduzimanju nelegalno stečene imovine: Demokratska partija – Dragan Čavić se zalaže i zalagaće se za oduzimanje nelegalno stečene imovine, odnosno preispitivanja porijekla imovine. Nemoguće je da su jedni u proteklom ratu dobili sve, a drugi izgubili. Pogotovo nakon sprovedenih privatizacija u oba entiteta, kada je jedan dio nelagalno stečene imovine prebačen u legalne tokove. Mi smatramo da se svaki pojedinačni slučaj treba preispitati. BiH je mala zemlja. Svi mi znamo šta smo imali prije 1991. godine, a šta poslije.
Članstvu BiH u NATO-u: Integrisanje BiH u NATO za Demokratsku partiju je neprihvatljivo ukoliko to nije istovremeno izbor i države Srbije, jer smatramo da će se regionalna stabilnost postići suštinski, a ne samo deklarativno, ukoliko Srbija, Hrvatska, Crna Gora i BiH budu članice iste vojno-bezbjedonosne alijanse.
Četnicima- Ako pogledamo istoriju i analiziramo sve napisano do sada o ovoj temi, na ovo pitanje nije jednostavno odgovoriti. S obzirom na to da istoriju pišu pobjednici, slučaj je vjerovatno sličan i sa četnicima, koji su de facto i de jure već osuđeni i presuđeni. Ipak, ne smijemo smetnuti s uma činjenicu da su četnici sve do 1943. godine od strane zapadnih sila smatrani saveznicima i borcima protiv fašizma, sve do jačanja komunističkog pokreta. Do tada, četnici su ideološki i na terenu vodili bitke protiv okupatora i predstavljali legalnu Kraljevinu Jugoslaviju. Teško je sada reći da li su ili nisu krivi za zločine ili su im ti zločini pripisani poslije Drugog svjetskog rata.
Ustašama: Mislim da je odgovor na ovo pitanje očigledan kada odete u Jasenovac. Pola miliona Srba i dvije stotine hiljada drugih naroda je pobijeno je u tom logoru. O planiranim ubistvima po gradovima, istrjebljenjima cijelih sela, porodica... suvišno je i govoriti. Ustaštvo, kao oblik fašizma na području bivše SFRJ svako normalan treba osuditi i ograditi se od njega kao društvene pojave.
Partizanima: Već sam spominjao „friziranje“ i prepravljanje istorije nakon 1945. godine. Mi sada imamo jedno gledanje stvari koje nam je plasirano više od pola vijeka i koje kao takvo postojalo u narodu. Ipak, ne smijemo smetnuti s uma sve što se dešavalo od 1945. godine naovamo. Nacionalizaciju imovine, Goli otok...
Gej brakovima: Načelno, Demokratska partija – Dragan Čavić podržava sva osnovna ljudska prava, od prava na naciju, vjeru, političko opredjeljenje i ne mislimo ulaziti u tuđe seksualne orjentacije. Ipak, ni mnoge druge zapadne demokratije nisu usvojile zakon koji bi dozvolio gej brakove, pa ne vidim razlog zbog kojeg bi to trebala uraditi RS, odnosno BiH.
Lustraciji: Demokratska partija će se zalagati za usvajanje Zakona o lustraciji. Još jedna istina je važna za budućnost na ovim prostorima, a to je istina o komunističkom periodu, žrtvama tog perioda te kršenju ljudskih prava.Da bi taj posao bio uspješan potrebno je otvaranje svih tajnih dosijea i puna saradnja sa susjednim državama, posebno Srbijom. Nema pravde bez krivice onih koji je krše. Nema demokratije ako njeni protivnici i predstavnici silom i kršenjem ljudskih prava ne snose posljedice svog političkog stava i djelovanja. Raščišćavanje sa tom prošlošću i osuda komunističkog režima je neophodan uslov za sprječavanje afiniteta ka neokomunizmu koji očito neke stranke na vlasti danas imaju.
Krivičnoj odgovornosti za negiranje države BiH: Ako pogledate ovaj problem u širem kontekstu, u drugim zemljama, kao što su Belgija ili Španija, vidjećete da BiH nije jedina koja se suočava sa njim. Ipak, ove zemlje nemaju zakone koji bi spriječili građanima da negiraju sopstvenu državu. Ono što je bitno i oko čega se treba zapitati je zašto državljani BiH imaju tu potrebu? Smatram da odgovor leži u činjenici da niko od tri konstitutivna naroda nije pretjerano zadovoljan postojećim ustavnim uređenjem i svaki od njih želi više za sebe.
Osudi i priznavanju, usvajanje rezolucije o Srebrenici: Predsjednik Demokratske partije i bivši predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić prvi je osudio zločine u Srebrenici i platio visoku političku cijenu. Naš stav je da se ti zločini ni s moralnog, ni sa političkog aspketa ne smiju i ne mogu negirati. Usvajanje Rezolucije o Srebrenici je već šire pitanje, prije kojeg bi trebalo dati i druge odgovore. Prvo je šta je sa zločinima oko Srebrenice od 1992. do 1995. godine? Ne smijemo zanemariti činjenicu da je na području opština Srebrenica i Bratunac u tom periodu ubijeno tri i po hiljade Srba, a da ni za jedan od tih zločina niko nije odgovarao. Da ne bi došli u situaciju da je u proteklom ratu u BiH samo jedan narod žrtva, a ostali nisu, Demokratska partija se zalaže za osnivanje Komisije za utvrđivanje istine o proteklom ratu. Kada dobijemo tačne podatke o broju ubijenih Srba, Hrvata i Bošnjaka, moći ćemo da razgovaramo i o osudi tih zločina, kao jedinom pravom putu ka pomirenju tri naroda u BiH.
Trećem entitetu: Stav demokratske partije - Dragan Čavić je da mijenjanja ustavnog poretka nema bez saglasnosti sva tri konstitutivna naroda. S obzirom da je ovo pitanje više vezano za Federaciju BiH koja je kao takva konstituisana Vašingtonskim sporazumom, ovo pitanje je najbolje da rješavaju Bošnjaci i Hrvati između sebe. Svako uplitanje RS u pitanje trećeg entiteta koristi se samo u dnevno-političke svrhe.
Ukidanju entiteta: Entiteti u BiH su stvoreni Dejtonskim mirovnim sporazumom i mi se zalažemo za njegovo izvorno poštivanje u svim segmentima. Bilo kakve promjene moguće su samo dogovorom sva tri naroda. Do tada na snazi ostaje Dejtonski mirovni sporazum odnosno ustavno uređenje države BiH kao zajednice dva entiteta.
Miješanju vjere i politike: Ova dva pitanja odvojena su vijekovima i ne vidim svrhu zašto bi sada vezivali sekularnu državu za crkvu? Religija ima veliki uticaj na sve, ali kao takva treba ostati u sferi duhovnog, a ne političkog života.
Oduzimanju nelegalno stečene imovine: Demokratska partija – Dragan Čavić se zalaže i zalagaće se za oduzimanje nelegalno stečene imovine, odnosno preispitivanja porijekla imovine. Nemoguće je da su jedni u proteklom ratu dobili sve, a drugi izgubili. Pogotovo nakon sprovedenih privatizacija u oba entiteta, kada je jedan dio nelagalno stečene imovine prebačen u legalne tokove. Mi smatramo da se svaki pojedinačni slučaj treba preispitati. BiH je mala zemlja. Svi mi znamo šta smo imali prije 1991. godine, a šta poslije.
Članstvu BiH u NATO-u: Integrisanje BiH u NATO za Demokratsku partiju je neprihvatljivo ukoliko to nije istovremeno izbor i države Srbije, jer smatramo da će se regionalna stabilnost postići suštinski, a ne samo deklarativno, ukoliko Srbija, Hrvatska, Crna Gora i BiH budu članice iste vojno-bezbjedonosne alijanse.
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Arhiva
10 NEUGODNIH PITANJA: Demokratska partija
Odnos stranke prema:
Četnicima- Ako pogledamo istoriju i analiziramo sve napisano do sada o ovoj temi, na ovo pitanje nije jednostavno odgovoriti. S obzirom na to da istoriju pišu pobjednici, slučaj je vjerovatno sličan i sa četnicima, koji su de facto i de jure već osuđeni i presuđeni. Ipak, ne smijemo smetnuti s uma činjenicu da su četnici sve do 1943. godine od strane zapadnih sila smatrani saveznicima i borcima protiv fašizma, sve do jačanja komunističkog pokreta. Do tada, četnici su ideološki i na terenu vodili bitke protiv okupatora i predstavljali legalnu Kraljevinu Jugoslaviju. Teško je sada reći da li su ili nisu krivi za zločine ili su im ti zločini pripisani poslije Drugog svjetskog rata.
Ustašama: Mislim da je odgovor na ovo pitanje očigledan kada odete u Jasenovac. Pola miliona Srba i dvije stotine hiljada drugih naroda je pobijeno je u tom logoru. O planiranim ubistvima po gradovima, istrjebljenjima cijelih sela, porodica... suvišno je i govoriti. Ustaštvo, kao oblik fašizma na području bivše SFRJ svako normalan treba osuditi i ograditi se od njega kao društvene pojave.
Partizanima: Već sam spominjao „friziranje“ i prepravljanje istorije nakon 1945. godine. Mi sada imamo jedno gledanje stvari koje nam je plasirano više od pola vijeka i koje kao takvo postojalo u narodu. Ipak, ne smijemo smetnuti s uma sve što se dešavalo od 1945. godine naovamo. Nacionalizaciju imovine, Goli otok...
Gej brakovima: Načelno, Demokratska partija – Dragan Čavić podržava sva osnovna ljudska prava, od prava na naciju, vjeru, političko opredjeljenje i ne mislimo ulaziti u tuđe seksualne orjentacije. Ipak, ni mnoge druge zapadne demokratije nisu usvojile zakon koji bi dozvolio gej brakove, pa ne vidim razlog zbog kojeg bi to trebala uraditi RS, odnosno BiH.
Lustraciji: Demokratska partija će se zalagati za usvajanje Zakona o lustraciji. Još jedna istina je važna za budućnost na ovim prostorima, a to je istina o komunističkom periodu, žrtvama tog perioda te kršenju ljudskih prava.Da bi taj posao bio uspješan potrebno je otvaranje svih tajnih dosijea i puna saradnja sa susjednim državama, posebno Srbijom. Nema pravde bez krivice onih koji je krše. Nema demokratije ako njeni protivnici i predstavnici silom i kršenjem ljudskih prava ne snose posljedice svog političkog stava i djelovanja. Raščišćavanje sa tom prošlošću i osuda komunističkog režima je neophodan uslov za sprječavanje afiniteta ka neokomunizmu koji očito neke stranke na vlasti danas imaju.
Krivičnoj odgovornosti za negiranje države BiH: Ako pogledate ovaj problem u širem kontekstu, u drugim zemljama, kao što su Belgija ili Španija, vidjećete da BiH nije jedina koja se suočava sa njim. Ipak, ove zemlje nemaju zakone koji bi spriječili građanima da negiraju sopstvenu državu. Ono što je bitno i oko čega se treba zapitati je zašto državljani BiH imaju tu potrebu? Smatram da odgovor leži u činjenici da niko od tri konstitutivna naroda nije pretjerano zadovoljan postojećim ustavnim uređenjem i svaki od njih želi više za sebe.
Osudi i priznavanju, usvajanje rezolucije o Srebrenici: Predsjednik Demokratske partije i bivši predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić prvi je osudio zločine u Srebrenici i platio visoku političku cijenu. Naš stav je da se ti zločini ni s moralnog, ni sa političkog aspketa ne smiju i ne mogu negirati. Usvajanje Rezolucije o Srebrenici je već šire pitanje, prije kojeg bi trebalo dati i druge odgovore. Prvo je šta je sa zločinima oko Srebrenice od 1992. do 1995. godine? Ne smijemo zanemariti činjenicu da je na području opština Srebrenica i Bratunac u tom periodu ubijeno tri i po hiljade Srba, a da ni za jedan od tih zločina niko nije odgovarao. Da ne bi došli u situaciju da je u proteklom ratu u BiH samo jedan narod žrtva, a ostali nisu, Demokratska partija se zalaže za osnivanje Komisije za utvrđivanje istine o proteklom ratu. Kada dobijemo tačne podatke o broju ubijenih Srba, Hrvata i Bošnjaka, moći ćemo da razgovaramo i o osudi tih zločina, kao jedinom pravom putu ka pomirenju tri naroda u BiH.
Trećem entitetu: Stav demokratske partije - Dragan Čavić je da mijenjanja ustavnog poretka nema bez saglasnosti sva tri konstitutivna naroda. S obzirom da je ovo pitanje više vezano za Federaciju BiH koja je kao takva konstituisana Vašingtonskim sporazumom, ovo pitanje je najbolje da rješavaju Bošnjaci i Hrvati između sebe. Svako uplitanje RS u pitanje trećeg entiteta koristi se samo u dnevno-političke svrhe.
Ukidanju entiteta: Entiteti u BiH su stvoreni Dejtonskim mirovnim sporazumom i mi se zalažemo za njegovo izvorno poštivanje u svim segmentima. Bilo kakve promjene moguće su samo dogovorom sva tri naroda. Do tada na snazi ostaje Dejtonski mirovni sporazum odnosno ustavno uređenje države BiH kao zajednice dva entiteta.
Miješanju vjere i politike: Ova dva pitanja odvojena su vijekovima i ne vidim svrhu zašto bi sada vezivali sekularnu državu za crkvu? Religija ima veliki uticaj na sve, ali kao takva treba ostati u sferi duhovnog, a ne političkog života.
Oduzimanju nelegalno stečene imovine: Demokratska partija – Dragan Čavić se zalaže i zalagaće se za oduzimanje nelegalno stečene imovine, odnosno preispitivanja porijekla imovine. Nemoguće je da su jedni u proteklom ratu dobili sve, a drugi izgubili. Pogotovo nakon sprovedenih privatizacija u oba entiteta, kada je jedan dio nelagalno stečene imovine prebačen u legalne tokove. Mi smatramo da se svaki pojedinačni slučaj treba preispitati. BiH je mala zemlja. Svi mi znamo šta smo imali prije 1991. godine, a šta poslije.
Članstvu BiH u NATO-u: Integrisanje BiH u NATO za Demokratsku partiju je neprihvatljivo ukoliko to nije istovremeno izbor i države Srbije, jer smatramo da će se regionalna stabilnost postići suštinski, a ne samo deklarativno, ukoliko Srbija, Hrvatska, Crna Gora i BiH budu članice iste vojno-bezbjedonosne alijanse.
Četnicima- Ako pogledamo istoriju i analiziramo sve napisano do sada o ovoj temi, na ovo pitanje nije jednostavno odgovoriti. S obzirom na to da istoriju pišu pobjednici, slučaj je vjerovatno sličan i sa četnicima, koji su de facto i de jure već osuđeni i presuđeni. Ipak, ne smijemo smetnuti s uma činjenicu da su četnici sve do 1943. godine od strane zapadnih sila smatrani saveznicima i borcima protiv fašizma, sve do jačanja komunističkog pokreta. Do tada, četnici su ideološki i na terenu vodili bitke protiv okupatora i predstavljali legalnu Kraljevinu Jugoslaviju. Teško je sada reći da li su ili nisu krivi za zločine ili su im ti zločini pripisani poslije Drugog svjetskog rata.
