ANALIZA Šta nam je obećao SDP (Ekonomija): Hoće li nas spasiti jeftiniji hljeb (1)

Hljeb u Bosni i Hercegovini ponovo bi mogao koštati pola marke, mlijeko marku a lijekovi i knjige biti osjetno jeftiniji, ukoliko SDP ispuni svoje predizborno obećanje i smanji stopu PDV-a za ove proizvode na sedam posto.

Kada se efekti nove vlasti budu mogli vidjeti golim okom ništa u Bosni i Hercegovini neće biti isto – ekonomski plan kojeg nudi pobjednik na izborima SDP mogao bi oporaviti domaću ekonomiju i povećati životni standar ali bi isto tako mogao značiti i krah budžeta i privrede. Razgovarali smo sa Antom Domazetom, ekonomskim stručnjakom i jednim od kreatora ekonomske strategije SDP-a, koji za čitaoce Žurnala objašnjava šta će njegova stranka poduzeti jednom kada se formira vlast. Sa druge strane, Svetlana Cenić, bivša ministrica u Vladi Republike Srpske i ekonomistkinja, analizira ekonomska obećanja SDP-a i mogućnost da ona postanu stvarnost.

Domazet je odmah na početku priznao da će se plan morati mijenjati zbog dubine krize u kojoj se zemlja nalazi ali da je on i dalje osnova za ekonomske promjene na bolje. SDP želi što više stvari raditi na državnom nivou, zadržati javne kompanije u državnom vlasništvu, izgraditi najmanje 80 kilometara autoputa u naredne četiri godine, smanjiti poreze siromašnima i povećati ih onima sa nadprosječno velikim platama i prije svega ojačati sistem kako bi se ekonomija bez tereta korupcije i spletkarenja mogla ubrzano razvijati.

Analizirajući SDP-ov plan, Cenić kaže da je on previše okrenut Federaciji te da se Republika Srpska gotovo i ne pominje u njemu.
- Generalna kritika je da ima puno stvari. Međutim, najviše su se fokusirali na Federaciju, RS gotovo da nema. To se najčešće ne odnosi čak ni na čitavu Federaciju. Ako se kandiduju na oba entiteta moraju nuditi rješenje za sve – smatra Cenić.

Žurnal je izabrao deset najzanimljivijih tačaka ekonomskog plana SDP-a i stavio ih na test realnosti, opravdanosti i koristi prije nego što nam ova rješenja u stvarnosti počnu mijenjati živote. Prije nego što se to desi, pokušali smo otkriti da li će to značiti bolji ili tegobniji život za građane BiH.

PDV: Hljeb 0,5 maraka, mlijeko 1 KM

Smanjićemo stopu poreza na dodanu vrijednost za osnovne prehrambene namirnice, knjige, školski pribor i lijekove na 7 posto i istovremeno smanjiti visinu godišnjeg oporezivog prometa obveznika ovog poreza na 20.000 KM, piše vrlo jasno u SDP-ovim obećanjima.
- To su jako važne mjere i one će biti u vrhu prioriteta. Smanjenjem PDV-a cijene će pasti i građanima će biti jeftiniji i dostupniji – kaže Domazet svjestan da će biti teško natjerati proizvođače da zaista i snize cijenu svojih proizvoda umjesto povećanja profita: Tu ima i ekonomskih i marketinških aktivnosti. Ima potrebe da se povede jedna šira promotivna aktivnost. Nije sve samo u administrativnom obvezivanju, treba osigurati da efekte smanjenja poreza iskoriste potrošači.

Potrošači bi uz pozitivne mogli da osjete i lošiju stranu ove mjere. Smanjenje PDV stope će značiti i manje novca u budžetu. Domazet računa da bi drugi porezi to mogli nadoknaditi.
- To treba da bude predmet analize. Treba računati da bi porezi od imovine i direktni porezi trebali u većoj mjeri da alimentiraju u prihodima – objašnjava Domazet.

Svetlana Cenić kaže da su je iz SDP-a nasmijali ovom mjerom i sumnja da bi ona mogla postati stvarnost.
- Govori se ovde ćemo povećati ovde ćemo smanjiti samo niko ne govori odakle će te pare doći? Tu nema odgovora. SDP i ostali su glasali za nešto što se zove zakon o fiskalnom veću. Ima upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje. U taj orah svi su zagrizali samo su zaboravili da pitaju jedno - kako će nadoknaditi pad prihoda i da li su ušli u strukturu cena, šta će to doprineti? Šta radi Konkurencijsko veće sve ovo vreme kada se vidi kartelizacije a to se nigde ne pominje. Zašto institucije ne rade svoj posao? - pita se Cenić.

Domazet ipak vjeruje da će ovo biti jedna prvih mjera nove vlasti na čelu sa SDP-om.
- Predstoji ozbiljan posao da se na bazi dijagnoze naprave konkretni prijedlozi. SDP gleda na ekonomiju kao sredstvo da ljudi bolje žive. Efekti ekonomskog rasta treba da se projiciraju na što veći broj ljudi.

AUTOPUT I ENERGETIKA: Najmanje 80 kilometara autoputa u naredne četiri godine

Način izgradnje autoputa koga predlaže SDP ne razlikuje se od dosadašnjeg modela vlastitog finansiranja nakon kojeg slijede koncesije. Ipak, Domazet tvrdi da će u naredne četiri godine biti izgrađeno najmanje 80 kilometara autoputa što je i plan Federalne direkcije za autoceste. Problem vidi u načinu dodjeljivanja koncesija.
- Mora se razviti transparentna struktura za investitore. Predstoji gradnja vrlo teških dionica, Tarčin i Potoci sjeverno od Mostara, vrlo su skupe i ne privlače investitore. Njih će morati finansirati država – kaže Domazet.

Cenić kaže da je skeptična prema ovom planu koji se, kako kaže, nalazi u programu svake partije.
- Ovde su bačene pare za te autoputeve da bi se sad pojavila Evropska banka koja hoće da finansira put Doboj-Šamac ali oni ništa nisu uradili za taj put.

Ono što je za nju bilo interesantnije u ovom poglavlju SDP-ove strategije jeste državna energetska strategija.

Domazet kaže da je to potreban dokument na kome će oni insistirati.
- To bi ojačalo konkurentnost BiH. Međusobna koordinacija može samo pomoći da se bolje promovira BiH i da se osigura povoljniji stav, odnos međunarodnih investitora prema našim projektima. Ona ne bi trebala da dovede kompetencije entiteta ali bi omogućila da se postignu sinergetski efekti na državnom nivou a to može biti samo u korist svakom entitetu i države. To je slučaj kada jedan plus jedan znači tri – kaže Domazet koji je svjestan da ova strategija prije svega zavisi od koalicije u koju će ući njegova stranka na državnom nivou.

Sa druge strane, Cenić smatra da je energetski sektor zabluda i da BiH izvozi struju samo zbog toga što je industrija “nikakva” pa ne koristi energiju u dovoljnim količinama.
- Ovo što se stalno priča mi ćemo svetu ponuditi energiju i to će nam doneti šta? Neće podići nivo zaposlenosti, o tome se radi. Svaka elektrana ima grupicu ljudi koje rade. Samo od prihoda od izvoza možemo ulaganjem povećati zaposlenja. Još uvek nije napravljen nijedan objekat a mi stalno pričamo o tome da će nas energija spasiti – objašnjava Cenić.

Na ovom se primjeru, smatra ova ekonomistkinja, najbolje vidi politički paradoks u BiH.
- Dve stranke koje su dobile najveći broj glasova, SDP čitav svoj program bazira na Federaciji i onda odjednom se pomene to ćemo mi na državni nivo, kako? A u RS-u isto socijaldemokratska partija, tako sebe zove. Kod njih država ne postoji a ne mogu uraditi ništa. Nemoguće je da RS uradi nešto bez institucija na državnom nivou. Mi imamo te stranke a pričamo o državnom nivou? To vam je recept da ništa od ovoga neće biti.

JAVNE NABAVKE: Kako spriječiti pljačku od 500 miliona godišnje?

Pobjednička stranka na izborima želi hitno usvojiti novi zakon o javnim nabavkama i suzbiti korupciju koja godišnje proguta skoro 500 miliona, prema istraživanju banjalučke nevladine organizacije Tender.
- Javne nabavke čine javne kompanije nekonkurentnim. Pitanje je uvjeta tendera i pripremljenosti tendera, sve to utiče na efikasnost koja se dovodi u pitanje. Još uvijek javne nabavke cure, pogodno su područje za razne oblike korupcije, preferiranja povlaštenih koje idu na teret javnog novca – objašnjava Domazet čija će stranka pokušati utjecati na strožije kažnjavanje štimanja tendera.

Od 756 slučajeva riješenih u korist ponuđača, izrečena je samo jedna kazna od hiljadu maraka u toku prošle godine. Igor Vukajlović iz Tendera smatra da su kazne suštine problema. On smatra da je SDP trebao posvetiti više pažnje ovom problemu koji godišnje odnosi stotine miliona maraka javnog novca.
- Vidi se da postoji želja ali mi nekako ne izgleda ozbiljno. Ne postoji Odbor za razmatranje žalbi, nego Ured ili Kancelarija, pa mi i zbog toga ovo izgleda pomalo neozbiljno – kaže Vukajlović i dodaje da suština problema nije ni u zakonu nego u njegovom neprovođenju.

Prava korupcija se dešava nakon dodjeljivanja tendera i potpisivanja ugovora, objašnjava Vukajlović, a to nije regulisano zakonom.

Uz novi zakon, SDP želi preferirati domaće kompanije prilikom dodjeljivanja tendera ali se na to ne može računati namjanje do maja naredne godine zbog sporazuma CEFTA koga je potpisala naša zemlja.

Za Vukajlovića se problem može riješiti samo promjenom političke volje. Nju je SDP u svom planu pokazao a već prvo uključivanje u izradu novog zakona, koji je već u pripremi, pokazat će nam koliko su namjere iskrene.

U sljedećem nastavku teksta o obvećanoj ekonomiji SDP-a donosimo planove ove stranka da ukine veresiju, pojača reviziju i sačuva državno vlasništvo.

(zurnal.info)