Artiljerijska kasarna pretvoriće se u luksuzan hotel

Muharem Insanić je kao dječak skoro svakoga dana odlazio na banjalučku tvrđavu Kastel, čije zidine čuvaju tragove prošlih vremena. Mnogo godina kasnije, inspirisan mitom o Safikadi, djevojci koja je zbog ljubavi pošla u smrt, Insanić je napisao prvu operu u Banjaluci. Legenda kaže da je Safikada, zbog svoje ljubavi prema turskom ili austrougarskom vojniku, koji je morao otići u bitku, stala pred top na bedemima Kastela i zaklinjući mu se na vječnu ljubav izvršila samoubistvo. Navodni Safikadin grob i danas brojnim zaljubljenim dušama služi kao oltar na kojem pale svijeće i mole se za ispunjenje želja.

URUŠAVANJE BEDEMA

Insanić je ogorčen i tužan, jer je zub vremena u dobroj mjeri nagrizao tvrđavu, a vlasti ne čine ništa da je spasu od rapidnog propadanja.

Osim franjevačkog samostana u Trapistima, tvrđava Kastel je jedini istorijski spomenik zbog kojeg će svaki civilizovani Evropljanin doći u Banjaluku. Niko neće doći u Banjaluku da vidi nove zgrade Milorada Dodika, već će doći zbog Kastela, samostana Trapisti, džamije Ferhadija, zbog prošlosti, koju današnje necivilizovane vlasti ignorišu, rekao je Insanić sa “Žurnal”

Banjalučka tvrđava Kastel je najstariji istorijski spomenik u gradu. Pretpostavlja se da je sagrađena u 3. vijeku nove ere, a upravo na prostoru Kastela pronađeni su ostaci neolitskog naselja. U prošlosti je Kastel bio jako vojničko utvrđenje i štitio je kotlinu Vrbasa od neprijateljskih naleta. Tvrđava je sa svih strana opasana debelim kamenim zidovima, a u njenoj unutrašnjosti se nalazi velika ljetna pozornica. Ukupna površina kompleksa tvrđave iznosi 48.000 kvadratnih metara. Bedeme čine devet bastiona i dvije kule. Unutar bedema nalazi se više objekata, među kojima centralni logor sa dvije kule i malim arsenalom, centralni arsenal, tzv. kamena zgrada, te više različitih zidova koji su dijelili i formirali pojedine interne prostore.

Poslednjih godina pojedini dijelovi tvrđave ubrzano propadaju, a bedemi se obrušavaju zbog erozije Vrbasa, na čijoj se obali nalazi. Nastala oštećenja se godinama saniraju, ali nikada nije urađena kompletna restauracija gradske tvrđave. Gradske vlasti u Banjaluci su u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika Republike Srpske pokrenule proces obnove Kastela, prema kojem je tvrđava podijeljena u devet prostornih cjelina.

I ranije je bilo pokušaja da se Kastel obnovi, ali je uvijek problem bio u nedostatku novca. Sada je urađena kompletna projektna dokumentacija za pet cjelina od ukupno devet cjelina”, rekla je Milijana Okilj iz Zavoda za zaštitu istorijskih spomenika RS.

Tvrdi da će potpuna obnova Kastela trajati decenijama, ali da je trenutno najbitnije da se spriječi dalje urušavanje zidina tvrđave. Okilj je navela da je Evropska komisija već odobrila 2,5 miliona konvertibilnih maraka iz IPA fondova za BiH za rekonstrukciju kamene zgrade i jugoistočnog bedema tvrđave, koji je srušen u zemljotresu 1969. godine.

PET MILIONA ZA DVIJE KULE

Sredstva od 2,5 miliona evra od IPA fondova EU namijenjena uređenju banjalučke tvrđave Kastel biće utrošena za sanaciju zgrade muzeja, dvije kule i sanaciju dijela zidina tvrđave, izjavio je nedavno gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović.

Banjalučke gradske vlasti pozvale su sve zainteresovane investitore da finansiraju izgradnju hotela u sklopu tvrđave, koji će koštati oko 9 miliona maraka. Prema utvrđenom projektu, nekadašnja artiljerijska kasarna trebalo bi da postane luksuzan hotel.

Zidine tvrđave zapamtile su razne vladare – od onih iz rimskog doba, preko Turaka i Austrijanaca, koji su je dograđivali i preuređivali prema svojim, uglavnom vojnim potrebama. Poslije Drugog svjetskog rata počelo je preuređenje i uređivanje Kastela kao kulturno-istorijskog spomenika. Rekonstrukcija nikad nije bila potpuna, a današnji izgled tvrđave dovoljno govori o nemaru i nebrizi vlasti za ovo kulturno blago. Zidine banjalučke tvrđave trebalo bi kod svakoga da probude znatiželju o prošlosti, istoriji ovog grada i mjestu gdje su se ukrštale različite civilizacije. Trenutno, zapušten i oronuo, Kastel svjedoči jedino o ignorisanju prošlosti i nemaru vlasti za značajne kulturno-istorijske spomenike.

(zurnal.info)