Avans od pola miliona maraka za gradnju bez dozvole

Sarajevski aerodrom platio je gotovo pola miliona maraka građevinskoj firmi za radove za koje tada nije bilo građevinske dozvole, otkrili su revizori u svom novom izvještaju. Tadašnji direktor Bakir Karahasanović uplatio je građevinskoj kompaniji Butmir više od 460.000 maraka avansa za gradnju novog dijela aerodroma iako u tom trenutku nije imao obezbijeđenu građevinsku dozvolu. Nekoliko sedmica poslije nova Federalna vlada, odnosno Nadzorni odbor Aerodroma, smijenila je ovog direktora ali je preduzeće Butmir zadržalo novac. Nije ih pokolebala ni činjenica da na mjestu stare zimske garaže do kraja 2011. godine nije bilo ni traga od planirane zgrade za pripremanje obroka u avionima i restorana društvene ishrane.

“Revizorski tim ne može potvrditi opravdanost zaključenog ugovora, na osnovu kojeg je avans i uplaćen, kao i uvođenja izvođača u posaos obzirom da nije pribavljeno odobrenje za građenje (građevinska dozvola), prije provođenja postupka za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju navedenog objekta”, navodi se u tek objavljenom izvještaju federalnih revizora o poslovanju Aerodroma u 2011. godini.

Avans prije smjene

Aerodrom je planirao izgradnju još 2010. godine ali je tender zbog neregularnosti poništavan. Ugovor o gradnji sa Butmirom je konačno potpisan 30. maja 2011. godine i radovi su trebali početi u roku od mjesec dana odnosno kada bude dobijena građevinska dozvola. Jedino što je od ugovora ispoštovano jeste avans od 20 posto kojeg je Aerodrom uplatio već 10. juna. Građevinska dozvola za novu aerodromsku zgradu vrijednu više od dva miliona maraka obezbijeđena je tek sredinom novembra prošle godine.

“Zaključen je Ugovor sa Butmir d.o.o. Sarajevo za izvođenje radova na privrednom objektu za smještaj i organizaciju Avio-cateringa i restorana društvene ishrane sa pripadajućim sadržajima, a da prethodno nisu obezbjeđene potrebne radnje (nije pribavljeno odobrenje za građenje), tako da je došlo do odliva novčanih sredstava avansnim finansiranjem izvođača radova”, navode revizori u svom izvještaju, prvom kojeg su radili za Aerodrom još od 2005. godine.

Komentar uprave Aerodroma danas nismo uspjeli dobiti jer se jedina osoba ovlaštena za razgovor sa novinarima u odjelu za odnose s javnošću cijeli dan nije javljala na službeni telefon.

Direktor Karahasanović smijenjen je već sljedećeg mjeseca nakon 17 godina na toj poziciji i danas je savjetnik novog direktora Ivice Veličana koji je do tada bio šef predstavništva Croatia Airlinesa. Novi direktor nije uspio značajno popraviti poslovanje aerodroma do kraja 2011. godine pa je revizorski izvještaj pun otkrivenih neregularnosti.

Poput zakupa poslovnog prostora na dvije godine koji nikada nije korišten. Prostor je zakupio Poslovni centar Proaktiv u kojem Aerodrom ima 20 posto vlasništva.

“Prema izjavi odgovornih, navedeni prostor PC Proaktiv d. d. Sarajevo je fizički uništen. Društvo ga samim time ne može koristi, a nominalna vrijednost udjela Društva se smanjuje iz godine u godinu, jer PC „Proaktiv“ ne posluje”, otkrili su revizori.

Magistar registruje putnike a KV radnik raspoređuje letove

U 2011. godini nije bilo neobično da Aerodrom dodjeljuje poslove na tenderima sa samo jednom ispravnom ponudom iako zakon traži najmanje tri. Tako je sklopljeno 19 ugovora čija je ukupna vrijednost veća od sedam miliona maraka.

Od augusta 2011. godine, kada je promijenjen statut, ni izbor direktora čija je plata pet hiljada maraka, nije u skladu sa najboljom zakonskom praksom. Revizori su otkrili da direktor društva može biti osoba sa fakultetom ili višom školom, radnim iskustvom od najmanje pet godina i mora poznavati engleski jezik dok izvršni direktor mora imati završen fakultet. U izvještaju se navodi da se izbor uposlenika ne vrši transparentno niti se raspisuju pozivi a odluku donosi Uprava bez potrebe za komisijom za prijem uposlenika.

Cijela politika zapošljavanja na aerodromu je pomalo čudna.

“Tako da na određenim radnim mjestima sa predviđenom VSS rade uposlenici za završenom VŠ, ili sa završenim prvim drugim ili trećim ciklusom bolonjskog sistema, ili sa završenom SSS, pa čak i KV radnici, a istovremeno na poslovima SSS rade magistri nauka ili uposlenici sa završenom VŠ i VSS”, piše u revizorskom izvještaju.

Navedeni su i primjeri referenta za registraciju putnika treće kategorije gdje je sistematizacijom predviđena srednja stručna sprema.

“Na tim poslovima radi magistar nauka i zaposlenik sa VSS (fakultet sporta i filozofski fakultet), dok istovremeno, na radnom mjestu „dispečer saobraćaja“ gdje je predviđena VSS (fakultet za saobraćaj ili ekonomski fakultet) rade uposlenici sa završenim obrazovanjem iz bolonjskog ciklusa i KV radnik ili na radnom mjestu „referent administrativnih poslova u Službi u ugostiteljstvu“ gdje je predviđena SSS društvenog ili tehničkog smjera, radi uposlenik sa završenom VSS, fakultet kriminalističkih nauka”, opisuju revizori.

U prošloj je godini na aerodromu zaposleno 29 novih uposlenika iako je smanjen broj letova, prihoda i dobiti. “Porasli su prihodi od putničkog servisa, prihodi od reklame, prihodi od parkinga automobila, prihodi od prodaje u slobodnoj carinskoj prodavnici, a istovremeno su smanjeni prihodi od prihvata i otpreme aviona, prihodi od kargo usluga, prihodi od zakupnine, prihodi od prodaje aviogoriva, prihodi od zakupa salona, prihodi od prodaje karata, te prihodi od prodaje proizvoda u ugostiteljstvu, što znači da su prihodi od osnovne djelatnosti smanjeni”, piše u izvještaju revizora.  

Planovi bez detalja i rokova

Revizori su posebno istaknuli poslovne planove aerodroma za koje ne postoje rokovi niti su oni detaljno razrađeni pa više izgledaju kao spisak želja nego ozbiljni planovi za razvoj jedinog aerodroma u državi koji ima redovne letove. Evo trogodišnjih planova društva:
- postati vodeći aerodrom u regiji;
- stalno povećanje zadovoljstva i ispunjavanje pozitivnih očekivanja putnika;
- obezbjeđenje pouzdanih i sigurnih aerodromskih usluga;
- obezbjeđenje visokog nivoa sigurnosti putnika;
- održavanje i unapređenje statusa priznatog međunarodnog aerodroma;
- uvesti u redovan saobraćaj tri nova avioprevoznika;
- realizovati kredit EBRD za rekonstrukciju i proširenje terminalne zgrade;
- unaprijediti tehnoogiju rada;
- uvesti sistem upravljanja kvalitetom;
- drugi planovi.

Direktor sa četiri telefonska broja

Generalni direktor aerodroma u martu prošle godine je potrošio više od tri hiljade maraka za telefonske račune na četiri mobilna aparata koja mu plaća kompanija. Revizori nisu mogli utvrditi da su ovi troškovi korišteni u poslovne svrhe.
Karahasanović je nekoliko puta u medijima prozivan zbog navodne plate od 12.000 maraka ali su revizori u svom izvještaju naveli da je u septembru mjesecu prošle godine novom direktoru isplaćeno 4.900 maraka mjesečne plate. Prosječna plata na aerodromu je iznosila 1.500 maraka i kreće se u rasponu od najniže 900 maraka do direktorske. Njemu je u 2011. godini isplaćen regres od 3.400 maraka.

(zurnal.info)