BHT1/FTV: Mladen Ivanić na optuženičkoj klupi

BHT1                                                                                                          

13. oktobar 2014.

Urednica: Alenka Bruck

BEZIMENI ANALITIČARI

Prvog postizbornog dana, Dnevnik 2 BHT1 bio je skoro u cijelosti posvećen izbornim rezultatima, što je, naravno, bilo za očekivati. No, isto tako je bilo za očekivati da vidimo reakciju građana nakon što su rezultati saopćeni, ali je to izostalo.

BHT je ovaj put pokušala dati i grafički prikaz rezultata izbora, no vrlo nevješto. Slova su bila premala i presvijetla, a plava podloga po kojoj plove oblaci svakako nije pomogla. Gledaoci ništa nisu vidjeli. Istina, spikerka je pročitala sve što je bilo na ekranu, što je trajalo beskrajno dugo, a onaj ko je gledao i slušao morao se dobro koncentrisati da čuje sve postotke i imena stranaka, izbornih jedinica i čega sve ne. No, barem su počeli razmišljati o korištenju grafičkog prikaza, što je za pohvalu.

Ono što je veći problem jeste da novinari i urednici ovog izdanja nisu uspjeli pronaći neki novi ugao u moru informacija o izbornim rezultatima i prvim reakcijama, a nije da ih nema. Sve što je emitovano u Dnevniku 2 već je bilo u informativnim emisijama i emisijama posvećenim izborima. Primjetno je također da se novinari nerijetko pozivaju na “analitičare” bez da kažu koji analitičari, ili da imaju njihove izjave, što je vrlo neuvjerljivo i na kraju izgleda kao komentar autora priloga.

Ipak, BHT je imao i analitičare u ovom dnevniku, koji su dali zanimljive komentare i ukazali na pitanja koja su svakako zaslužila prostor u programima javnih emitera. Tako Adis Arapović, predstavnik Centra civilnih inicijativa, kaže kako bez obzira ko je pobjednik izbora, neće moći ništa uraditi da bi se stanje zaista promijenilo. Možda ovakva konstatacija ipak zaslužuje objašnjenje ili drugačije mišljenje, ili bilo šta što će pružiti informaciju više.

Jako je dobro što je BHT odlučila imati i javljanje izvještača iz Bruxellesa koji govori o pogledu tamošnjih zvaničnika na izborne rezultate u BiH. S obzirom da BiH teži ka članstvu, te da su svi kandidati tokom predizborne kampanje obećavali da će uraditi sve da se to ostvari, možda je zanimljivo pokazati kako Bruxelles gleda na one sa kojima će sarađivati.

PLUS DANA:

Odluka urednika da uvrste i izvještaj iz Bruxellesa te razgovore sa analitičarima, uza sve mane koje imaju ova dva priloga.

MINUS DANA:

Ponavljanje izjava političara i njihove reakcije na preliminarne rezultate, umjesto analiza ili pokušaja da nađu neki drugi ugao osim pukog izvještavanja sa konferencije za medije.

FTV                                                                                                             

13. oktobar 2014.

Urednica: Amra Zaklan

MINIMUM INFORMACIJA U MAKSIMUMU VREMENA

Centralni dnevnik Federalne televizije je dan nakon izbora trajao 60 minuta, ali je pružio minimalno informacija o rezultatima u Federaciji. Zar nije za očekivati da entitetski javni emiteri u fokusu imaju entitet u kojem su – naravno, ne zaboravljajući informacije koje se odnose na državu ili drugi entitet?

Prvih skoro pola sata ponavljani su izvještaji o reakcijama političara, potom o rezultatima glasanja za Predsjedništvo, a potom o ishodu u Republici Srpskoj. Sagovornik u studiju bio je Mladen Ivanić, novoizabrani član Predsjedništva iz RS-a, koga novinar tendenciozno pita:

“Da li će vam prioritet u radu biti Republika Srpska ili država?”

Ivanić očekivano odgovara da će mu prioritet biti interesi RS-a s obzirom da je izabran kao predstavnik iz tog entiteta. Isto tako tendenciozno je pitanje o tome da li su njega izabrali Bošnjaci. Ovakva pitanja su možda za emisiju dijaloškog tipa, a u dnevniku mogu biti suvišna i zvučati bespotrebno provokativno.

U ovom dnevniku saznali smo i da je Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko bio promatrač tokom izbora, ali nije jasno kako i gdje, i zašto on u ulozi promatrača, što možda ne bi bilo loše da građani čuju. Tek, Inzko, umjesto novinara, postavlja pitanje provođenja odluke Sejdić-Finci-Zornić i ukazuje na činjenicu da svi građani nisu jednaki pred zakonom zbog toga. Možda bi bilo zanimljivo čuti u izvještajima javnih emitera šta kažu gospoda Sejdić ili Finci, ili gospođa Zornić, ili bilo koji građanin koji se ne izjašnjava kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda?

Tek nakon 35 minuta, u dnevniku daju grafički prikaz rezultata izbora na svim nivoima, uz mnogo informacija i pojašnjenja koje daje novinar. Nažalost, ponovo brojevi nisu dovoljno vidljivi i novinar čita ono što bismo inače trebali da vidimo. On tako gubi vrijeme i nema mogućnost da pruži dovoljno informacija – koje on očito ima i vješto ih koristi – koje objašnjavaju promjene u sastavu parlamenata i odnosa u vlasti.

FTV, za razliku od BHT1, ipak je dao priliku i građanima da kažu nešto o rezultatima izbora, mada tek u drugom dijelu dnevnika. Niti jedan od priličnog broja anketiranih nije rekao ništa pozitivno. Štaviše, svi su vidno uznemireni i razočarani, a jedan od sagovornika kaže: “Ova vlast ima legitimitet, ali nema legalitet.” Zaslužuje li ovakva konstatacija više pitanja i  bolji tretman u informativnim emisijama javnih emitera?

Pri samom kraju, u program se uživo javlja novinarka koja se nalazi na mjestu gdje pristižu i gdje će se brojati glasački listići iz dijaspore. S obzirom da se čeka baš na te glasove kako bi se okončalo brojanje, da li ovaj prilog možda zaslužuje malo bolji tretman u dnevniku?

Uglavnom, čini se kao da je i ovaj put na FTV-u dnevnik postavljem malo naopako.

PLUS DANA:

Grafički prikaz rezultata izbora, uz informativne komentare novinara. Mana je što su dijelovi bili teško vidljivi na ekranu i što je novinar, pored interpretiranja, koje je ovdje mnogo važnije, morao da čita sve ono što smo inače, da je kvalitetnije urađeno, mogli da vidimo.

MINUS DANA:

Umjesto da nas izvijeste o izbornim rezultatima u Federaciji na prvom mjestu, odluka urednika je bila da se posvete dešavanjima i reakcijama u Republici Srpskoj, dok voditelj u studiju postavlja pomalo provokativna pitanja.

Komparativna analiza:

Umjesto komparativne analize, ovaj put ću primijetiti da niti jedan javni servis u Bosni i Hercegovini ne razmišlja o tome da su informacije potrebne i građanima sa poteškoćama sluha. Ako nema za to mogućnosti tokom godine (što se ne bi smjelo dešavati), o takvim stvarima se mora misliti dan nakon izbora. Isto tako, javni servisi su prvog postizbornog dana potpuno zaboravili građane kojima je uskraćeno pravo izbora svog predstavnika ili kandidiranje, a zbog neprovođenja odluke Sejdić-Finci-Zornić koja je i uzrok zastoja na putu ka EU.

Napomena: Kao i tokom predizborne kampanje, tako i dan poslije izbora, neki od kandidata, sada već izabranih lidera, odbili su da se pojave u emisijama javnih emitera.

Neodgovoran i ignorantski čin prema javnosti, ali i javnim emiterima, a koji daje i razloga za zabrinutost zbog odnosa izabranih lidera prema medijima.

Prenosimo sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)