BHT1/FTV: Saopćenje, lijenom radovanje

FTV                                                            

28. oktobar – 3. novembar  2014.

Dođu tako vremena kad građani smijene političare

U dnevnicima naših javnih emitera sve je manje mjesta za političare, a više za građane, i to je vrlo pozitivna promjena. Ono što još uvijek nedostaje je analitički pristup temama i moderniji pristup, odnosno primjena nekih novijih metoda u novinarstvu koje bi uključivale više data novinarstva, više objašnjenja i primjera. Bez toga, informacije su upakovane u izrazito konzervativnu formu, koja je i pomalo naporna za gledaoca i vrlo je ograničena.

Tako dnevnici Federalne televizije redovno mnogo  prostora daju radničkim štrajkovima. Uredništvo u najavu za dnevnik 30. oktobra čak postavlja vrlo zanimljivo i relevantno pitanje: Propada li radnička klasa? Nažalost, odgovoru ne posvećuju dovoljno pažnje, a mogli su razgovarati s ljudima koji bi dali potpuno novu dimenziju ovim temama.

Inače, izvještaji o štrajkovima, koji se, izgleda, dešavaju svaki dan u BiH, često su ispunjeni izjavama radnika koji stoje na ulicama i u suštini ponavljaju vrlo slične stvari o teškom životu, neisplaćenim platama, neuplaćenim beneficijama, privatizacijskim pljačkama. Prava slika Bosne i Hercegovine danas. Ali, nedostaje analiza, nedostaje da gledaoci vide kako izgleda život u kući, recimo, radnice Dita Tuzla koja nije primila platu više od 40 mjeseci, a mora svaki dan skuhati ručak. Sasvim obična priča, koja bi mogla kod gledaoca izazvati drugačiju reakciju od svakodnevnog zamora koji izaziva ovakav pristup. Kao da je i novinarima samima dosadno o tome izvještavati, a naravno da gledaoci to primijete i da se na nas ispred malih ekrana prenese taj osjećaj. Rezultat je promjena kanala, a to nije nikome korisno.

Drugi problem koji opstaje na FTV-u, iako moram primijetiti malo manje nego do prije sedam dana, potreba je novinara, urednika i voditelja da komentarišu, a ne izvještavaju. Ti komentari često na kraju bace u sjenu vijest i gledalac ne sazna suštinu, nego je pod jakim utiskom zbog komentara novinara, urednika ili voditelja.

Politika je još uvijek, naravno, dominantna u programima javnih emitera. Tako je 30. oktobra urednica Azra Pašukan odlučila da u osmoj minuti emituje prilog o unutrašnjem sukobu članova SDA u Kalesiji. Teško je shvatiti zašto je ova tema bitna za entitetski javni servis, mada možda i jeste, ali nije jasno zašto i na koji način je relevantno to o čemu se govori za, recimo, gledaoca u Širokom Brijegu? Pritom, novinar kao da je pod uticajem pojedinaca koji su u sukobu, te daje prilično subjektivnu sliku svega što se dešava.

No, i da nije tako, i dalje je gledaocu teško razlučiti zašto je ova tema važnija od, naprimjer, priče o smjeni direktora Terminala Federacije ili o problemima u Bosnalijeku koje su emitovane tek kasnije? Inače, informacija o tome da je Tužilaštvo BiH izdalo nalog o provjeri imovine Bosnalijeka je “upakovana” vrlo neprofesionalno. Naime, voditeljica je samo pročitala tu informaciju, pozivajući se na “izvore FTV-a”, bez da su kontaktirali nekoga u Tužilaštvu ili Bosnalijeku. Takve stvari često se dešavaju u dnevnicima FTV-a, a nedopustive su.

MINUS NEDJELJE

Tema o aferi EULEX na Kosovu u vezi koje se u javnosti spominje ime nekadašnjeg tužioca Tužilaštva BiH Jonathana Ratela. FTV je posvetila pažnje ovom, kao i svi mediji u svijetu, ali je propušteno istražiti ulogu Ratela i povezati je s njegovim radom u BiH, koji je također bio kontroverzan.

PLUS NEDJELJE

Dnevnik emitovan prvog novembra (urednik Rasim Borčak) počeo je blokom informacija o građanima čija imovina je oštećena ili uništena u poplavama, a koji skoro šest mjeseci čekaju pomoć od vlasti. Vrlo informativno, sve strane uključene, novinari su se potrudili da uđu u kuće ugroženih i s njima razgovaraju. Ovo je tema koja ne smije biti zapostavljena i mora joj se pristupiti vrlo ozbiljno, što su novinari FTV-a uradili u ovom dnevniku.

OCJENA: 3-4

BHT                                                                   

28. oktobar – 3. novembar 2014.

Šta SIPA radi u dnevniku?

Drugog novembra, u samom vrhu centralne informativne emisije BHT-a, koji je uredila Svjetlana Topalić, emitovan je prilog kojim se dovodi u pitanje proces koji je u toku pred Sudom BiH, a tiče se direktora Državne agencije za istragu i zaštitu SIPA-e Gorana Zubca. Sama najava, a potom i prilog, ustvari su tvrdnja da SIPA funkcioniše jako dobro, i da je zbog toga apsurdno suditi čelniku ove agencije. Oni dovode u pitanje optužnicu i proces, i nalaze sagovornike čije izjave su izvađene iz konteksta i koje služe da potvrde tvrdnje uredništva. Vrlo neprofesionalno i neetički, a i u suprotnosti s postojećim kodeksom koji nalaže da se ne komentarišu sudski procesi niti presude suda dok ne budu pravosnažne.

Dnevnik koji je emitovan prvog novembra (uredila Svjetlana Topalić) donio je važne informacije o ekološkoj katastrofi u području Bihaća. Naime, otkriveno je još jedno jezero koje pripada Plitvičkim jezerima, ali je ovo usljed nemara zatrpano fekalijama i otpadom. Smrad je nepodnošljiv i čak novinarka koja izvještava, dok stoji kraj tog jezera, mora na licu imati šal kako bi se zaštitila od isparenja. Stanovnici okolnih mjesta žale se kako im to smeta, ali niko ništa ne poduzima. Ovo je – kao i svaka tema o ekologiji – bitna informacija, ali je – ponovo kao i svaka tema o ekologiji – nepravedno plasirana tek u drugoj polovini dnevnika.

Ekologija nije sporedna tema. To nije nešto što tek ispunjava minute dnevnika, nego tema od životnog značaja. Dobro je što takve priče nađu prostora, ali zaista moraju biti na drugi način tretirane kako bi građani postali više svjesni važnosti očuvanja okoliša, ali i kako bi se izvršio pritisak na vlasti da urade nešto po tom pitanju.

MINUS NEDJELJE

Komentarisanje sudskog procesa u dnevniku. Iako sam to već spomenula u analizi, to je tako drastičan primjer neprofesionalizma da moram skrenuti pažnju još jednom.

PLUS NEDJELJE

Ove sedmice BHT je emitovala razgovor sa trojicom novih/starih članova Predsjedništva i svaki put su dio iz intervjua iskoristili i u dnevnicima i to je pohvalno. No, možda su to mogli uraditi “elegantnije”, ne kao reklamu, nego kao vijest. Nije uspjeh kada javni emiter ima intervju sa članovima Predsjedništva, niti je to ekskluzivno. To im je posao.

Ocjena: 3-4

                                          ...

                          UPOREDNA ANALIZA

Pored stalne potrebe za komentarima, novinari i urednici javnih servisa u BiH – kao i mnogi drugi mediji – nikako da se odviknu ružne i nadasve neprofesionalne navike da iščitavaju saopćenja za medije, bilo u cijelosti, bilo djelimično, ili da čitav prilog baziraju na održanoj konferenciji za medije. To je loše novinarstvo, lijeno, neprofesionalno. Novinar na taj način dopušta onom ko organizuje konferenciju za medije, ili piše saopćenje, da da okvir informacije i diktira ono što želi da javnost sazna. Naš posao je da postavljamo pitanja, istražujemo, saznajemo više, a javni emiteri pri svemu tome moraju kao imperativ imati interes javnosti (kao i svi mi, ali oni još više). FTV, recimo, potpuno nekritički i bez izmjena emituje saopćenja iz ureda međunarodnih organizacija u BiH, ma koliko ona bila besmislena. Naprosto ne mogu naći opravdanje za ovakvu lijenost novinara. Ako je lijenost u pitanju.

Analizu prenosimo sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)