BHT1/FTV: Vijesti iz Centralnog komiteta

BHT 1                                               

(Uredila: Blažica Krišto, 6. oktobar 2014.)

Napokon ekologija!

Vijest dana za BHT 1 u ponedjeljak navečer bilo je saopćenje iz Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH. Sorensen – čita voditeljica – oštro kritikuje vlasti i ponavlja poruke koje strane diplomate već skoro mjesec dana govore. Prilog nema izjavu nekoga iz ovog ureda, nego voditeljica čita saopćenje dok gledamo slike zgrade u kojoj je njegovo sjedište. Da li je poruka ovakvog tretiranja nečega što i nije vijest da je svaka izjava stranog diplomate u ovoj zemlji neupitna i najvažniji događaj dana?

Tek nakon ovog priloga slijedi blok o izborima koji sadrži dva priloga u kojima se detaljno govori o katastrofalnoj situaciji u zemlji. Vrlo informativni prilozi, s mnogo kompetentnih sagovornika, i svi pozivaju građane da izađu na izbore pojašnjavajući zašto je to bitno. Istovremeno, ovakvi pozivi su u skladu sa propagandom međunarodne zajednice u BiH, te se može reći na kraju da je prvih deset minuta centralnog dnevnika Javnog RTV servisa BiH poklonjeno promoviranju njihovih poruka.

Negdje na sredini emitovan je prilog o građanima, odnosno o protestima porodica koje su pretrpjele štetu na svojoj imovini tokom majskih poplava. Oni se bune jer im tamošnje vlasti nisu na vrijeme isplatile obećanu pomoć. Prilog je površan, novinar se nije potrudio posjetiti niti jednu porodicu i pokazati u kakvim uslovima živi i kakve probleme ima.

Nakon sudskog bloka (koji je teško razumjeti u konceptu BHT 1, jer sve vijesti iz sudnica idu jedna iza druge bez obzira da li se sudi za prekršaj, terorizam ili kriminal) te vijesti iz svijeta, slijedi informacija koja kao da se sakrila u ovom dnevniku. Naime, čini se da je u luci Ploče istovaren materijal koji je potencijalno opasan, a radnici koji su radili na utovaru prijavili su zdravstvene probleme. Kao usput, spiker govori da je to teret namijenjen Širokom Brijegu. Nema više detalja o tome kome i zašto u Širokom Brijegu i o čemu se uopće radi, te šta će se sada desiti s opasnim teretom.

“Ekološki blok” je prijatno iznenađenje za naše centralne informativne emisije. Mada, ponovo, možda neke od vijesti emitovanih u tom bloku zaslužuju bolji tretman. Recimo ona o ugroženosti nacionalnog parka Hutovo blato. Ni prognoza da za 30 godina može nestati ovo blago nije urednike navela da ovakvu informaciju bolje plasiraju. Ipak, prilozi emitovani u ovom bloku urađeni su uz poštivanje svih profesionalnih normi i vrlo su informativni.

MINUS DANA:

Nejasni prilog o opasnom teretu u luci Ploče. Kao da urednici i novinari nisu primijetili o čemu se radi u ovoj vijesti, a naravno, gledaoci su ostali potpuno zbunjeni nakon prvog šoka.

PLUS DANA:

Prilog o novoj zbirci Historijskog muzeja BiH koju je darovao fotograf Jim Marshall. Pozitivna priča, urađena tako da sadrži i notu kritike prema nemaru vlasti za kulturne ustanove.

Nije bilo riječi o predizbornoj kampanji, ali jeste o izborima.

FTV                                                    

(Uredila: Amra Zaklan, 6. oktobar 2014.)

Pola dnevnika kao profesionalni uzor

Dnevnik Javnog servisa RTV BiH, barem prvi dio onog koji je emitovan u ponedjeljak navečer, vjerovatno bi trebao ovako da izgleda. Većina emitovanih priloga tematizirala je pitanja bitna za javnost, ukazivala na probleme, ali i uzroke problema, imajući kao sagovornike stručnjake i građane čije priče su ilustrovale date informacije. Govorilo se o problemima građana u poplavljenim područjima, o radničkim pravima, o problemima poljoprivrednika… U većini priloga novinari su bili i vrlo kritični prema vlastima. Zamjerka je da neki od priloga nisu dali dovoljno informacija koje bi i manje informisanom gledaocu pomogle da shvati o čemu se zaista radi. Kao da se od gledatelja očekuje da su već jako dobro informisani, a informacije u dnevniku dođu samo kao nadogradnja, što ne mora biti slučaj.

U drugom dijelu ovog dnevnika već je teže naći dobre primjere. Prilično visoko je plasiran prilog o početku akademske godine u Federaciji, i nije jasno šta je tu vijest vrijedna javnog emitera u centralnom dnevniku? Pritom, prilog je urađen potpuno nekritički i sastoji se od inserata iz nekoliko gradova, par izjava profesora i niti jedna riječ o problemima u visokom obrazovanju.

Nakon ovog priloga slijedi kratak insert praćen uz nekoliko rečenica o tome kako je na Palama otvoren novi studentski dom i da je dat prijedlog da dobije ime po optuženom za ratne zločine kojem se trenutno sudi u Haagu, Radovanu Karadžiću. Voditeljica još komentariše da je otvaranje studentskog doma proslavljeno neakademski (mada, zašto bi se uopće slavilo tako nešto i kako bi se akademski proslavilo otvaranje studentskog doma?). Uglavnom, ovako kako je plasirana, informacija ne govori mnogo i ne djeluje vjerodostojno.

Emitovan je i prilog o dobitnicima Nobelove nagrade za medicinu, i to prilično dug. No, na kraju priloga su gledatelji, izuzev onih dobro upućenih, znali manje nego na početku o tome šta je otkriće. Onaj ko je pripremao prilog je, čini se, samo preveo zvanično objašnjenje zašto je nagrada dodijeljena, iščitavajuću masu stručnih pojašnjenja koja je teško shvatiti. Mediji bi trebali da koriste jezik koji je jasan i lako prihvatljiv. Uglavnom, informacije o tome šta su otkrili dobitnici ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu bolje potražite na nekom drugom mjestu, a ne u Dnevniku 2 FTV-a.

I ponovo je u centralnom dnevniku FTV-a čitan blog američkog visokog diplomate u BiH. Isto je urađeno prije sedam dana. Blog obično – čini se – čita spiker, a na ekranu se izmjenjuju isječeni pasusi iz bloga. Ovako nešto bilo bi prihvatljivo u vrijeme komunizma (vjerovatno odatle i seže ovakva praksa) za saopćenja koja dolaze iz Centralnog komiteta. No danas bi novinari ipak mogli postaviti neko pitanje, dati neki kontekst, bilo šta, samo ne pročitati nečije saopćenje.

I ovaj dnevnik na kraju ima “ekološki blok”, što je također vrlo pozitivno.

Nije bilo riječi o izborima.

PLUS DANA:

Fokus na socio-ekonomske probleme građana kroz profesionalno urađene priloge.

MINUS DANA:

Prilog o katastrofi u Hutovom blatu sigurno zaslužuje više prostora i bolji tretman.

KOMPARATIVNA ANALIZA

Javni servisi kao da naprosto pate za nekim čije ideje će promovirati. Nekada su to političke partije, razne interesne grupe, ili – u ovom slučaju – međunarodna zajednica. Poruke koje dolaze iz ureda stranih diplomata tako se neselektivno puštaju u informativne emisije, bez i pokušaja postavljanja nekog pitanja, analize ili bilo čega što bi eventualno moglo dovesti u pitanje ono što je napisano u saopćenjima. Uz informacije koje govore o katastrofalnoj situaciji u zemlji, ovakvi prilozi samo naglašavaju bezizlaznost situacije i podsjećaju na period neposredno nakon rata kada su mediji, barem javni emiteri, bili pod protektoratom međunarodne zajednice, kao i zemlja.

Istovremeno, primjetno je da urednici i novinari pokušavaju dati više prostora glasu građana i onom što jesu njihovi problemi, i to ohrabruje. Ipak, žalosno je da i za jedan i drugi emiter ekološke teme ostaju tek nešto što popuni dnevnik, što ukazuje na nedostak svijesti kod onih koji pripremaju informativne emisije i koji, čini se, nisu svjesni šta znači ekološka katastrofa. Nažalost, takav stav prenose i na gledatelje tako što ove teme stavljaju na kraj dnevnika i ne posvećuju im dovoljno prostora.

Prenosimo sa Analiziraj.org

(zurnal.info)