BiH mora izgraditi bolji zdravstveni sistem

Generalna ocjena funkcioniranja zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovi bila bi minus tri, ako bi smo to ocjenjivali od jedan do pet. U BiH u kojoj je 45 posto ljudi nezaposleno, a to znači da imate mnogo stanovnika koji nemaju nikakva primanja i ne plaćaju zdravstveno osiguranje, a bazira se zadravstveni sistem na obaveznim doprinosima za zdravstveno osiguranje.

Ovo je u Sarajevu, prije početka redovne sesije Kruga 99, izjavio dr. Bakir Nakaš, direktor Opće bolnice "Prim. Dr. Abdulah Nakaš", koji je govorio na Krugu 99 o potrebi efikasnije zdravstvene zaštite i značaju zdravlja u Bosni i Hercegovini. 

- Ovakav sistem nije dobar, pa bi se u to trebala uključiti i država koja bi davala sredstva iz svog budžeta za zdravstvenu zaštitu, a isto tako da se zdravstvena zaštita finansira iz privatnog i dopunskog osiguranja. Tako bi se rasteretilo obavezno osiguranje, jer je malo onih koji uplaćuju doprinose, kao i sam način uplate koji je tako organiziran da se može uplaćivati doprinos za zdravstvo po najnižoj plati. Zbog toga se kantonalni budžeti u Federaciji BiH ne pune ravnomjerno. U nekim kantonima su prihodi po stanovniku 350 maraka a u drugim 800 maraka - pojasnio je Nakaš.

Na konstataciju da su građani nezadovoljni zdravstvenim uslugama, jer su one loše, spore i često komplikovane upravo zbog toga što nema dovoljno srestava za kvalitenu zdravstvenu zaštitu, Nakaš je rekao da se slaže, pa je to i pojasnio.

- Zbog toga smo krivi svi. Prije svega zdravstveni profesionalci, koji nam nameću ovakvu organizaciju rada, jer je sistem zdravstvene zaštite u nadležnosti kantonalnih ministarstava zdravstva. Trebali bi donijeti nove vodiče i protokole i ne dozvoliti da se zdravstvo prepušta stihiji. Trenutno je sve prepušteno stihiji i sam pacijent ulazi u sistem. Mi sanjamo o informatizaciji zdravstvenog sistema u kojoj će od obiteljskog liječnika pacijent dobiti elektronsku uputnicu za specijalistu, a ne da ide od jednih do drugih vrata tražeći da se naruči na pregled, pa onda se mora naručiti na tri do pet mjesta i onda ga to iritira - odgovorio je Nakaš.

Direktor Opće bolnice u Sarajevu dodao je da bi se recepti napisani na papir trebali ukinuti. Pacijent ne bi trebao recept nositi u apoteku već da ga lijek čeka u apoteci. To je ono što bi trebali odlučiti ključni politički čimbenici i da uvedu informatizaciju u zdravstvu, a onda bi znali gdje smo u cjelokupnom procesu i mogao bi se pratiti rad svih. Znali bi koliko je opterećene. Koliko ko radi. Koliko se upotrebljava ili zloupotrebljava zdravstveni sistem, predložio je Nakaš.

Pravo na zdravlje ne podrazumijeva samo pravo na zaštitu kao element koji je osiguran kroz elemente zdrastvenog sistema. Pravo na zdravlje podrazumijeva i pravo na zdrav zrak i čistu životnu sredinu. Pravo na rad, čistu vodu, uvjete života, socijalnu zaštitu i drugo.

Tek kada izgubimo zdravlje onda ga pokušavamo vratiti u zdravstvenom sistemu koji treba da osigura neophodne elemente da bi zahtjev građanina bio realiziran. U Ustavu BiH, među osnovnim ljudskim pravima zagarantovano je pravo na život kao element koji na određeni način garantuje i ukupno zdravlje. Međutim, ni jednom riječju nije spomenuto ni zdravlje ni zdravstvena zaštita.

- Tek u Ustavu Federacije BiH imate pravo na zdravstvenu zaštitu. Zato ukoliko nemate zdravstveno osiguranje u Bosni i Hercegovini, tada će građani takve potrebe veoma teško ostvariti. Zdravstvena zaštita cjelokupnog stanovništva u BiH veoma je bitna i sa socijalnog aspekta i sigurnosti života, ali tome se posvećuje veoma malo pažnje - navodi dr. Nakaš.

Prava pacijenata i dalje su formalno samo napisana na papiru i pacijenti kao finansijeri zdravstvene zaštite praktično se ne pitaju o organizaciji zdravstvenog sistema. O tome se pitaju političari koji donose kabinetske odluke, a kada se trebaju realizirati na terenu onda se očituju kao problemi u pristupu zdravstvenoj zaštiti, njenoj dostupnosti.

- Bilo bi dobro da se o zdravstvenoj zaštiti raspravlja u parlamentima na svim razinama u državi. Oni nikada nisu raspravljali o zdravlju i zdravstvenom stanju stanovnika. U BiH ne postoji zdravstvena politika. Nismo se opredjelili šta želimo ostvariti kod građana u kontekstu zdravlja i sigurnosti - zaključio je Bakir Nakaš.

(Fena)