BiH mora uložiti dodatni napor radi približavanja evrointegracijama

Drugog dana konferencije o zapadnom Balkanu "Napredak, regresija ili stagnacija" koja se u Sarajevu održava do 15. juna u organizaciji Američko-bosanske fondacije i SAIS Centra za Transatlantske odnose pri Johns Hopkins Univerzitetu u Washingtonu, pažnja je bila usmjerena na nekoliko fokusnih tačaka odnosa na zapadnom Balkanu. 

Govornici na jutarnjem dijelu konferencije, u okviru panela čije su teme bile aktivnosti nove vlade te uloga međunarodne zajednice u BiH, bili su Valentin Inzko, specijalni izaslanik EU u BiH, predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija, Jonas Jonsson, šef Divizije za zapadni Balkan EEAS, Martin Raguž, potpredsjednik HDZ 1990., te Kurt Bassuener, Democratization Policy Council Sarajevo. 

Učesnici panela suglasni su da BiH mora uložiti dodatni napor radi približavanja evrointegracijama.

"Siguran sam da su evroatlantske integracije te razvoj ekonomije nešto o čemu se svi u BiH slažu i ne vidim razloga da ne uradimo više na tom polju", istakao je Inzko.

Jonsson je u toku izlaganja istakao da međunarodna zajednica želi vidjeti vladu koja će odgovoriti na zahtjeve koji se nalaze na putu ka EU i NATO-u te ponovio opredijeljenost međunarodnih faktora da pomognu BiH na tom putu.

"Ono što nam je zaista potrebno jest konstruktivan politički dijalog unutar zemlje", naglasio je.

Raguž smatra da BiH, 16 godina nakon Dejtona, ne samo da stagnira već je i u blagoj regresiji.

"BiH nije uspjela stati na stabilan put progresa i smatram da su nam potrebni novi koncepti kao i novi politički ambijent. Stranke su fokusirane uglavnom na uskostranačke interese i potrebna nam je istinska, partnerska suradnja s međunarodnom zajednicom da bismo izašli iz ove duboke krize", kazao je Raguž.

Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija ponovio je, na konferenciji za novinare upriličenoj nakon panel diskusije,  da je SDP spreman na dogovor o svemu što je u interesu BiH.

Kada je u pitanju izbor predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, stav SDP-a je da podržava kandidata stranaka potpisnica Platforme koji je nestranačka osoba, prof. Slavu Kukića.

"Postoji nekoliko mogućnosti kako doći do Vijeća ministara, jedna od njih je da postojeće entitetske većine konstituiraju Vijeće ministara, druga je da se napravi tzv. velika koalicija, kao i treća i četvrta mogućnost koje bi značile određenu neizvjesnost, a to je da jedna entitetska koalicija napravi većinu na državnom nivou s drugom entitetskom opozicijom. Naravno, postoji i peta mogućnost, kontinuitet tehničke vlade do daljnjeg", rekao je Lagumdžija.

Teorijski, dodao je, postoji i šesta mogućnost, a to je svjesno narušavanje Dejtonskog sporazuma.

"U nju ne vjerujem ni teorijski jer smatram da je svima jasno da će onaj koji svjesno naruši Dejtonski sporazum završiti u Hagu", kazao je Lagumdžija.

Nakon prve panel diskusije sasvim je jasno da je BiH i dalje u fokusu kako EU, tako i SAD-a. Međunarodni učesnici konferencije suglasni su da je istinski dijalog i opredjeljenje za dobrobit svih građana BiH, jedini pravi put za BiH. Ponovljeno je da članstvo u EU nema alternative, a bh. političari pozvani su da ostave sa strane stranačke interese i fokusiraju se na prosperitet i dobrobit BiH i svih njenih naroda. 

(Fena)