Biljana Plavšić u Beogradu

Biljana Plavšić jutros je u 10.35 pod pratnjom zatvorske policije dovezena u crnom automobilu BMW 540 na pistu međunarodnog aerodroma Arland u Štokholmu, gdje ju je dočekao savjetnik predsjednika Vlade RS Pero Simić.

Plavšićeva se ukrcala u avion tipa C7SMS, sa oznakama Republike Srpske, koji je sa piste br 8 poletio u 11.06, devet minuta prije vremena.

-Plavšić je jutros prevezena na međunarondi aerodrom Arland. Njen pritvor u Švedskoj je okončan kad je ušla u avion i napustila Švedsku - potvrdio je šef švedske službe za zatvorske i uslovne kazne Lars Nilen.

Avion C7SMS, inače vlasništvo Vlade RS, sletio je na beogradski aerodorm nešto prije 14 sati, a Biljanu Plavšić u Beogradu dočekao je lično premijer RS Milorad Dodik, nakon čega je otišla u svoj beogradski stan na Vračaru, u Katanićevoj ulici.

-Ostajem u Beogradu sa porodicom, ali jedva čekam da odem u Banju Luku i vidim prijatelje kojih tamo imam mnogo - rekla je Plavšićeva po dolasku u svoj stan na Vračaru, gdje je došla u pratnji premijera RS Milorada Dodika.

Na pitanje novinara RTS-a kako se osjeća na „svojoj zemlji“, ona je kroz suze odgovorila: Nemojte me to pitati. Slobodno.

Bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić puštena je na slobodu iz švedskog zatvora Hilsenberg kao što je i planirano, nakon što je odslužila dvije trećine od 11 godina kazne zatvora zbog ratnog zločina nad nesrbima u BiH.

Odlukom predsjednika Haškog tribunala Patricka Robinsona 15. septembra, Biljani Plavšić, koja sada ima 79 godina, odobreno je prijevremeno puštanje na slobodu jer je odslužila dvije trećine kazne od 11 godina, na koju je osuđena zbog zločina nad nesrbima tokom rata u BiH. Kao olakšavajuća okolnost uračunato je i dobro vladanje, priznanje krivice, sarađivanje sa Tribunalom, te slabo zdravstveno stanje.

U obrazloženju odluke o prijevremenom puštanju na slobodu, predsjednik Tribunala je naznačio da je Plavšićeva „pružila dokaze značajne rehabilitacije tokom boravka u zatvoru“, a uzeto je u obzir i to što je priznanjem krivice za progon muslimana i Hrvata u BiH još 2002. godine "prihvatila odgovornost u ranoj fazi postupka“.

Plavšićeva se dobrovoljno predala sudu u Hagu odmah nakon što je je optužena u januaru 2001. godine. U oktobru 2002. krivicu za progon muslimana i Hrvata u 37 opština u BiH 1992. godine. Godinu dana kasnije Sud u Hagu osudio je na 11 godina zatvora. Napominjući da Plavšićeva nije ispoljavala pretjeranu volju da sarađuje s haškim tužilaštvom, predsjednik Haškog tribunala Patrick Robinson je ocijenio da je dovoljno to što je ona svjedočila u procesu protiv Momčila Krajišnika.

Udruženja žrtava i nevladine organizacije u BiH smatraju ovu odluku skandaloznom, uz ocjene da Haški sud nije ispunio svoju namjenu da žrtvama osigura pravdu.

Švedski mediji kritikuju Karla Bildta

Član Parlamenta Švedske, socijaldemokrata Thomas Bodstrom, koji predsjedava Komitetom za pravdu, prijavio je ministra inostranih poslova ove zemlje Carla Bildta ustavnom komitetu tvrdeći da je ovaj došao u konflikt interesa, učestvujući u odluci o puštanju Biljane Plavšić na slobodu, objavila je švedska štampa.

Bodstrom je zatražio od ustavnog komiteta da odluči da li je Bildt bio u sukobu interesa kada je učestvovao u donošenju vladine odluke da se oslobodi Biljana Plavšić.