Razlog za to, uglavnom je, usljed odsustva političke volje za unapređenje postojećih zakonskih rješenja, kao i za implementaciju zakona na svim nivoima.
Tokom 11 godina, od kako je na snazi Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, izvršene su četiri izmjene i dopune ovog zakona kojima se konstantno sužavao krug funkcija i osoba na koje se zakon odnosi, kao i situacija koje dovode do sukoba interesa, čime se slabio učinak ovog zakona, navode iz TIBiH.
Najdrastičniji pristup slabljenja Zakona prisutan je u novom projektu izmjena, koji je Vijeće ministara BiH usvojilo, a koji za cilj ima potpunu politizaciju procesa odlučivanja o sukobu interesa i liberalizaciju propisa, a o kojima je TI BiH već reagovao sa komentarima upućenim institucijama.
Na nivou Federacije BiH, aktivnost na usaglašavanju zakonskih rješenja u odnosu na Zakon BiH potpuno je izostala.
Iz TIBiH preciziraju da su na nivou Republike Srpske, u toku izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS, gdje, iako se pojedini termini i odredbe detaljnije definišu i pojašnjavaju, i dalje ključna pitanja nisu adekvatno tretirana - prije svega u pogledu usklađivanja s državnim zakonom, i u pogledu sankcija koje nisu ni izbliza u srazmjeri sa štetom koju prekršioci Zakona mogu nanijeti javnim sredstvima i javnom interesu.
-Neusklađenost sankcija s mogućom dobiti vidljiva je na primjeru CIK BiH, koja je od početka primjene Zakona izrekla 118 novčanih sankcija u ukupnom iznosu od 409.500,00 KM, od kojih je 88 realizovano u potpunosti, dok se 10 uplaćuje sukcesivno, što ukupno iznosi 267.380,00 KM. Od toga u 2012. godini njih pet u potpunosti i tri sukcesivno u ukupnom iznosu od 24.500 KM - naglašavaju iz TIBiH.
Poredeći budžetske prilive kroz naplatu sankcija i štetu nastalu zbog sukoba interesa javnih zvaničnika, a medijski i drugi izvještaji često govore o višemilionskim iznosima, disproporcija u korist onih koji se nalaze u sukobu interesa je više nego izražena.
CIK je u 2012. godini pokrenula samo 13 postupaka za utvrđivanje postojanja sukoba interesa. U šest predmeta utvrđeno je da nema elemenata za izricanje sankcije, nakon čega je postupak obustavljen, dok je u sedam predmeta donesena odluka o izricanju sankcije nepodobnosti kandidovanja za bilo koju funkciju izabranog zvaničnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika u periodu od četiri godine.
Od sedam izrečenih sankcija jedna ili 14 posto se odnosi na zvaničnike na državnom nivou vlasti, jedna ili 14 posto na kantonalnom i pet ili 72 posto na općinskom nivou vlasti, što potvrđuje i ranije nalaze da se uglavnom sankcionišu zvaničnici na nižim nivoima vlasti, dok su oni na najvišim nivoima zaštićeni, stoji u saopćenju TIBiH.
Na nivou RS, od ukupno 19 donesenih rješenja, Komisija za sprečavanje sukoba interesa je u 2012. godini donijela šest rješenja kojim je utvrđen sukob interesa i 13 rješenja kojim je obustavljen postupak.
-Neefikasnost u provođenju zakona na različitim nivoima, uzrokovana i samim nedorečenim i blagim zakonima, koji se još dodatno nastoje ublažiti, karakterišu aktivnosti na sprečavanju sukoba interesa u BiH - ukazuje ova nevladina organizacija.
Ukoliko izmjene Zakona o sukobu interesa na nivou BiH budu usvojene u hitnoj proceduri, stanje će se, kako naglašavaju, dodatno pogoršati, a sukob interesa legalizovati.
TI BiH stoga još jednom apeluje na sve relevantne i međunarodne i bh. institucije da spriječe potpuno uništavanje zakonskog okvira i da se umjesto toga napori ulože na njegovo usklađivanje sa pozitivnim međunarodnim standardima i na jačanje institucija koje ih provode.
(Fena)