BOLJE ROB NEGO GROB: 13.000 osoba u BiH živi u modernom ropstvu

Australijska web stranica “Walk Free Foundation” iz Pertha, nedavno je objavila svjetski indeks ropstva po zemljama.
Obrađene su 162 zemlje, a među njima i Bosna i Hercegovina.

Po objavljenim podacima, u našoj zemlji je oko 13 hiljada osoba koje  žive u nekom obliku modernog ropstva.

Ropstvo na hiljadu načina

Kada se spomene “moderno ropstvo”, najveći broj ljudi pomisli na žrtve trgovine ljudima ili organizovano prosjačenje. Međutim, stranica “Walk Free Foundation” je napravila nekoliko kategorija modernog ropstva. Po ovim kriterijumima razlikujemo dužničko ropstvo, prisilni brak, prisilni rad bez ili s ponižavajućom naknadom.

Ministarstvo sigurnosti BiH nije nam moglo potvrditi rezultat indexa ropstva, odnosno da u BiH živi oko 13 hiljada robova. Navode da su informacije u suprotnosti sa zvaničnim informacijama koje daju nadležna služba UN-a i drugi zvanični i relevantni monitoring mehanizmi.
Međutim, odgovor iz Ministarstva sigurnosti isključivo se odnosio na žrtve trgovine ljudima.

“Trgovina ljudima je vid kriminala čiji manji dio bude registrovan i istražen i čije stvarne razmjere nije moguće sa preciznošču utvrditi”, rekli su iz Ministarstva i dodali da podatke “Walk Free Foundation” ne treba uzimati za ozbiljno.

S druge strane, ako žrtvama trgovine ljudima dodamo i ostale kategorije “modernih robova”, broj od 13 hiljada može biti sasvim realan.

Uzimajući u obzir da je BiH država koja prolazi kroz najteži oblik tranzicije, nećemo pogriješiti ako kažemo da je pored ostalih kategorija, radnička klasa najviše pogođena.

Svjedoci smo svakodnevnih štrajkova, nezadovoljnih radnika, sumnjivih privatizacija i nažalost, propasti radnika. Ono što manje znamo, ili gotovo nikako je da veliki broj radnika u BiH spada u kategoriju “modernih robova”.

Ovo nikako nije kolokvijalni izraz, jer ekonomski uslovi su otvorili ogroman prostor za stvaranje armije radnika koji rade u najgorim mogućim uslovima- ”na crno”, bez plaće, bez prava na zdravstvenu zaštitu, bez prava na odmor...

Sve ovo se uklapa u kriterijume po kojima je “Walk Free Foundation” radnike širom svijeta uvrstila u kategoriju “modernih robova”.
Što je veća nezaposlenost, sve su veće šanse za pojavu modernog ropstva.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH nisu mogli da nam daju tačne podatke o broju radnika koji rade pod robovskim uslovima, ali su nam dali primjer. Naime, riječ je o radnicima Hidrogradnje.

“Već 11 godina rade praktično na crno jer im nije uplaćen radni staž i pri tome su pristali i na ponižavajuću naknadu za svoj rad”, navodi Ismet Bajramović predsjednik SSSBiH.
Nažalost, kažu iz Sindikata, veliki je broj firmi širom BiH u kojima su radnici izloženi “modernom ropstvu”.

Smatra se da radnici u ovakvim okolnostima nemaju organizovan sindikat, jer im to poslodavci ne dozvojavaju.
Ono što je možda najviše poražavajuće je da o tome i sami radnici ćute.

“Nemaju hrabrosti da pričaju o tome jer znaju da će, ukoliko ukažu na ovu pojavu, izgubiti i taj posao”, smatra Bajramović.
 
Ako na sve ovo dodamo podatke koje smo takođe dobili iz SSSBiH da je svaka četvrta osoba nezaposlena, da se broj dugotrajno nezaposlenih skoro udvostručio, te da kriza više pogađa niskokvalificirane nego visokokvalificirane, doći ćemo do zaključka da će svaka mlada osoba koja nije zaposlena, radi očuvanja radnog mjesta i svoje egzistencije, pristati da radi bilo šta, pa i sa ponižavajućom naknadom i pod bilo kakvim uslovima.

Dužničko ropstvo

Jedan od vidova “modernog ropstva” koje je prilično zastupljeno kod nas jeste i dužničko ropstvo. Pored spoljnog duga države koji svako od nas mora vraćati dok je živ, tu su i privatni dugovi, odnosno krediti.

Krediti se podižu u velikom rasponu, od nekoliko hiljada maraka za ogrev i zimnicu, pa sve do dugoročnih stambenih kredita koji nas vežu sve dok smo radno sposobni. Ovaj drugi primjer je zaista paradoksalaln, barem kod nas. Imaš svoj stan, a kao da nije tvoj. A ako na ovo dodamo posao za koji možemo, a i ne moramo dobiti mjesečnu naknadu, često smo u situaciji da tražimo dodatne poslove, pa još neke druge pozajmice i kredite, što nas vremenom pretvara u prave robove novca.

Po podacima iz izvještaja Centralne banke BiH krediti stanovništva na kraju 2012. godine iznosili su ukupno 6,79 milijardi KM. Od toga, udio dugoročnih kredita iznosio je 86,5 posto, a kratkoročnih 13,5 posto.

Ko su moderni robovi

Ko su žrtve modernog ropstva? Scenario nije značajno drugačiji od onoga koji vidimo u filmovima, barem kada govorimo o žrtvama trgovine ljudima. Siromaštvo, bijedna sredina, potraga za životom, biježanje, oduzimanje pasoša, ulica...

Na pitanje ko su moderni robovi u BiH, iz Ministarstva sigurnosti su nam odgovorili da su to osobe koje su prisiljene na seksualnu ili radnu eksploataciju, osobe koje budu prisiljene da zaključe ugovoreni brak, djeca koja budu prodata radi usvojenja i djeca koja budu prisiljena da prosjače, rade ili čine krivična djela za račun trgovaca koji organizuju takvu aktivnost.

U najvećem broju slučajeva, navode iz Ministarstva, žrtve su žene, državljanke BiH, iz siromašnih porodica i sredina, nisko obrazovane i često iz disfunkcionalnih porodica. S druge strane, pored državljana BiH, kao žrtve se često identifikuju i strani državljani.

“Najzastupljeniji oblici trgovine ljudima su u svrhu seksualne eksploatacije mladih žena i djevojčica te radna eksploatacija djece, najčešće u svrhu organizoanog prosjačenja i rada na ulici”, dodali su iz Ministarstva sigurnosti.

Kada govorimo o radnicima koji rade pod “robovskim uslovima”, za sada su najčešće nevidljivi. Sem radnika Hidrogradnje koje smo pomenuli i koji su pravi primjer “modernih robova” u BiH i koji su svoja prava potražili na ulici, SSSBiH nije nam mogao navjesti primjer radnika koji rade pod teškim okolnostima i koji su im se obratili za pomoć.

“Mišljenja smo da je ovo dobrim dijelom i iz razloga što upravo kod većine privatnih poslodavaca, koji flagrantno krše prava zaposlenika, uopšte i ne postoji organizovan sindikat”, navodi predsjednik SSSBiH Ismet Bajramović.

Prema indexu ropstva objavljenom na stranici “Walk Free Foundation” oko 30 miliona ljudi živi u modernom ropstvu.
Po ovom indexu, Bosna i Hercegovina zauzima 59. mjesto i dijelli ga sa susednom Srbijom.

Sa procjenom da tamo živi između 15 i 16 hiljada robova, Hrvatska zauzima 61. mjesto, Crna Gora je na 53. mjestu, Slovenija je 67., a najbolja je Makedonija koja je na 80. mjestu.

Najmanje problema s modernim ropstvom imaju Danska, Finska, Luksemburg, Norveška, Švedska, Švicarska, N. Zeland, V. Britanija, Irska i Island.

(zurnal.info)