Borba za kontrolu 100 miliona maraka

Kroz kase fakulteta Univerziteta Sarajevo, prema posljednjem objavljenom Samoevaluacijskom izvještaju, samo u 2010. godini prošlo je 113, 9 miliona maraka! Iz kantonalnog, a manjim dijelom i federalnog budžeta, imali su na raspolaganju 65,5 miliona KM. Preostalih 48,4 miliona KM sami su zaradili, od školarina, projekata, zakupnina... I mada je, poređenja radi, riječ o dvostruko većem iznosu novca od kojeg je prošle godine funkcionirao cijeli Kanton 10, (65, 2 miliona KM budžet za 2011. godinu) fakulteti Univerziteta Sarajevo još uvijek ne podliježu pravilima trezorskog poslovanja a o tome kako će novac trošiti odlučuju isključivo dekani, odnosno ako je riječ o većim iznosima, Upravni odbori fakulteta.

OPSTRUKCIJE IZ AKADEMSKIH I POLITIČKIH KRUGOVA

A da je po Zakonu, sve što fakulteti dodatno zarade, trebalo bi da uplate na račun trezora pa tek onda bi, uz obrazloženje zašto im je novac potreban, mogli zatražiti isplatu od nadležnog ministarstva finansija.

Za razliku od Tuzlanskog kantona, Zeničko-dobojskog ili Unsko-Sanskog kantona, gdje Univerziteti prema trezorskom sistemu poslovanja moraju evidentirati svaki zarađeni, odnosno potrošeni pfening, u Kantonu Sarajevo je odavno "zapelo" i na samom pokušaju integracije fakulteta, preduslovu bez kojeg nema ni trezorskog poslovanja.

Fahrudin Oručević, ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo kaže za Žurnal da "ne postoji kritična masa da se izvrši integracija fakulteta, odnosno da se fakulteti i trezorski uvežu u sistem".

- Postoji jaka opcija koja je za to da se ovakvo stanje zadrži. Sada to "prelomiti" u kratkom vremenu, mislim da situacija nije zrela. Iako je urađen Elaborat, Akcioni plan..., postoji opcija koja to snažno opstruira. A negdje možda ima i opravdanih razloga, ili možda ne mogu da prepoznaju benefite koje će dobiti s tim procesom. A naravno, ima i onih kojima je motiv isključivo finansijski. Da li je vama drago da neko zavlači ruku u vaš džep i određuje kako će se trošiti vaš novac? Međutim, nije isključivo to smetnja integraciji fakulteta. Da je samo to, davno bismo taj problem riješili.

Dekan Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevu, Šaćir Filandra, na upit kakve bi eventualno negativne posljedice trezorski sistem poslovanja mogao imati za uobičajeno funkcioniranje Fakulteta, tek je kratko prokomentirao:

-Taj način poslovanja ugasio bi Fakultet!, kazao je Filandra.

Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Sarajevu, Rifat Škrijelj, smatra da bi PMF vjerovatno uspješno odgovorio novom sistemu poslovanja ali kada bi se za to ispunili uvjeti. Između ostalog, neophodna je i administrativna pripremljenost računovodstva. Međutim, u ovom trenutku, kazao je Škrijelj, uvođenje novog sistema bi PMF-u vjerovatno nanijelo više štete nego koristi.

- Ad hoc implementacija trezorskog sistema poslovanja, za naučnoistraživačke projekte, posebno strane projekte koje radimo, bio bi tipični inhibitor, ili da budem jasniji, kočničar tim projektima. A tim projektima mi dobrim dijelom nadoknađujemo novac potreban za finansiranje rada fakulteta, a koji ne dobijamo iz budžeta.

STRAH ZA NAUČNE PROJEKTE ILI DEKANOVU KASU?

Univerzitet u Bihaću već posluje u skladu sa Zakonom o trezoru, i iskustva koja imaju donekle ilustriraju strahove dekana dva sarajevska Fakulteta.

Refik Šahinović, dekan Univerziteta u Bihaću, kaže za Žurnal da je dobro da je sistem upostavljen jer sprječava finansijske mahinacije i trošenje novca je transparentnije, ali zbog novog sistema njihov Univerzitet godišnje gubi ogroman, za naučne projekte iznimno važan novac.

- Jedan od najvećih problema je što novac moramo potrošiti do kraja godine. A, najveći priliv imamo tek kad su upisi, u septembru, u oktobru... Pa ako želimo u bilo šta da uložimo, moramo raspisati javni poziv, pa provesti proceduru, pa dok prođe vrijeme za žalbe... Uglavnom ne stignemo sve to uraditi do 31. decembra i novac nam "propadne". Postanu to javni prihodi, jer se nismo uspjeli izboriti kao kolege u Tuzlanskom Kantonu, da novac možemo trošiti do sredine naredne godine. Zato što objektivno nismo stizali završiti procedure, znali smo godišnje izgubiti od 300.000 KM, pa čak jedne godine i milion maraka! Ali, opet kažem, sistem je dobro zamišljen, međutim, krivi su i ljudi koji ne rade svoj posao ili ga sporo rade, uplate idu sporo...

Vjerovatno se, i zbog svih ovih problema, uprave pojedinih sarajevskih fakulteta opiru trezorskom poslovanju, međutim, da li su to jedini razlozi?. Ne treba zaboraviti da su vlastiti prihodi fakulteta skoro dostigli nivo prihoda koji im pristižu iz budžeta. Najviše se zarađuje od školarina. Od 48, 4 miliona KM koliko su fakulteti Univerziteta Sarajevo sami zaradili 2010. godine, od školarina je pristiglo više od polovine tog novca. S obzirom da svakodnevno "niču" novi studijski programi, nesumnjivo je školarina odličan izvor zarade kojeg se fakulteti ne žele tek tako odreći. Veoma značajan izvor prihoda su i istraživački projekti, a 2010. godine su članice Univerziteta Sarajevo ukupno za rad na projektima imale 4,5 miliona maraka. Za razne stručne usluge zaradili su 6,8 miliona, a nije zanemarljiv ni prihod od zakupnina prostora, 1,09 miliona KM, samo u 2010. godini.

Sav dodatno zarađeni novac fakulteti za sada raspoređuju po "internim pravilima" dekana, odnosno Upravnih odbora. Naravno, ulaže se i u naučni rad, infrastrukturu, ali bude tu pomalo i samonagrađivanja honorarima, plaćenim istraživanjima, studijskim putovanjima... A prelazak na trezorski sistem poslovanja, značio bi kraj takvoj praksi.

(zurnal.info)