Iz ureda visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, za Deutsche Welle (DW) je "potvrđeno da se radi na konkretnim prijedlozima i da se razmatraju mjere koje bi doprinijele ubrzanju eurointegracija BiH.
Za sada nema zvanične potvrde da bi se među tim mjerama mogle naći i eventualne sankcije za bh. političare ili institucije za koje se utvrdi da namjerno blokiraju napredak države ka EU.
- Na bazi zaključaka iz decembra prošle godine, spremamo raspravu o BiH, o budućoj ulozi i prisustvu EU na terenu. Rasprava će se obavljati na nivou ministara vanjskih poslova i održat će se na jednom od narednih zasjedanja Vijeća ministra, rekla je za Deutsche Welle glasnogovornica Catharine Ashton Maja Kocijančić.
Evropski ministri vanjskih poslova u decembru prošle godine apelovali su na novoizabrane političke lidere u BiH da se angažuju na konstruktivnom političkom dijalogu kako bi razvili zajedničku viziju budućnosti BiH i usmjerili zemlju u pravcu eurointegracija.
U Bruxellesu, pored razgovora o budućim mjerama u BiH, još traje i procedura izbora novog predstavnika EU u Sarajevu.
Prema nezvaničnim informacijama, moguće sankcije bi podrazumjevale uskraćivanje pomoći EU, zamrzavanje sredstava političara, ali i zabranu ulaska u EU.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack izjavila je da je ona u svojim izvještajima uvijek napominjala da je neophodno iskoristiti sve instrumente kojima raspolaže Evropska komisija, pa makar oni podrazumjevali i finansijske mjere, kako bi političari u BiH shvatili da moraju da rade svoj posao.
- To jeste jedan od instrumenata. Nemamo mnogo drugih. Možemo da tražimo, da govorimo, pravimo rezolucije, ali to nije dovoljno podsticajno za njih. Ne znam da li ima istine u toj inicijativi uvođenja sankcija, ali ako ima, nemam ništa protiv. Političari moraju da jednom shvate za šta su izabrani, rekla je Pack.
Po njenom mišljenju, dosadašnji pokušaji nisu bili dovoljni da bi političari u BiH shvatili da je "prošlo 12 sati" i da moraju nešto da urade.
- Ako nema drugog izlaza iz ovog zastoja i ako je činjenica da političari govore samo o nacionalističkim temama, moramo da iskoristimo sve instrumente koje imamo, zaključila je Pack.
Da postoji realna mogućnost uvođenja finansijskih mjera kao mogućeg mehanizma deblokade eurointegracija BiH, smatraju i u Međunarodnoj kriznoj grupi (ICG).
Marko Prelec, direktor programa za Balkan za Deutsche Welle kaže da za sada još ne postoji saglasnost unutar Unije o tom pitanju.
- To je ideja koja zvanično postoji unutar evropskih institucija u Bruxellesu. Nemamo informacije da je odluka donijeta, ali se o tome govori već duže vrijeme u kontekstu napora da se ojača profil evropskog predstavnika u BiH, rekao je on.
Prelec smatra da institucija sankcija jeste vrijedna, ali ne i odlučujuća kada je riječ o situaciji u BiH. On u prvi plan stavlja jak politički uticaj koji bi novi predstavnik EU u Sarajevu trebalo da ima na aktere u BiH.
U ICG-u naglašavaju da je bitno što prije imenovati predstavnika EU u BiH, jer Evropa ne smije sebi da dozvoli da ostavi upražnjenu stolicu u Sarajevu.
(Fena)