Centri civilnih inicijativa su na današnjem okruglom stolu u Sarajevu prezentirali Analizu „Poplave u BiH - Elementarne nepogode i/ili institucionalna neefikasnost“, s ciljem da s najodgovornijim osobama nastave konstruktivni dijalog do konačnih rješenja.
Po mišljenju Denisa Telića iz CCI-a prošlogodišnja elementarna nepogoda je pokazala da je sistem bio preslab, decentralizovan te da je falilo političke volje, jer na državnom nivou nije proglašeno stanje elementarne nepogode.
- Također se pokazalo da je i sistem upravljanja voda decentralizovan. Preporuka je da čitav sistem mora biti bolje koordiniran i o pitanju prevencija i o pitanju djelovanja na terenu tokom nepogoda, što je bio glavni problem da se nije na pravi način moglo odgovoriti 2014.godine kada su bile poplave- kazao je Telić na konferenciji za medije.
Podsjetio je i na to da je doneseno mnoštvo pozitivnih promjena, akcionih planova kao što je Akcioni plan za zaštitu i upravljanje rijekama u BiH (2014- 2017 godina), ali da se priča ne završava tu, nego tek počinje, „jer implementacija svih ovih dokumenata će biti najvažniji test za sve nove predstavnike vlasti“.
Ključ je uspjeha, po riječima Telića, koordinacija, implementacija donesenih akata i transparentno izvještavanje.
Glavne primjedbe u analizi su se odnosile na neefikasno upravljanje vodama u BiH, jer je konstatirano da je postojeći institucionalni okvir za pitanja vezana za vode decentraliziran, vrlo fragmentiran i heterogen.
Direktor Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu Tarik Kupusović, smatra da BiH u institucionalnom sistemu fali stav i brzina, jer nakon poplava Evropska unija je sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim organizacijama uspjela s lokalnim vlastima da napravi brzu procjenu šteta i gubitaka.
Kazao je da je Akcioni plan za zaštitu i upravljanje rijekama u BiH (2014 - 2017 godina), realan ukoliko se povećanom brzinom radi na njegovoj implementaciji. Sadrži preporuke koje bi Vijeće ministara BiH u novom sazivu i druge institucije trebale integrirati s drugim razvojnim programima, čime bi se stvorile pretpostavke da BiH napravi iskorak ka EU.
Predstavnik USAID-ovog ureda Jaidev Singh je podsjetio na napore koje je USAID-a i američka vlada uložila u rekonstrukciji poplavama pogođenih dijelova BiH, a posebno program za obnovu pomoći u vrijednosti od 14,7 miliona dolara.
- Da bismo trošenje ovih sredstava učinili transparentnim, napravili smo mapu koja je javna i koja pokazuje gdje su sredstva uložena – kazao je i dodao da tu mapu, bazu podataka će prepustiti predstavnicima civilnog društva koje bi je dograđivale, a pozvao je i bh.institucije da isto urade da bi građani znali gdje su sredstva utrošena.
Okrugli sto je okupio predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, institucija nadležnih za problematiku upravljanja vodama, upravljanje sistemom zaštite i spašavanja, lokalne i akademske zajednice, međunarodnih i nevladinih organizacija u BiH, koji su apostrofirali pitanja i preporuke iz Analize.
Sagovornici današnjeg okruglog stola su istakli vlastite prioritetne korake koji će biti realizirani u 2015.godini, a kojima bi prevencija, koordinacija, harmonizacija i efikasnost institucija u oblasti upravljanja vodama, mogla biti podignuta na viši nivo.
(Fena)
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.