CIK će sakriti imovinske kartone političara

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) je 29. jula poslala Rješenje nakon kojeg CIK sa web stranice mora ukloniti izjave svih zvaničnika o njihovoj i imovini članova porodice. Rješenje je utemeljeno u Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH koji, između ostalog, predviđa da CIK podatke može objaviti samo ako to "nosilac podataka" lično odobri ili ako je objavljivanje u javnom interesu.

CIK MORA IMATI PRISTANAK ZVANIČNIKA!?

Vrlo je zanimljivo da je tek sada neko shvatio da CIK objavljivanjem "imovinskih kartona" u sadašnjoj formi, i po sadašnjoj proceduri krši Zakon. Vrlo je zanimljivo i da Agencija za zaštitu ličnih podataka do sada nije reagirala?

Navodno je Rješenje o kojem govorimo, rezultat žalbe jednog od zvaničnika koji se našao u fokusu CIK-ove istrage o sukobu interesa. Kako je moguće da je njegov, očigledno "pravno pismen" savjetnik tek "otkrio" član 17. Zakona o zaštiti ličnih podataka?

Niti jednim od ovih pitanja u Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH ne žele se baviti jer je to, kako nam je rekao direktor Petar Kovačević, posao za Izbornu komisiju. Za Žurnal je Kovačević tek potvrdio da su Rješenje CIK-u uputili još u petak 29. jula.

-Poslali smo u petak i tačno je da moraju ukloniti sa web stranice izjave o imovini zvaničnika. Međutim, kako se mora voditi računa o pravu na privatnost ali isto tako i javnost ima pravo na određene informacije o javnim zvaničnicima, vidjet ćemo kakvo će rješenje iznaći CIK i na koji će način obraditi izjave. Dakle, na koji će način postići balans, kako bi javnost ubuduće imala pristup tim informacijama ali i kako bi privatnost osoba o čijoj se imovini radi, bila zaštićena, kazao je Kovačević u telefonskoj izjavi za Žurnal.

Predsjednica CIK-a, Irena Hadžiabdić, međutim, kaže da imaju ozbiljan problem: iznaći način obrade podataka iz Izjave o imovinskom stanju izabranog zvaničnika/ kandidata i članova domaćinstva, na koje je zvaničnik obavezan po Izbornom zakonu, a kojim ne bi kršili Zakon o zaštiti ličnih podataka.

Razmišljali smo da, primjera radi, umjesto imena navodimo inicijale, međutim, i to rješenje ima manjkavosti. Šta ako neki zvaničnik uopće ne želi da se podaci o njemu objave, a Zakon mu, dakle, daje tu mogućnost? Zakon, nadalje, kaže da možemo objaviti podatke i ako je u pitanju javni interes? A ni Zakon o sukobu interesa, a ni Zakon o zaštiti ličnih podataka ne preciziraju šta je u konkretnom slučaju "javni interes". Vjerovatno će trebati vremena da se dogovorimo, i preciziramo šta je to javni interes, kazala je Hadžiabdić za Žurnal.

KONTROLIRANI (PRAVNI) HAOS

Pa i da CIK "popravi" proceduru pa zatraži pismeno odobrenje svih zvaničnika, što bi vjerovatno potrajalo duže vremena, bilo bi naivno očekivati da baš svi zvaničnici, redom pošalju potvrdan odgovor.

Što se druge opcije tiče, dakle mogućnosti da se CIK "ogradi" time da je u pitanju javni interes, vjerovatno ništa manje vremena neće trajati i procedura da se u našoj zemlji "sve zainteresirane strane" najprije dogovore šta je u ovom slučaju javni interes.

A zapravo je, prema riječima jednog od pravnih eksperata u BiH, čije smo mišljenje zatražili, u pitanju vrlo jednostavan proces.

Naš se sagovornik nije želio javno upuštati u tumačenje ove situacije, jer misli da "situacije" zapravo i nema.

Umjesto odgovora na pitanje on pita: zar informacija o imovini zvaničnika koji predstavljaju građane, troše njihov novac, ne bi trebala da bude javna informacija, dakle informacija od javnog interesa? Zar to već nije javni interes?

Ne može se situacija tumačiti na osnovu jednog zakona, također kaže naš sagovornik. Dakle, u postojećoj domaćoj legislativi postoji obaveza zvaničnika da određenim institucijama dostavljaju podatke o svojoj imovini.

Na koncu, zar zvaničnici nisu svjesni da se već kandidiranjem, odnosno izborom na određenu funkciju smatraju zakonski obveznim da dio informacija o sebi učine dostupnim javnosti.

Pa i ako treba u ovom slučaju posebno utvrditi šta je javni interes, pa ni to nije "nemoguća misija". Šta je javni interes propisuje država, zakonima. Dakle nije to ništa o čemu treba polemisati do beskonačnosti.

Međutim, možda polemisanje do beskonačnosti u ovom slučaju i jeste nečiji cilj. Jer, dok se taj "nedostatak" ne riješi, javnost će biti uskraćena za informacije o imovini zvaničnika koje su nesmetano mogli čitati na web stranici Izborne komisije BiH.

(zurnal.info)