Ratne metode Dodikovog savjetnika:Ćurguz udara dok ne priznaš!

Pod okupacijom

Ratne metode Dodikovog savjetnika: Ćurguz udara dok ne priznaš!

Pantelija Ćurguz je bio načelnik štaba 11. Kozarsko-dubičke brigade Vojske RS, a Željko Slijepčević referent organa bezbjednosti jedinice. Obojici, prema optužnici, svjesnim sopstvene nadmoći, Ženevska konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima nije predstavljala ništa bitno. Ivo Stjepanović, pripadnik HVO, pao je u njihove ruke. Vezan je i premlaćivan da bi potpisivao priznanja o zločinima.

Ćurguz udara dok ne priznaš!

Pri ispitivanju su Ivu fizički zlostavljali tako što su ga šakama i nogama tukli i to su činili sve dok nije izajvio da je počinio zločine nad srpskim stanovništvom. Nanošene su mu velike patnje što je kod Stjepanović Ive ključno uticalo na razvoj trajnog poremećaja ličnosti.

Ovo je samo jedan od detalja iz optužnice koja je u posjedu Žurnala, a koju je 12. novembra Tužilaštvo Brčko distrikta podiglo protiv nekadašnjeg predsjednika Boračke organizacije Republike Srpske i, takođe, nekadašnjeg savjetnika Milorada Dodika za obavještajne poslove - Pantelije Ćurguza i njegovog saborca Željka Slijepčevića.

Ivo Stjepanović Peleš tog septembra 1994. godine bio je pripadnik 106. brigade Hrvatskog vijeća odbrane. Iz pravca Orašja prema Brčkom, dok je prelazio borbenu liniju, spazili su ga pripadnici Vojske RS i potom uhapsili. Sproveden je u Krepšić, gdje je zatvoren i vezan u pomoćnom objektu kuće Janje Anić. Njegova agonija trajala je tridesetak dana.

Ćurguz je bio načelnik štaba 11. Kozarsko-dubičke brigade Vojske Republike Srpske, a Slijepčević referent organa bezbjednosti jedinice. Obojici, prema optužnici, svjesnim sopstvene nadmoći, Ženevska konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima nije predstavljala ništa bitno.

“Stjepanović Ivu su više puta izvodili u susjedni stambeni objekat, koji je brigade VRS koristila kao prostorije svoje komande. Držali su ga vezanog I ispitivali ko je, da li je počinio zločine nad srpskim stanovništvom, da li je ubio određene osobe I mrtva tijela silovao. Ivo je potvrdio da je pripadnik 106. Brigade HVO te da je bio i pripadnik 108. brigade HVO Brčko- Ravne, govorio je da o zločinima ne zna ništa i da je bio običan vojnik. Prilikom ispitivanja Ivu su fizički zlostavljali, udarajući ga po tijelu i to je trajalo dok nije priznao da je počinio zločine”, stoji u optužnici.

Stjepanović je mučen više puta tokom zatočeništva, što je ostavilo trajne psihičke posljedice.

 

Tužilaštvo Brčko distrikta u predmetu protiv Ćurguza i Slijepčevića predložilo je saslušanje 13 svjedoka, kao i vještake psihologa i psihijatra. Uz sve ovo dostavljen i poveći spisak dokaznog materijala, među kojim su fotodokumenta, zabilješke Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA i Jedinice za istraživanje ratnih zločina Policije Brčko distrikta, ali i kompletna medicinska dokumentacija Ive Stjepanovića koja svjedoči o ratnoj torturi.

SMRTNA KAZNA

Nakon toga, više od 20 mjeseci Stjepanović je, prema sopstvenom priznanju, proveo u zarobljeništvu. Vojni sud u Banjaluci ga je 18. marta 1996. godine osudio na "smrt strijeljanjem". Izjave je, kako je posvjedočio, potpisivao je pod pritiskom jer je bio izložen mučenju.

Apsurdno, i pored smrtne presude pušten je na slobodu.

“Jedan dan su mi došli u zatvorsku ćeliju i rekli da me Radovan Karadžić pomilovao i da je presuda preinačena. Nisu mi dali nikakav papir, ali sam nakon toga pušten na slobodu. Mislio sam da je ovo traumatično iskustvo iza mene, ali sam pred kraj prošle godine doznao da je sud u Brčkom temeljem te presude Vojnog suda iz Banjaluke ponovno pokrenuo proces protiv mene. Uvjeravali su me da nema tjeralice za mnom, ali mi je sad na graničnom prijelazu u Orašju rečeno da tjeralica postoji i da mi moraju oduzeti sve dokumente”, ispričao je 2010. godine.

OPTUŽBE BEZ DOKAZA

Polovinom 2013. Apelacioni sud Brčko Distrikta potvrdio je prvostepenu presudu kojom je Stjepanović oslobođen krivice za učešće u ratnom zločinu počinjenom na području Brčkog.

Apelacioni sud, objavio je tada BIRN, odbio je kao neosnovanu žalbu Tužilaštva Brčko distrikta i potvrdio presudu kojom je Stjepanović godinu ranije oslobođen krivice za učešće u više ubistava, pljački i uništavanju imovine u naseljima Bijela, Cerik i Bukvik u okolini Brčkog.

Kod izricanja prvostepene oslobađajuće presude predsjedavajući sudskog vijeća Osnovnog suda Brčko Distrikta Nijazija Kalender kazao je da optužba nije uspjela da dokaže navode iz optužnice.

“Jedino što je tokom ovog suđenja dokazano jeste to da su se navedeni događaji koji se pominju u optužnici desili početkom rata na području Brčkog, te da je optuženi bio pripadnik HVO-a od 1992. do 1994.”, rekao je tada Kalender.

Optužnica protiv Stjepanovića je potvrđena u maju 2009, a suđenje pred Osnovnim sudom u Brčkom započelo je u septembru te godine. Tokom suđenja branio se sa slobode.

(zurnal.info)