Prezentacija Alternativnog izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija održana je danas u Sarajevu. Fokus izvještaja je na oblastima ljudskih prava, funkcioniranja države, pravosuđa i korupcije te tranzicione pravde tj. na političkim kriterijima EU integracija.
Tim povodom je Fedra Idžaković iz Udruženja „Prava za sve“ kazala da su u oblasti ljudskih prava urađene bitne stvari.
- Usvojene su konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilju u porodici, te konvencija o pravima osoba s invaliditetom - navela je Idžaković.
Dalje pojašnjava da su promijenjen Izborni zakon koji je uveo tzv. robnu kvotu tj. zatražio da na izbornim listama prvi put bude obavezno 40 posto žena.
- Za BiH je karakteristično da je implementacija svega navedenog u praksi ozbiljno narušena. Zakoni se donose bez namjere da budu implementirani jer kada pogledate budžete, vidite da oni ne prate zakone, strategije ili politike koje smo donijeli - pojašnjava Idžaković.
Također su zabrinjavajujeće, smatra Idžaković, oblasti pojedinih grupa kao što su osobe s invaliditetom, Romi itd.
- Osim toga, problem je i u generalnoj populaciji jer mi nemamo strategije socijalne politike na nivou BiH niti na entitetskom nivou. Istraživanja govore da u socijalno osiguranje ulažemo gotovo četiri posto BDP-a, a to prema istraživanju Svjetske banke smanjuje samo 1,3 posto siromaštva u BiH - kazala je Idžaković.
Koordinatorica istraživanja na projektu „Istinomjer“ iz Udruženja građana „Zašto ne“ Tijana Cvjetićanin kazala je da su se u funkcioniranju institucija najviše fokusirali na parlament BiH i Vijeće ministara BiH.
- Tu kao i u drugim oblastima imamo priličnu stagnaciju i nazadovanje, a poseban slučaj koji smo istakli je slučaj jedinstvenog matičnog broja gdje je došlo do neprovođenja odluke Ustavnog suda - kazala je Cvjetićanin.
Osim tog, navela je i primjer nelegalne smjene ministara, jednom u slučaju ministra iz SDS-a i drugi put ministra iz SBB-a.
- U oba slučaja Vijeće ministara BiH i parlament BiH prekršili su zakone bez ikakvih sankcija. Rad parlamenta bio je loš, vrlo mali je broj usvojenih, pa čak i razmatranih zakona - smatra Cvjetićanin.
Dodala je da je rad pojedinih institucija također loš npr. u vezi s popisom stanovništva „koji je bio loše proveden s dosta propusta i kršenja zakona koji trebaju da regulišu popis.“
- Još jedan primjer su nedavne poplave na koje su institucije na svim nivoima reagirale katastrofalno. Ostavile su ljude u opasnosti i bez osnovne pomoći. Da se građani nisu sami organizirali da pomognu jedni drugima, ko zna kako bi to izgledalo - smatra Cvjetićanin.
Na pitanje kakve korake učiniti naprijed o pitanju napretka BiH u procesu evropskih integracija, direktor nevladine organizacije „Sarajevski otvoreni centar“ Saša Gavrić rekao je da je razlog objavljivanja ovog izvještaja namjera da se utiče na zvanični izvještaj EU.
- Mi kroz djelovanje civilnog društva želimo da utičemo na EU i BiH da se realnije posmatraju pitanja ljudskih prava u BiH te da se artikulišu određeni problemi koje EU možda neće tako jasno artikulisati u svom zvaničnom izvještaju - kazao je Gavrić.
Poručio je da se nada da će osnova izvještaja biti i osnova za buduće zagovaranje utjecaja na političare i institucije iz BiH te da će inicijativa krajem godine uputiti zahtjeve parlamentu BiH na kojim oblastima bi trebali raditi tokom naredne četiri godine.
(Fena)
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.