ZAGREBAČKI PROCES PROTIV MATEJA ŽIVKOVIĆA: Da li je privatna tužba finansirana novcem Komisije za vrijednosne papire?

Okončana je još jedna pravosudna epizoda u slučaju dvostrukog pokušaja ubistva Mateja Živkovića, zamjenika predsjednika Komisije za vrijednosne papire FBiH.

Prvostepenom presudom Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Jasmina Hasića na deset godina zatvora. Hasić je 22. februara 2022. u sarajevskom naselju Dobrinja ispalio više hitaca no nije pogodio Živkovića, a potom mu je  16. marta sa četiri metka zadao povrede opasne po život. Hasić je već tokom suđenja bio na zatvorskoj kazni zbog više krivičnih djela.

No, sama kazna, ako i bude potvrđena u drugostepenom postupku ne daje odgovor na pitanje po čijem je nalogu Hasić pokušao ubiti Mateja Živkovića. Sudeći prema stavovima državnog, a potom i Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, istrage neće ni biti. Sumnju da neko u pozadini „diriguje“ postupcima izaziva i to što prije zaključenja istrage nije saslušan niti jedan svjedok, pa ni sam Matej Živković koji bi eventualno ukazali na nalogodavca i razloge angažovanja vjerovatno plaćenog ubistva, koje je pukom srećom završeno na pokušajima.

Zašto je obustavljena dalja istragaTužioce ne zanima ko je naručio ubistvo Mateja Živkovića

Uporedo sa ovim procesom, u Zagrebu se odvija još jedan sudski spor. Matej Živković je tužen za klevetu povodom istupa u listu „Nacional“. Tužbu su podnijeli Komisija za vrijednosne papire FBiH kao institucija, potom njen predsjednik Adnan Zukić i članovi Romeo Zelenika i Esad Dželilović te sekretar Komisije Dejan Davidović.

Poseban je paradoks da Komisija kao institucija podnosi privatnu tužbu, pa je tako Živković istovremeno i tuženi i dijelom tužitelj! O detaljima ročišta održanog krajem januara Žurnal je pisao.

Zloupotreba Komisije za vrijednosne papireU ime koga je, nakon dva atentata, tužen Matej Živković?

No, kolege iz Nacionala su krenuli korak dalje, pa su tražili poveznicu između datuma ročišta i navodnih službenih putovanja članova Komisije u Zagreb, baš u dane kada su o svom trošku trebali dolaziti u tamošnji sud.

Tako je, piše Nacional, Komisija odobrila službeni put i prateće troškove za put, smještaj i dnevnice članu Esadu Dželiloviću u Zagreb od 5. 10. do 7. 10. 2025. godine na ime “prisustvovanja sastanku sa uposlenicima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), s ciljem izrade i primjene propisa za područje investicijskih fondova“. Igrom slučaja, prvo ročište u navedenom sporu bilo je zakazano za 7. 10., baš kada se Dželilović recimo, slučajno zadesio u Zagrebu.

Niz slučajnosti nastavljen je u krajem januara, kada je sekretaru Komisije Dejanu Davidoviću odobren službeni put u Zagreb 27. i 28. januara “radi prisustvovanja sastanku sa uposlenicima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA)", pogađate već, baš na dan zakaznog novog ročišta.

Novinar Nacionala Boris Pavelić tražio je očitovanje HANFA-e o tome da li su oni upućivali pozive članovima Komisije za vrijednosne papire FBiH odnosno na koji su način dogovarni sastanci baš u navedenim datumima te da li tako intezivno sarađuju i sa drugim sličnim agencijama iz susjednih zemalja. Donekle očekivano, HANFA je odgovorila dopisom u kojem nema konkretnih odgovora na konkretna pitanja, što otvara sumnju da slučajnosti baš i nema, te da se tako jedna državna institucija Hrvatske „uvlači u kontekt bizarnog sudskog spora“, kako je navedeno u Nacionalovom tekstu.

U svakom slučaju vrijedi pratiti da li će i za naredno ročište, zakazano za 24. april, članovi Komisije za vrijednosne papire FBiH ponovo imati baš taj dan službene obaveze u Zagrebu, a kada su već poslovno tu, što ne navratiti i do suda privatnim povodom, naravno sve na račun Komisije...

RAD KOMISIJE ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FBIHPokušaji ubistva, prijetnje, ucjene i sumnje u nezakonitosti

RAD KOMISIJE ZA VRIJEDNOSNE PAPIREKako je šumar registrovao Društvo za upravljanje fondovima

(zurnal.info)