Deficit od 600 miliona maraka

Nakon što je nedavno najavljeno da će Vlada RS Fondu Zdravstvenog osiguranja odobriti dugoročan kredit od 100 miliona maraka kako bi Fond pokrio svoje dugove i, koliko toliko, smanjio katastrofalan deficit, još jedno kreditno zaduženje pritislo je RS.

Radi se o kreditnom zaduženju sa novih 120 miliona maraka u vidu dugoročnih obveznica. U Vladi kažu da će zaduženje biti realizovano radi pokrivanja budžetskog deficita koji je nastao zato što nisu ispunjeni uslovi za kredite kod međunarodnih finansijskih institucija. Priča stoji na klimavim nogama, pogotovo ako se zna da su mjesecima gotovo svi ministri, a naročito premijer Aleksandar Džombić uporno tvrdili da je RS u uslovima globalne ekonomske krize stabilna i samoodrživa.

Zaduženje je neophodno jer u budžetu nedostaju sredstva na koje se računalo od MMF-a, Svjetske banke i Evropske komisije. To je 177 miliona maraka, saopštio je ministar finansija Zoran Tegeltija. Mogućnost da će RS tražiti novi kredit Tegeltija je najavio prije nekoliko mjeseci, kada je u centru pažnje bio objavljeni deficit RS za prošlu godinu.

Za Republiku Srpsku će biti problem ako ne realizujemo međunarodna sredstva, ali ipak imamo druga, alternativna rješenja, govorio je tada Tegeltija, ne otkrivajući koja bi to riješenja mogla da budu.

Konsolidovanim izvještajem budžeta koji je objavila Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske, a na junskom zasjedanju usvojila Narodna skupština, izračunato je da je entitetski deficit za 2010. godinu iznosio 283 miliona maraka. Finansijski stručnjaci upozoravaju da se akumulirani deficit sada procjenjuje na blizu 600 miliona maraka. Pravu sliku o finansijskom poslovanju ove godine ponovo će dati Glavna služba za reviziju, ali tek u martu ili aprilu naredne godine. Konsolidovani izvještaj budžeta za prošlu godinu pokazao je da su prihodi Republike Srpske bili 1,341,781,000 KM, a rashodi u istom periodu 1,593,103,000 KM.

Vlada je pokušala da poboljša finansijsko poslovanje, a spas od nadolazećeg kolapsa tražen je na teret građana, povećanjem stope poreza na plate i doprinose. Ni to, osim kratkoročnog, većeg punjenja budžeta, nije dalo željene rezultate. Nedostaje još novca koji će biti posuđen, a koji će, kao i do sada, vraćati građani ovog entiteta. Najavljeno je da će rok otplate najnovijeg zaduženja, odnosno emisije obveznica, biti deset godina, dok će kamatna stopa biti nešto veća od tržišne, osam odsto. Emitovanje dugoročnih obveznica mora odobriti Narodna skupština. Teško da će Vladina odluka zapeti u skupštinskim klupama, jer su vladajući poslanici i do sada vrijedno podizali ruke kada je bilo potrebno podržati odluke Džombićevog kabineta.

Ukoliko, kao što se očekuje, poslanici daju dozvolu Vladi za novo kreditno zaduženje, nije isključeno da emisija obveznica ipak ne uspije, pojašnjavaju ekonomski stručnjaci. Ekonomisti uvjeravaju da je neizvjesno da će neka od međunarodnih banaka prihvatiti da kupi obveznice RS, jer je entitetska Vlada vrlo rizičan emitent i pored visokih kamata na koje Vlada u startu pristaje da plati.

Ova kamata od osam odsto je veoma visoka, izazovna, a to znači da je Vlada u velikoj finansijskoj krizi čim je spremna tolike kamate da plati. Nejasno je odakle će to platiti. Banka koja kupi obveznice, finansijski će se nadomirivati iz budžeta što znači samo jedno - povećanje poreza da bi se platile kamate. Teško je i vjerovati da neko ima tolika sredstva i da će kupiti sve obveznice, a s druge strane i Vlada RS je vrlo rizičan emitent obveznica, smatra ekonomista Aleksa Milojević.

(zurnal.info)