Deset paketa lijekova za samo jednog pacijenta

Ljekari u Sarajevu godinama izdaju nelogično veliki broj lijekova dnevno pa se dešava da u prosjeku dnevno izdaju po stotinu recepata što dovodi do toga da je samo jedan ljekar izdao više od po jednog recepta svakom stanovniku opštine! Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo još uvijek je intertan u kontroli izdatih recepata a Ministarstvo zdravstva nema uvid u podatke pa se pacijenti i poreski obveznici mogu još jedino pouzdati u etiku ljekara. Farmaceutske kompanije će svakako staviti ljekarsku etiku na kušnju, o čemu smo pisali u ranijim tekstovima.

Jedan tebi, jedan meni

Zavod zdravstvenog osiguranja svake godine objavljuje vrlo detaljne izvještaje o potrošnji lijekova i tačnom broju recepata svakog doktora u Sarajevu ali još uvijek ne objavljuje imena farmaceutskih kompanija čije su lijekove ljekari propisivali što je jedan od ključnih podataka u utvrđivanju odnosa između ljekara i proizvođača lijekova. Ljekar Doma zdravlja Ajša Dodik-Mehičević je prema posljednjim dostupnim podacima iz 2009. godine na prvom mjesto po broju propisanih lijekova. Ona je svakog radnog dana propisivala oko stotinu recepata! S obzirom na to da je ljekarima dozvoljeno da svakog dana pregledaju najviše 30 pacijenata doktorica Mehičević je tako propisivala po tri recepta svakom od svojih pacijenata!

Njen kolega Ešref Čaušević je godinu ranije propisao skoro 30.000 recepata u Hadžićima koji imaju oko 22.000 stanovnika.

Podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2009. godinu

Arman Šarkić, glasnogovornik Doma zdravlja Sarajevo, kaže da podaci naizgled jesu nelogični ali da imaju objašnjenje.
- Taj broj recepata je prirodan jer su neke ambulante prenapučene. Ljekari probijaju granicu broja pacijenata pa umjesto 30 dnevno pregledaju 50 pacijenata. U većini opština imamo manjak ljekara pa oni moraju propisivati više lijekova. Ta se cifra ne može gledati kroz birokratkske naočale – objašnjava Šarkić i dodaje da rubne opštine u Kantonu Sarajevo imaju više “stanovnika starije dobi” koji su i veći potrošači lijekova.

Edina Stević, pomoćnica ministra zdravstva za farmaciju, smatra da su ljekari prisiljeni raditi preko propisanih normi.
- Ako bi ljekari dosljedno počeli poštovati normative došlo bi do haosa – kaže Stević.

Ona se slaže sa Šarkićem da “puka kontrola broja recepata ne znači ništa” ali tvrdi da može biti jedan od znakova zloupotrebe.
- Jedan od signala da ljekar propisuje previše lijekova je i puki broj recepata – kaže Stević.

Sektor koji predvodi Stevićeva analizira poraste broj recepata i upoređuje ih sa porastom određenih vrsta oboljenja. Ako se brojke ne podudaraju, objašnjava Stevićeva, to može biti znak da ljekari bez osnova propisuju lijekove. Prema podacima ovog sektora do sada je bilo nekoliko nelogičnih slučajeva ali ne i dovoljno primjera da se dokaže praksa prekomjernog propisivanja lijekova.
- Bilo je konkretnih slučajeva gdje je jednom pacijentu propisivano po deset paketa lijekova što je suludo – objašnjava Stević.

Uvijek isti

U Bosni i Hercegovini još uvijek nije zakonski dokazana veza između farmaceutskih kompanija i ljekara. U nekoliko evropskih zemalja i SAD-u već godinama se vode procesi protiv najvećih svjetskih proizvođača lijekova zbog podmićivanja ljekara. Nedavno je takva istraga pokrenuta i u susjednoj Srbiji ali je u BiH još uvijek nema iako iste kompanije posluju i u našoj zemlji.

Finansijska policija je prije četiri godine podnijela krivičnu prijavu protiv Joze Ivančevića, direktora Doma zdravlja Prozor i još sedam ljekara iz ovog grada zbog izdavanja fiktivnih recepata čime su budžet oštetili za oko 70.000 maraka.

Ova cifra je toliko mala da skoro nije vrijedna spominjanja u odnosu na druge iznose kojima barataju farmaceutske kompanije. Od ukupnog godišnjeg prometa Bosnalijeka na našem tržištu od oko 60 miliona, 26 miliona dolazi direktno iz propisanih recepata – samo iz Kantona Sarajevo!

Od 20 najpropisivanijih lijekova u Kantonu Sarajevo 13 je Bosnalijekovih – domaće kompanije koja ujedno ulaže i najviše u edukaciju farmaceuta.

{szakitable filter="table" zebra="#eef" width="800"} ...

{/szakitable}

Odvojeni podaci o broju izdatih i unovčenih recepata još uvijek ne odgovaraju na pitanje postoji li utjecaj farmaceutskih kompanija na ljekare. Proizvođači u BiH još uvijek nisu obavezni dostavljati podatke koliko su plaćali ljekarima predavanja, putovanja ili poklone a Zavod zdravstvenog osiguranja ne objavljuje vrlo bitan podatak o svakom ljekaru – čije lijekove propisuje najčešće. Nedostatak ovih podataka samo produbljuje sumnju da se BiH ne razlikuje od drugih zemalja u kojima su ljekari pod utjecajem farmaceutskih kompanije. U SAD-u je nedavno otkriveno kako su ljekari nepotrebno propisivali ogromne količine lijekova maloljetnicima u zatvorima i popravnim domovima. Stručna ljekarska komisija je utvrdila da nije bilo potrebe za tolikom količinom lijekova ali su tek iznosi koje su ljekari primili od farmaceutskih kompanija otkrili i zašto su to radili.

Transparency International u BiH je bio nadomak da sličnu stvar otkrije u našoj zemlji. Njima se javila osoba koja je tvrdila da radi u farmaceutskoj kompaniji i da ima dokaze o podmićivanju ljekara ali je ta osoba na kraju odustala od prijave pa je Transparency cijeli slučaj morao obustaviti. Ivana Korajlić, glasnogovornica Transparency Internationala, kaže da zbog odustajanja "zviždača" od prijave ne može govoriti o imenima ljekara i kompanija.

Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo na izvjestan način štiti ljekare i farmaceutske kompanije neobjavljivanjem detaljnih podataka o broju recepata. Osiguranici koji koriste ogroman broj lijekova takvu zaštitu imaju tek u objavljivanju inicijala umjesto punog imena.

{szakitable filter="table" zebra="#eef" width="800"} ...

{/szakitable}

(zurnal.info)