Još jedan direktor Investiciono-razvojne banke RS pobjegao iz kancelarije:Direktor Pavlović napustio fotelju zbog “Boske”, “Aure” i straha od klavira

Istražujemo

Direktor Pavlović napustio fotelju zbog “Boske”, “Aure” i straha od klavira

Direktor Pavlović napustio fotelju zbog “Boske”, “Aure” i straha od klavira

Direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (RB RS) Milenko Pavlović podnio je Nadzornom odboru banke zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa, potvrdio je Žurnalu portparol IRB Zoran Popović. Popović je rekao da ga je Pavlović ovlastio da javnosti saopšti samo dio iz svog zahtjeva upućenog NO IRB, prema kojem iz ličnih razloga traži sporazumni raskid radnog odnosa.

Pavlović je za direktora IRB RS imenovan 14. maja 2010. godine i na toj funkciji naslijedio je Bojana Golića, koji je podnio ostavku nakon što po nalogu Specijalnog tužilaštva RS uhapšen zbog afere “Medicinska elektronika”. Pavlović je četvrti direktor IRB-a koji je (u svega pet godina postojanja ove institucije) podnio ostavku na tu funkciju. Osim Golića, prije njega to su učinili i Brane Stupar i Jasminko Jotić.

PRITISAK VLASTI

IRB RS formirana je 6. decembra 2006. godine i pravni je nasljednik nekadašnje Direkcije za privatizaciju RS. Novčani fond kojim raspolaže IRB iznosi više od milijardu maraka, a sredstva ove banke trebalo je da posluže kao poluga privrednog razvitka Republike Srpske. Nažalost, ispostavilo se da je IRB zlatna koka samo za vladajući establišment, njihovu rodbinu i prijatelje, jer su milionske kredite pod povoljnim ujslovima, u pravilu, dobijale firme ljudi bliskih režimu. Prema saznanjima “Žurnala”, svi dosadašnji direktori IRB-a bili su pod ogromnim pritiskom čelnih ljudi iz vlasti da kredite daju povlaštenim firmama, bez obzira da li one ispunjavaju potrebne zakonske uslove. U trenutku kada bi im postalo jasno da su apetiti vlastodržaca, koji račun IRB-a tretiraju kao svoj vlastiti novčanik, postali nezajažljivi, a da bi oni na kraju mogli platiti najvišu cijenu, uključujući i mogućnost da završe iza rešetaka, direktori ove institucije podnosili su ostavku.

Pavlovićevo odstupanje sa direktorske funkcije novinarima je slikovito opisao poslanik DP-a Dragan Čavić koji je rekao:

- Čuo sam da Pavlović odlično svira gitaru. Očito je da neće da svira i klavir.

Prema saznanjima “Žurnala”, pojedinci iz vlasti vršili su strašni pritisak na Pavlovića da podnese ostavku, jer se u poslednje vrijeme počeo suprostavljati njihovim ultimativnim nalozima kome će i pod kojim uslovima davati kredite. Razumljivo, s obzirom na to da je u RS sve manje novca u opticaju, da su na koljenima čak i firme tajkuna i štićenika vlasti, zbog čega se krenulo u bjesomučni lov za svaku slobodnu marku, a njih još najviše ima na računima IRB-a.

Glasnici vlasti nezvanično su proširili vijest da Pavlović napušta kormilo IRB-a jer vladajući SNSD namjerava da ga kandiduje za načelnika Gradiške na sledećim lokalnim izborima, što je otužno pokriće za kriminalno kolo u koje je upleten i sam Pavlović.

Za vrijeme Pavlovićevog mandata IRB je platila 15 miliona maraka za bezvrijedne obveznice Robne kuće “Boska”, kojim je ova firma, u vlasništvu beogradskog konzorcijuma “Delta-Zekstra”, pokrila sve ugovorene obveznice iz privatizacije. Nа tržište hаrtijа od vrijednosti, “Boskа” je u avgustu ove godine plаsirаla 150.000 аkcijа nominalne vrijednosti 100 KM, ukupno 15 miliona maraka, posredstvom Bаlkаn investment brokerа, nаkon čegа je ostvаreno jedno trgovаnje vrijednosti 300 KM, što samo po sebi govori o vrijednosti akcija. Zato na scenu uskače IRB i 19. septembra kupuje preostаli iznos od 14.999.700 KM emitovаnih obveznicа, sа 12 godinа dospjećа jednokrаtno.

SVI PAVLOVIĆEVI GRIJESI

„Boska“ nije jedini Pavlovićev grijeh. Za njegovog mandata IRB je usložila dva miliona maraka za dokapitalizaciju „Aura osiguranja“, koje uopšte nije ispunjavalo uslove da bude osiguravajuće društvo. Iza „Aure“ su, međutim, stajali braća Milorad i Goran Dodik, što je bila najbolja garancija da će dobiti novac od IRB-a.

U vrijeme dok je Pavlović bio na čelu IRB-a sa računa ove banke sa šest miliona maraka počašćen je bijeljinski tajkun i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Gavrilo Bobar. Parama IRB-a kupljene su bezvrijedne dionice Bobar banke. Kako je „Žurnal“ ranije pisao, cijeli posao umotan je u priču o dokapitalizaciji, a verifikovala ga je Komisija za hartije od vrijednosti RS 29. decembra prošle godine, proglašavajući uspješnom emisiju 3.000 akcija Bobar bake, koje je po cijeni od dvije hiljade maraka po akciji kupila IRB. Transakcija je obložena oblandama o povećanju bilansne mase, sigurnijim poslovanjem, stabilnošću, te još nizom bezsadržajnih opisa. Suštinski, riječ je o nezakonitom poslu u kojem je IRB RS ostala bez šest miliona KM, a od njihovog plasmana u Bobar banku neće zaraditi niti pfeniga.

Ideja o dokapitalizaciji Bobar banke bila je stara nekoliko godina, a zbog odbijanja da se upusti u tu nezakonitu rabotu sa direktorske funkcije u IRB otišao je Brane Stupar. Stupar je nakon samo osam mjeseci provedenih na funkiji šefa IRB-a naprasno shvatio da sloboda nema cijenu i u aprilu 2009. godine je podnio ostavku na mjesto direktora IRB-a, na šta ga je, kako se tvrdi, prisilo lično Milorad Dodik.

Stupareva ostavka usvojena je u maju, a interesantno je da je osam mjeseci na tom mjestu proveo i njegov prethodnik Jasminko Jotić, koji je (kako je sam potvrdio u jednom razgovoru sa bliskim osobama) takođe bio izložen Dodikovim monstruoznim zahtjevima za otimačinom novca iz IRB-a. Jotić je bio na čelu IRB-a kada su firmi Dodikovog sina Igora odobrena tri miliona maraka.

Poslije Stupara na čelo IRB-a došao je Bojan Golić, koji je završio u zatvoru zbog malverzacija sa akcijama Medicinske elektronike. Golić je presuđen na 4 mjeseca zatvora, a nedavno objavljena SMS prepiska (19.10.2009. godine-10.03.2010. godine) između njega i Aleksandra Džombića (u to vrijeme bio ministar finansija) svjedoče o tome da je Džombić izdavao naređenja ko će dobiti kredite IRB-a. Tako su, između ostalih, prošli krediti za “SG Gradnju” Laktaši (495.000KM), “Dević tekstil” Teslić (2 miliona KM), “Vučko” Pale (5 miliona KM), “Kruna” Mrkonjić Grad (5 miliona KM)… U porukama se pominju i naređenja tadašnjeg premijera Milorada Dodika. Prema objavljenoj SMS prepisci, Golić i Džombić dogovarali su medijske nastupe, zapošljavanje preko veze, a pominje se i istraga Specijalnog tužilaštva oko Medicinske elektronike.

(zurnal.info)