Direktori institucija BiH sami sebi iz budžeta plaćali školarine

Milionski je iznos troškova školovanja čelnika i uposlenika institucija Bosne i Hercegovine, od 2006. godine do danas. Za njihove magisterije, titule doktora nauka, za fakultetske diplome koje su već trebali da imaju za svoja radna mjesta, pa čak i za sticanje četvrtog stepena srednje stručne spreme.

Isključivo zbog pritiska medija, odnosno javnih revizora, ovi su troškovi u najvećem broju institucija u posljednje dvije godine ukinuti, međutim, više to ne znači ništa stotinama saradnika čije su diplome već plaćene novcem poreskih obveznika.

PLAĆAMO STRUČNOST ODGOVORNIH ZA ZDRAVLJE ŽIVOTINJA, SIGURNOST HRANE, POŠTANSKI PROMET...

Najfrapantniji su, međutim, pokazatelji u državnim institucijama da su čak i najodgovornije osobe, ljudi koji već treba da imaju određena znanja i vještine, nerijetko koristili budžetske mogućnosti, pa sami sebi potpisivali odluke o sufinansiranju troškova daljnjeg školovanja.

Tako je i nekadašnji direktor Ureda za veterinarstvo BiH Jozo Bagarić, 2006. godine, dok je obavljao čelnu poziciju u Uredu, odlučio da doktorira iz oblasti zaraznih i parazitskih bolesti životinja. Pa je, "kao sebi", u dva navrata ( 2006. i 2007. godine), isplatio ukupno 19.284 KM za izradu doktorske disertacije.

Mislio je, naravno, i na svoje saradnike, sekretara Ureda Sanina Tankovića, te sadašnjeg direktora Darka Čobanova. Magistarski radovi njegovih kolega koštali su poreske obveznike dodatnih 11.519 KM.

I za sigurnost hrane koju jedemo ne bi trebalo da brinemo ako je suditi po akademskim titulama tamošnjih rukovodilaca. Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, Sejad Mačkić, najprije je zasjeo u direktorsku fotelju, pa onda i iskoristio "budžetske mogućnosti". Godine 2007. je sebi odobrio isplatu 7.350 KM za pripremu doktorata.

Inače je ova Agencija u vrhu ljestvice najvećih korisnika budžetskog novca među državnim institucijama a za školovanje već uposlenih kadrova.

Od 2006. do 2012. godine potrošili su 48.350 KM, uglavnom za magisterije zamjenika i pomoćnika direktora, državnih službenika ali i sekretara Agencije.

Amir Pilav, predsjedavajući Ureda za razmatranje žalbi BiH, 2008. godine je sa 3.000 KM potpomognut za izradu doktorske disertacije na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Navodno je taj novac kasnije vratio.

I Aleksandar Cincar je najprije postao menadžer Instituta za standardizaciju BiH, pa je potom odlučio da stekne i postdiplomsko znanje iz oblasti menadžmenta. Sa 3.911 KM građani BiH sufinansirali su školovanje direktora ove državne institucije. Nije zanemariti ni 6.190 KM potrošenih za školovanje njegovih saradnika.

I u ovoj su instituciji za tri uposlenika, koji su već trebali da imaju dodiplomsko obrazovanje, plaćene školarine za vanredne studije?!

Pomoćniku ministra sigurnost BiH Vjekoslavu Vukoviću je 2007. i 2008. godine isplaćeno ukupno 3.000 KM za rad na magisteriju. A pomoćnici državnog ombudsmana za ljudska prava Emini Halilović, također za postdiplomski studij, 2008. godine je odobrena isplata 1.000 KM.

Iako se troškovi školovanja u javnim institucijama često pravdaju navodnom težnjom da imaju što stručniji kadar, čak se i članovima Konkurencijskog vijeća BiH, iako je njihov mandat ograničen, svesrdno pomagalo u školovanju.

Ibrica Lakišić ( 2.600 KM) i Sanja Božović (587 KM) iz budžeta institucije su ukupno dobili oko 3.000 KM za postdiplomske studije.

Mlađen Božović je i 2008. godine bio direktor Fonda za povratak BiH, pa je najvjerovatnije i on sam sebi potpisao odluku o isplati 4.000 KM za postdiplomski studij. Tema Božovićevog magistarskog rada je reforma javne uprave u sektoru povratka.

Dinka Antić je 2007. godine radila pri Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BIH. A navodno je u UIO ovo bio jedini slučaj da se uposlenici, odnosno šefici Ureda za makroekonomsku analizu pomogne da stekne doktorat. Antićki je isplaćeno čak 16.382 KM za školovanje na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci.

Zamjeniku predsjedavajućeg Komisije za koncesije BiH, Milomiru Amoviću se, 2006. godine, sa 3.500 KM pomoglo u izradi magistarske teze.

Od 2006. godine do danas, u Agenciji za poštanski promet BiH potrošeno je "samo" 5.000 KM za školovanje uposlenika, ali je zato riječ o dvojici članova Vijeća Agencije.

Delivoje Đerić je sa 3.500 KM pomognut za magisterij, a Nino Ćorić sa 1.500 KM za doktorat o odnosu interne komunikacije i zadovoljstva poslom i organizacijske identifikacije zaposlenih u javnim i uslužnim organizacijama.

Direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Kemal Huseinović je prema šefovima odsjeka u Agenciji bio velikodušan, pa su od 21.000 KM koliko je od 2006. do kraja 2011. godine isplaćeno za školarine ljudima u RAK-u, čak 8.500 KM otišlo u ruke rukovodiocima sektora, pomoćnicima direktora za magisterije, odnosno njihove doktorske disertacije.

(zurnal.info)