Dok AMUS-u prijeti oduzimanje dozvole: Direktorica Trnčić dobila konsultantski ugovor za vrijeme neplaćenog odsustva

“Prema našem mišljenju, poslovanje AMUS-a u 2019. godini nije bilo u potpunosti usklađeno sa Zakonom  o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava”, navodi se u zapisniku o izvršenom nadzoru nad radom Asocijacije kompozitora – muzičkih stvaralaca (AMUS) za 2019. godinu, a koji su sačinili službenici Instituta za intelektualno vlasništvo BiH krajem 2020. godine.

Kako se navodi, AMUS nije postupio po ranije donesenim rješenjima Instituta za intelektualno vlasništvo BiH u vezi sa otklanjanjem uočenih nepravilnosti u radu, zbog čega je u augustu 2019. godine doneseno rješenje kojim je AMUS-u uslovno oduzeta dozvola za obavljanje poslova na period od godinu dana. Kasnije je zbog pandemije koronavirusa rok za otklanjanje nepravilnosti produžen za još jednu godinu.

Dakle, ako AMUS do augusta 2021. godine ne otkloni nepravilnosti u radi, izgubit će dozvolu za obavljanje poslova. Podsjetimo, AMUS obavlja poslove kolektivnog ostvarivanja prava autora muzičkih djela. Najbitnije, AMUS je organizacija koja skuplja prihod od javnih izvođenja autorskih muzičkih djela, a taj naplaćeni novac kasnije isplaćuje samim autorima. 

BROJNE NEPRAVILNOSTI U RADU AMUS-A

Prije nego što objasnimo šta to AMUS treba uraditi kako ne bi izgubio dozvolu za obavljanje poslova, prvo ćemo se osvrnuti na određene navode iz zapisnika o izvršenom nadzoru nad radom AMUS-a.

Službenici Instituta za intelektualno vlasništvo BiH su prilikom nadzora razgovarali s generalnom direktoricom Stručne službe AMUS-a Lejlom Trnčić, te direktorom Sektora za pravne i opšte poslove Stručne službe AMUS-a Sejadom Sabljicom.

Posebno su skrenuli pažnju na nekoliko stvari. Direktorica Lejla Trnčić je u vrijeme neplaćenog odsustva (od 1. juna 2018. do 1. juna 2019. godine) imala zaključen konsultantski ugovor s AMUS-om, a koji se odnosi na poslove koje je obavljao v.d. direktora Stručne službe. Inače, kako su mediji navodili, Trnčić je nevjenčana supruga Mirze Hajrića, bivšeg direktora AMUS-a, a aktuelnog ambasadora BiH u Australiji.

Iz Stručne službe AMUS-a su za Žurnal rekli kako su zaključak prema kojem je potpisan konsultantski ugovor donijeli članovi UO: 

“Konsultantski ugovor podrazumijevao je svakodnevni rad tokom neplaćenog odsustva što je, kako insistira Institut, zakonsko pravo, ali i potreba našeg udruženja u interesu autora što je institucionalno odobreno. Konsultant je redovito sačinjavao izvještaje o radu za svaki pojedini mjesec, te su isti predočeni članovima Upravnog odbora na sjednici održanoj dana 17.07.2019. godine.”

Ponovimo još jednom da su službenici utvrdili da se konsultantski ugovor odnosio na poslove koje je obavljao v.d. direktora.

Dalje, navodi se da su se isplaćivale pozajmice, odnosno akontacije na plaće. Isplaćivana je akontacija na plaću direktorici Stručne službe, a nekada je preplata bila i do 7.500 KM. To je rađeno iako je Institut za intelektualno vlasništvo BiH već upozoravao AMUS da organizacija ne smije do pozajmljuje novac svojim članovima ili zaposlenicima.

S druge strane, iz Stručne službe AMUS-a govore kako je sve urađeno u skladu sa zakonima: “Mi nemamo pozajmice kao mogućnost isplate, akontacije da, sve je na vrijeme vraćeno što je Institut konstatovao u svome izvještaju.”

Službenici su naveli i da su isplaćivane veće akontacije za službeni put, bez valjanog razloga. Nije bilo procjene troškova službenog puta, npr. isplaćena je akontacija u visini od 1.000 KM, a trošak puta bio je 152 KM. Direktorica Stručne službe Lejla Trnčić u jednom je trenutku imala akontaciju u preplati u iznosu od 2.370 KM.

Do danas nisu isplaćene dodatno utvrđene porezne obaveze prema Poreznoj upravi FBiH u ukupnom iznosu od 383.354 KM. Ministarstvo finansija FBiH odbilo je žalbu AMUS-a protiv rješenja Porezne uprave BiH, a protiv navedenog rješenja AMUS je pokrenuo upravni spor.

“Govorite o postupku za koji je Kantonalni sud u Sarajevu donio Rješenje u kojem se odlaže izvršenje rješenja Federalnog ministarstva od 10.09.2019. godine. Taj proces dokazuje pravičnost rada našeg udruženja i upravo to je potvrda našim poslovnim odlukama”, navode iz Stručne službe AMUS-a.

Ostaje nejasno kako pokretanje upravnog spora dokazuje pravičnost rada udruženja(?!), jer odlaganje izvršenja traje samo do okončanja upravnog spora. U slučaju da izgube upravni spor, AMUS će morati isplatiti porezne obaveze.

NEVERIFIKOVANE SJEDNICE SKUPŠTINE

Poseban problem za AMUS jesu neverifikovane sjednice Skupštine. Naime, da bi usvojene odluke sa sjednice Skupštine AMUS-a imale pravno dejstvo, odnosno da bi se mogle implementirati, potrebno je da tu sjednicu verifikuje Ministarstvo pravde BiH. 

Uzmimo za primjer sjednicu Skupštine 23. oktobra 2019. godine. Brojni mediji izvještavali su kako je, nakon sedam neuspješnih pokušaja, Skupština AMUS-a napokon održana i kako je, između ostalog, izabrano novo rukovodstvo.

Međutim, tu sjednicu Ministarstvo pravde BiH nikada nije verifikovalo, zbog čega nikada nisu izvršeni upisi promjena u Registar udruženja i fondacija. Zakon o udruženjima i fondacijama je jasan - u slučaju kada je došlo do promjena činjenica koje se upisuju u registar, registrirano udruženje ili fondacija ne može poduzimati bilo kakve radnje u pravnom prometu prije donošenja rješenja, odnosno upisa u registar činjenica koje se odnose na promjenu upisa.

Iako iz Stručne službe AMUS-a navode da je posljednja verifikovana sjednica održana 23.10.2019. godine, Žurnalovi izvori ističu da je posljednja sjednica koju je Ministarstvo pravde BiH verifikovalo održana 2017. godine. Čak se i na zvaničnoj stranici AMUS-a navodi da je posljednje rješenje Ministarstva pravde ono iz 2017. godine.

Uprkos tome što naredne sjednice nisu verifikovane, a samim tim nije potvrđeno imenovanje svih novih članova Upravnog odbora, Nadzornog odbora i predsjedništva Skupštine, sjednice su ipak održavane. Na to su upozorili i službenici Instituta za intelektualno vlasništvo BiH u svom zapisniku.

“Uvidom u dostavljenu finansijsku dokumentaciju utvrđeno je da su isplaćivane naknade članovima Upravnog i Nadzornog odbora i predsjedništvu Skupštine, iako isti nisu upisani u Registar udruženja i fondacija koji se vodi u Ministarstvu pravde BiH”, navodi se.

U prethodnoj godini su zbog pandemije koronavirusa, umjesto redovnih, održane elektronske sjednice. Preciznije, riječ je bila o elektronskom izjašnjavanju članova AMUS-a. I pored upozorenja Ministarstva pravde BiH i Instituta za intelektualno vlasništvo BiH da takav način izjašnjavanja nije predviđen Statutom AMUS-a, te da odluke donesene na taj način nisu pravno valjane, takva elektronska izjašnjavanja su se dešavala. 

Dalje, formirana su i određena radna tijela odlukama Upravnog odbora kao što su Radno tijelo za kategorizaciju i medijaciju i Radno tijelo za reviziju članstva. Za predsjednike i članove radnih tijela predviđene su i naknade od nekoliko stotina maraka mjesečno. Na radna tijela je u toku 2019. godine izdvojeno više od 36 hiljada maraka.

Međutim, iz Ministarstva pravde BiH su u jednom od svojih rješenja naveli kako “važećim Statutom udruženja nije propisan institut revizije članstva, niti način njegove provedbe. S tim u vezi, ni Upravni odbor udruženja nema ovlaštenje da formira ovakvo radno tijelo”. Dakle, upitna je legalnost radnih tijela AMUS-a, a samim tim i isplate naknada za predsjednike i članove tih radnih tijela.

U Stručnoj službi AMUS-a, i pored svih navoda službenika Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, smatraju da oni rade u skladu sa zakonom: “Odlukama našeg Ministarstva pravde direktno se narušavaju odluke i prava Skupštine AMUS-a te njihov legitimitet, samim tim se osporavaju i autorska prava. U proteklom periodu određene institucije svojim odlukama nanose štetu ovoj industriji i to je sigurno ozbiljan prostor za analizu rada osoba koje ne rade u skladu sa zakonima koji formulišu djelovanje udruženja.”

KLJUČNO ODRŽAVANJE REDOVNE I LEGALNE SJEDNICE SKUPŠTINE

Problemi s kojima se suočava AMUS ipak se mogu riješiti. Da bi se to desilo, do augusta 2021. godine potrebno je, prije svega, sazvati i održati sjednicu Skupštine na legalan način, odnosno na način propisan Statutom, da bi kasnije i Ministarstvo pravde BiH verifikovalo tu sjednicu i sve odluke koje su na njoj donesene.

Na toj sjednici potrebno je da se, između ostalog, izvrše izmjene i dopune Poslovnika o radu Skupštine u smislu da se definira kada se članovi Skupštine mogu izjašnjavati elektronskim putem, zatim da Skupština usvoji izvještaj u vezi s analizom troškova poslovanja, da Skupština usvoji sačinjene instrukcije i definisana pravila o unosu “košuljica” – podataka o emitiranim muzičkim djelima u sistem obrade podataka i način kontrole navedenih podataka, da Skupština usvoji godišnji finansijski izvještaj u kojem su tabelarno prikazani svi troškovi kolektivne organizacije, s detaljnim obrazloženjem svih troškova itd.

No, kako je navedeno, prvo je potrebno sazvati Skupštinu. Prema Statutu, to je posao predsjednika Skupštine. Ako on to ne učini, odluku o sazivanju Skupštine treba donijeti Upravni odbor. Bitno, sazvati Skupštinu mogu učiti isključivo oni koji se nalaze u Registru Ministarstva pravde BiH.

Prema dostupnim podacima sa e-registra udruženja i fondacija u BiH, predsjednik Skupštine je i dalje Edin Dervišhalidović (Dino Merlin) koji je 2018. godine podnio neopozivu ostavku, a predsjednik Upravnog odbora je Davor Sučić (Sejo Sekson).

Nedavno je reagirao upravo Sučić koji je rekao kako su se, “u svjetlu najnovijeg očitovanja i reakcije Instituta, u potpunosti potvrdile naše sumnje da se radi o zajedničkoj agendi ove dvije institucije, koja je koordinirana i planirana s očiglednom namjerom da se i ova, nova, legalno izabrana uprava, slično kao i ona prije nje proglasi nesposobnom da zadrži licencu i obavlja svoje funkcije u korist autora”.

I dok Sučić krivca za probleme AMUS-a vidi prvenstveno u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH i Ministarstvu pravde BiH, istovremeno ne spominje kako i zašto je došlo do duga prema Poreznoj upravi FBiH, ne komentira konsultantske ugovore za vrijeme neplaćenog odsustva, isplaćivane akontacije, sporna radna tijela itd. O svemu tome bi se trebalo raspravljati na redovnoj sjednici Skupštine, ako se ikada održi.

Da bi do toga moglo doći, govori nam i jedna od posljednjih objava AMUS-a. Naime, Davor Sučić je obavijestio javnost da se “elektronsko izjašnjavanje članstva po Pozivu od 29.01.2021. godine prekida jer je Institut za intelektualno vlasništvo BiH zabranio elektronsko izjašnjavanje”.

Naredni korak trebao bi biti organizovanje redovne sjednice Skupštine AMUS-a.

(zurnal.info)