Do Marsa i natrag - ne napuštajući Rusiju

Diego Urbina, 26-godišnji Talijan kolumbijskih korijena, zajedno će, sa još pet “ljudskih zamorčića”, uskoro će napustiti lažni ruski svemirski brod u Moskvi. A kada iziđu – izuzetno blijedi nakon gotovo godinu i po bez sunčeve svjetlosti – jedan od najdužih svjetskih eksperimenata u izolaciji, biće okončan. Urbina i njegove kolege simulirali su putovanje do Marsa i natrag. Posada, odsječena od spoljašnjeg svijeta, primala je radio-poruke iz kontrolne stanice “na Zemlji”. Ponekad su poruke stizale uz kašnjenje od 20 minuta, baš kao da letjelica putuje kroz svemir milionima milja daleko od Zemlje.

Naravno, ovih šest pseudo-astronauta nikad nije napustilo planet. Ali kad se pojave na moskovskom Institutu za biomedicinske probleme (Institute for Biomedical Problems – IBMP), preduzeće se sigurnosne mjere koje bi bile neophodne i nakon prave misije. Samo će probranim televizijskim ekipama iz Rusije, Zapadne Evrope i Kine biti dozvoljeno da snimaju završetak eksperimenta. Reporteri su čak morali dostaviti certifikate o zdravstvenom stanju, pošto se vjeruje da je imunitet sudionika toliko oslabio da ne bi podnijeli ni virus obične, inače bezazlene, prehlade.

 Korist za zdravstvo na Zemlji

 Prije gotovo 17 mjeseci naučnici su zatvorili “marsovski” modul, ostavljajući unutra trojicu Rusa te po jednoga Francuza, Talijana i Kineza. Kako posada nije bila izložena bestežinskom stanju niti opasnoj kosmičkoj radijaciji zaključci će, nakon ovog eksperimenta, biti skromni u odnosu na dugoročnu budućnost svemirskih misija. Ipak, njemački istraživači su uzbuđeni.

Njihova radoznalost uglavnom proističe iz napora da savladaju “zemaljske” bolesti.

- Na primjer - kaže Jens Titze, medicinski istraživač s Univerziteta Erlangen u Bavarskoj - po prvi put smo, u dugoročnoj studiji, ustanovili da unošenje previše soli u organizam podstiče visok krvni tlak. Titze je postepeno smanjivao dnevni unos soli za Urbinu i njegove kolege u marsovskom modulu, prateći kako im pritisak paralelno opada.

Titze se nada da će izmijenjen način ishrane, s reduciranim unosom soli, produžiti živote osoba s visokim tlakom. - Predviđa se da bi u Sjedinjenim Državama - kaže - moglo biti spriječeno oko 50.000 srčanih udara svake godine, zbog čega bi američko zdravstvo uštedilo između 10-24 milijarde dolara godišnje.

Istraživači iz berlinske bolnice Charite testirali su, ovom prilikom, novi temperaturni senzor.

Namjena ove sprave, koja se pričvrsti na čelo, jeste da rano otkrije pojavu povišene temperature koja je opasna kod tek operisanih pacijenata. - Dosad se u takvim situacijama temperatura mjerila rektalno, objašnjava Hanns-Christian Gunga, specijalista kosmičke medicine. - Procedura nije bila naročito omiljena.

Zahvaljujući ovakvim svemirskim eksperimentima naučnici, u suštini, dobijaju šansu da posmatraju mlade, izuzetno zdrave ljude u kavezu i nemaju ništa protiv toga. - Inače - kaže Titze - posmatramo samo bolesne.

Nijemci planiraju novi eksperiment u vezi sa svemirskim putovanjima, – ovog puta ne u Moskvi već u Porzu, nedaleko od Kelna. Njemački Aerospace Center (DLR) gradi ustanovu za testiranje kakve još nema na svijetu. Sudionici testiranja, izabrani prema kriterijima sličnim onim u Rusiji, ponovo će biti zatvoreni u namjeri da se simulira let svemirom.

Projekat vrijedan 30 miliona eura (41 milion dolara) nosi naziv “envihab”. Prostor čini pet međusobno povezanih modula koji pokrivaju površinu od otprilike 3.500 kvadratnih metara. Istraživačima će na raspolaganju biti i aparati za humanu centrifugu (asutronauti ih koriste tokom priprema za odlazak u svemir, prim.prev).

Projekat bi trebalo da počne za dvije godine. Sudionici eksperimenta provešće 60 dana u ležećem položaju kad se bude simulirao let na asteroid, kao dio misije nazvane “Osteogeneration”. Naučnici se nadaju da će otkriti više o razlozima zbog kojih ljudske kosti atrofiraju, kako starimo.

Zbog toga je ovaj projekat privukao pažnju potencijalnih partnera za koje se, inače, ne bi moglo očekivati da imaju kosmičke ambicije. Kompanija zdravstvenog osiguranja Barmer GEK i bolnička grupacija Asklepios žele surađivati s DLR-om.

 “Nešto neočekivano”

Njemačke naučnike takođe raduje to što se više neće morati oslanjati na pomalo staromodni “Mars500” modul u Moskvi. - Naše zdravstveno-orjentirano istraživanje - objašnjava Titze - nije u potpunosti odgovaralo našim ruskim partnerima.

Nijemcima su smetali i korupcija te neograničena moć države s kojima su se sretali u Rusiji. Ruski carinici, na primjer, pet su mjeseci odugovlačili s puštanjem pošiljke njemačke opreme za hlađenje. Problem je riješen tek nakon intervencije njemačkog ambasadora. - Kad naš kamion, prepun opreme za istraživanje, zapne na granici čitavih deset dana na ruskoj zimi - žali se Titze - to nimalo ne doprinosi pouzdanosti našeg planiranja.

S druge strane, nakon 520 dana vojničke organizacije, hiljadu uzoraka urina i 1.500 porcija gotovih jela, subjekt testiranja Diego Urbina ne može dočekati da “pobjegne s uzice” moskovskih istraživača.

- Ono što mi je najviše nedostajalo - kaže ovaj Talijan - naprosto je to da se desi nešto neplanirano.

 (Preneseno iz Der Speiegela. Prevela: A.Bosiočić-Dronjć)