Godinama unazad, predsjednik bh entiteta Republika Srpska Milorad Dodik pohodio je Rusiju za nekoliko minuta susreta i fotografisanja sa predsjednikom Vladimirom Putinom, najavljujući potom stotine miliona maraka kredita. No Rusija ne daje tako lako novac, makar Dodik bio njen veliki propagator. Kružio je predsjednik RS i oko mađarskog premijera Viktora Orbana, tražio je ulagače od Azerbejdžana do Saudijske Arabije, obilazio turskog predsjednika Taipa Erdogana, no novca nema.
UMJESTO PROINTERA MOŽE I ELINC
Posljednje nade usmjerene su ka Kini. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić morao je Dodiku obezbjediti mjesto za stolom, makar i udaljeno, prilikom posjete kineskog predsjednika Xi Jinpinga Beogradu.
Kina novca ima, no bez garancije da će taj novac biti vraćen, a pri tome i nešto zaraditi, neće ga „upumpati“ onako kako Dodik želi i zamišlja. Pored kolaterala u vidu državne imovine, poslovanje sa Kinom podrazumijeva investicione kredite njihovih banaka, uslovljenih angažmanom kineskih kompanija i radnika. Pri tome su svi ti poslovi praćeni kašnjenjima, sumnjama na korupciju i posebno netransparentnošću.
Poslao je prošle godine Dodik premijera Viškovića na turneju po Kini, obećavajući svašta samo da ova država otkupi par stotina miliona obveznica, no umjesto novca uslijedili su novi poslovi za kineske kompanije, već uobičajeno sporni zbog tajnosti sadržaja ugovora.
Posljednji primjer jeste ugovor sa kineskom kompanijom ELINC. Kako je objavio portal Capital, riječ je o nabavci softvera za digitalnu zaštitu u entitetskim institucijama, vrijedan 57 miliona maraka. ELINC je posao dobio na osnovu dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera i obrazloženja ugovaranja.
„Prije potpisivanja ugovora sa Kinezima, koliko mi znamo, napravljena je analiza stanja softvera i zaštite u javnom sektoru i da su došli do zaključka da je stanje katastrofalno. Kako katastrofalno kada smo mi dali prethodno stotine miliona maraka za raznorazne softvere i to uglavnom firmama koje su se na kraju našle pod sankcijama,“ glasno pita Andrijana Pisarević, novinarka portala Capital.
Jedna od sankcionisanih firmi jeste firma “Prointer” u kojoj je Dodikov sin Igor bio „samo saradnik“. Kako je pisao Žurnal, na poslovima u IT sektoru sa javnim insitucijama od 2015. godine Prointer je dobio 1.147 ugovora vrijednih 330.810.460 KM.
Sada iz Vlade RS tvrde da je digitalna zaštita u lošem stanju, pa jeste logično pitanje za što su potrošeni toliki milioni da je potreban angažman kineskog ELINC-a. Pri tome odbijaju pružiti informacije o detaljima ugovora potpisanog na 10 godina.
Ova firma se bavi proizvodnjom vojne opreme i softvera, u vlasništvu je "China Electronic Corporation" koja je godinama već na američkoj “crnoj listi”, u odjeljku „Non-SDN“ što podrazumijeva zabranu bilo kakvog ulaganja ili trgovanja vrednosnim papirima sa njima, uz nadzor svih njihovih transakcija i poslovanja izvan Kine.
Postoje brojni navodi da Kina ugrađenu opremu iz oblasti informacionih tehnologija koristi za špijunažu. Na ovo su podsjetili iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država, posebno apostrofirajući netransparentnost ovog posla.
“Nejasna priroda ovog ugovora, uključujući njegovo sklapanje van uobičajnih javnih nabavki, otvara ozbiljna pitanja o uslugama koje se pružaju, potencijalnim rizicima za stanovnike Republike Srpske i razlogu zbog kojeg je Vlada RS odabrala kompaniju koja je poznata kao dio vojnog industrijskog kompleksa Narodne Republike Kine, umjesto onih sa boljom reputacijom. Apelujemo na zvaničnike u Banjaluci da budu transparentni i pruže relevantne informacije o ovom ugovoru kako bi stanovnici Republike Srpske razumjeli kako se troši njihov poreski novac”, naveli su iz ambasade SAD-a za agenciju FENA.
KINESKI POJAS OKO BiH
Teško da će Dodik promijeniti stav o poslovanju sa kineskim firmama. Tako je bilo i nakon upozorenja da se eliminišu poslovi sa kineskom kompanijom „Huawei“ prilikom uvođenja 5G tehnologije, jer je procijenjeno da inflitracija Kine u tu visokotehnološku mrežu može biti bezbjedonosno rizična, a kineski zakon obavezuje firme da vladi proslijede “saznanja koja su stekla u drugim zemljama i njihovim državnim službama”.
„Mi imamo veoma pozitivna iskustva u radu sa ovom kompanijom. Ona je tu. Znamo da sa stanovište Zapada, ima nekih pritisaka vezano za njihov rad, ali želim da kažem da Republika Srpska se nije složila da se poduzmu određene mjere u BiH protiv bilo koje kompanije iz Kine, Rusije ili bilo kojeg dijela svijeta pa i ove kompanije“, izjavio je prije dvije godine Milorad Dodik tim povodom.
Brojni su primjeri spornih i netransparentnih poslova sa kineskim firmama. Na fotografiji je „gradilište“ dionice autoputa Vukosavlje-Brčko. Kamen temeljac položen je avgusta 2022. godine, dvije godine kasnije „radovi“ su još na istoj lokaciji.
Posebno je ilustrativna gradnja autoputa Banjaluka - Prijedor. Krajem decembra 2018. godine Vlada RS potpisuje još uvijek tajni ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa sa kineskom firmom „Shandong Hi-Speed International“. Dužina trase je 42 kilometra, rok okončanja gradnje proljeće 2026. godine. Pet i po godina kasnije, ovako izgleda do sada urađeno.
Više o poslovanju sa kineskim partnerima uskoro će biti prezentovano u četiri video priče koje su pripremili portali Capital, Fokus, Tačno.net, info-radar, Hercegovina-info i Žurnal.
trailer za video serijalKineski put - Pojas oko Bosne i Hercegovine
„Meni je žalosno što u ovom trenutku, kada zaista Republika Srpska ima ozbiljnih problema, prvo što je rukovodstvo sankcionisano, gase se računi, firme odlaze u gašenje jer su pod sankcijama, ljudi ostaju bez posla, budžet je potpuno prazan, ali ne, niko ne kaže hajde da sjednemo i napravimo neku strategiju kako da preživimo. Oni i dalje potpisuju sumnjive ugovore, rade sumnjive stvari i apsolutno ne razmišljaju o javnom interesu nego o sopstvenom“, kaže novinarka Capitala Andrijana Pisarević.
I zaista, koliko god to Milorad Dodik i njegovi pobočnici koje je instalirao na funkcije u izvršnoj vlasti negirali, budžet bh. entiteta Republika Srpska ima problem sa likvidnošću. Posljednjih dana prodaju obveznice i u dvostruko većoj količini od najavljene, 22 umjesto 10 miliona, a slijede nove emisije narednih dana. Prema nekim nezvaničnim procjenama, budžetu na dnevnoj osnovi nedostaje 3 miliona maraka da bi koliko-toliko bila „pokrivena“ ova godina. Zato se kao udarna plasira vijest o isplati penzija ili plata i doprinosa budžetskim korisnicima.
STABILNOST NA OSNOVU NOVIH ZADUŽENJA
Prosvjetarima i zdravstvenim radnicima u pojedinim ustanovama i kada nekako dobiju plate, kasne doprinosi za zdravstveno osiguranje i pripadajuće naknade. Paradoks je da zdravstveni radnici u pojedinim intervalima ne mogu ostvariti pravo na liječenje zbog neredovne uplate osiguranja.
„Uplate doprinosa ne kasne za sve zdravstvene ustanove, probleme su imale pojedine. Možda nekoliko dana kašnjenja uplata za osiguranje ne zvuči mnogo, ali zaposlenici u zdravstvu, kada kao pacijenti trebaju na operaciju ili imaju zakazane termine nekih pregleda, onda im je to onemogućeno ili moraju platiti uslugu, no ni refundacija potom nije uvijek sigurna ili brza. Uglavnom, kod ljudi postoji neizvjesnost šta će i kako dalje biti “, kaže Mirko Šerbedžija, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS za Žurnal.
Posebna priča su dugovanja prema dobavljačima, a ti se podaci pomno skrivaju. Izjave enitetskog predsjednika, potom premijera Radovana Viškovića te ministrice finansija Zore Vidović o „stabilnoj finansijskoj situaciji“ ubrzo se anuliraju najavama o novim kreditnim zaduženjima
Milorad Dodik za sve okrivljuje američke sankcije, jer da ih nema mogli bi novac sa nekih nepoznatih ino računa plasirati u entitet. S druge strane, premijer Višković ushićeno saopštava da je pronašao strane kreditore o kojima „ne želi ništa reći“, ili po narodnoj „da ne urekne“.
„Jesu pronađeni? - Ko su? - Ne mogu da vam kažem i neću da vam kažem da ne bih ugrozio ono što radim. A budžet, ja bih volio da me obavijestite onog momenta kad bude nešto zakasnilo. Mi redovno servisiramo svoje obaveze.“, izjavio je Višković, kao da je neka sreća dodatno zaduženje, pored onih stotina miliona postojećeg duga sa upitnim mogućnostima vraćanja.
Gotovo nadrealno je u sveopštoj besparici u budžetu, djelovala nedavna Dodikova poruka iz Turske da je obezbjeđeno 500 miliona eura za izgradnju dionice autoputa Beograd – Sarajevo, bez naravno dodatnih detalja, ko obezbjeđuje toliki novac i pod kojima uslovima. Opet mnogo pitanja, a odgovora zvaničnih nema.
U konačnici, da li bi koga iznenadilo da se u budućnosti objavi vijest da će gore navedeni kineski ELINC poslovati sa institucijama RS preko neke novoformirane firme u kojoj je igrom slučaja, angažovan, naravno tek kao savjetnik, Igor Dodik.
(zurnal.info)