Dragomir Bilić, delegat u Domu naroda Federalnog Parlamenta bit će isključen i SDP-a jer je glasao za usvajanje Prijedloga zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine.
“To se kosi sa svim za šta se SDP bori i on će biti isključen iz stranke zbog grubog narušavanja politike stranke”, kaže Damir Mašić, glasnogovornik SDP-a.
On dodaje da su usvajanjem ovog Prijedloga ponovo povećane plate zaposlnima u vlasti Federacije.
Iz SDP-a su Bilićevo isključenje najavili odmah po završetku današnje sjednice Doma naroda a o tome će više govoriti Nermin Nikšić i Svetozar Pudarić će na sutrašnjoj konferenciji za novinare u 11 sati.
Ovaj doktor interne medicine i kardiolog izabran je za poslanika u Skupštini Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona i delegata Doma naroda u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine na izborima 2006. godine. Nije želio komentirati današnju sjednicu Doma naroda niti najavu svoje dosadašnje stranke o isključenju te da li će biti nezavisni delegat ili će se priključiti nekoj drugoj stranci.
Delegati Doma naroda Federalnog parlamenta odobrili su većinom glasova (39 "za", osam protiv i šest uzdržanih) na današnjoj sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine.
Mada se članovi u ovom parlamentarnom domu službeno vode kao delegati konstitutivnih i ostalih naroda, a ne kao pripadnici njihovih stranaka, kao što je slučaj u Predstavničkom domu, zapaženo je da su među osam protivnka današnjeg zakona uglavnom bili oni čije su stranke opozicione (Saša Magazinović i Svetozar Pudarić - Socijaldemokratska partija BiH, naprimjer). Iz vladajućih krugova je bilo i uzdržanih glasova (Denis Zvizdić - Stranka demokratske akcije) a i potvrdnih glasova iz opozicionih redova (Ivo Komšić - Socijaldemokratska unija).
Tokom rasprave o zakonu, protivnici su uglavnom prigovarali da on predviđa pogodnosti za funkcionere i izabrane dužnosnike.
Na sjednici je naročito bio markantan detalj kada je većinom glasova odobren amandman delegata Mike Lešića, a nalaže pravo na starosne penzije po prestanku mandata izabranih funcionera-poslanika ako oni imaju najmanje 20 godina penzijskog staža i navršenih 50 godina života. Također je predviđeno da članovima porodice umrlog korisnika ove penzije ostaje obiteljska penzija koja ne može preći iznos najviše penzije u Federaciji.
Novinari, koji prate rad Parlamenta iz zadnjih redova u sali, ironičnim pljeskanjem su popratili usvajanje ovog Lešićevog amandmana koji će postati sastavni dio zakona ako ga odobri i Predstavnički dom.
Prema prethodnoj diskusiji delegatkinje Elvire Abdić- Jelenović, koja je glasala protiv zakona, on među brojnim pogodnostima za funkcionere predviđa i naknadu za odvojeni život iako delegati i poslanici koji su profesionalno angažirani u Parlamentu ne dolaze u zgradu Parlamenta svakodnevno, kako bi to inače trebalo zbog profesionalnog angažmana, već samo dolaze u danima sjednica. Drugo, oni u svojim mjestima boravka žive svakodnevno s porodicma a naknada ove vrste trebalo bi da pripada samo onima koji se zarad posla udaljavaju duže od porodice.
Delegat Saša Magazinović kaže da navedeni zakon favorizuje prava porodilja zaposlenih u organima vlasti, dok ostale zaposlenice u državi nemaju iste pogodnosti. Za vrijeme porodiljskog odsustva, favoriziranim zaposlenicama kanton treba da izmiruje predviđenu naknadu, a razliku do pune plaće institucija u kojoj su zaposlene, što je u ovom slučaju institucija vlasti.
Lidija Bradara koja dolazi iz stranaka parlamentarne većine odgovorila je Magazinoviću da ovaj zakon pokazuje kako se treba pravilno odnositi prema pravima porodilja, dok je Magazinović primijetio da nema ništa protiv stimuliranja nataliteta, ali ako bi pogodnosti važile za sve zaposlenice u državi a ne samo za one na koje se odnosi ovaj zakon.
Magazinović također smatra da se u ovom tekstu, pod krinkom predviđenog dogovora Vlade i sindikata o osnovici za obračun plaća, krije mogućnost vlastodršcima da sebi povećavaju plaće, i to tako što bi pretpostavljenim povećanjem osnovice, došlo do povećanja i onima s višim koeficijentima, pri čemu bi, u perspektivi, oni opet bili bolje plaćeni od zaposlenika s nižim plaćama.
Prijedlog zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH je tekst koji je u parlamentarnu proceduru uputila Federalna vlada. Pošto ga je danas odobrio Dom naroda, iz Predstavničkog doma je najavljeno da će ga on razmotriti na vanrednoj sjednici 30. marta jer je donošenje legislative ove vrste među uvjetima za aranžmane koje Federacija ima s međunarodnim finansijskim partnerima.
U predloženom zakonu je navedeno da će se odnositi na izabrane dužnosnike, nositelje izvršnih funkcija i savjetnike u organima zakonodavne i izvršne vlasti, na državne službenike i namještenike u organima državne službe, pravobranioce, službenike sudske policije, zatvorske policajce-stražare u kazneno-popravnim zavodima Federacije te policajce u organima unutrašnjih poslova Federacije.
Osnovicu za obračun plaća utvrđuje Vlada FBiH u dogovoru sa sindikatom, predviđeno je, a osnovica će biti iskazana postotno u odnosu na osnovicu prosječne plaće Federacije prema poslednjem statističkom podatku. (Delegat Igor Rajner kaže da mu nikako nije jasno šta znači pojam 'osnovica prosječne plaće').
U predloženom zakonu je dat široki spektar koeficijenata za plaće, a oni se kreću od 10 za predsjednika Federacije, naprimjer, zatim 9,80 za dopredsjednike entiteta te predsjedavajuće parlamentranih domova kao i za premijera, 9,40 za zamjenike premijera i dopredsjedavajuće parlamentarnih domova, dok bi poslanici imali koeficijent 8,10. Najniži koeficijent u ovoj skali za izabrane dužnosnike, nositelje izvršnih funkcija i savjetnike je 5,50, a predviđen je, kako je navedeno, za savjetnike rukovodilaca samostalnih federalnih uprava i upravnih organizacija.
U kategorji definiranoj kao državni službenici, koeficijenti se kreću u rasponu od 6,50 do 3,10, a za namještrenike od 2,60 do 1,50.
Policijskim službenicima, činovanim i službenicima sudske policije koeficijenti se kreću u rasponu od 6,00 (glavni inspektor) do 2,30 (policajac).
(zurnal.info/Fena)
">Dragomir Bilić, delegat u Domu naroda Federalnog Parlamenta bit će isključen i SDP-a jer je glasao za usvajanje Prijedloga zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine.
“To se kosi sa svim za šta se SDP bori i on će biti isključen iz stranke zbog grubog narušavanja politike stranke”, kaže Damir Mašić, glasnogovornik SDP-a.
On dodaje da su usvajanjem ovog Prijedloga ponovo povećane plate zaposlnima u vlasti Federacije.
Iz SDP-a su Bilićevo isključenje najavili odmah po završetku današnje sjednice Doma naroda a o tome će više govoriti Nermin Nikšić i Svetozar Pudarić će na sutrašnjoj konferenciji za novinare u 11 sati.
Ovaj doktor interne medicine i kardiolog izabran je za poslanika u Skupštini Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona i delegata Doma naroda u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine na izborima 2006. godine. Nije želio komentirati današnju sjednicu Doma naroda niti najavu svoje dosadašnje stranke o isključenju te da li će biti nezavisni delegat ili će se priključiti nekoj drugoj stranci.
Delegati Doma naroda Federalnog parlamenta odobrili su većinom glasova (39 "za", osam protiv i šest uzdržanih) na današnjoj sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine.
Mada se članovi u ovom parlamentarnom domu službeno vode kao delegati konstitutivnih i ostalih naroda, a ne kao pripadnici njihovih stranaka, kao što je slučaj u Predstavničkom domu, zapaženo je da su među osam protivnka današnjeg zakona uglavnom bili oni čije su stranke opozicione (Saša Magazinović i Svetozar Pudarić - Socijaldemokratska partija BiH, naprimjer). Iz vladajućih krugova je bilo i uzdržanih glasova (Denis Zvizdić - Stranka demokratske akcije) a i potvrdnih glasova iz opozicionih redova (Ivo Komšić - Socijaldemokratska unija).
Tokom rasprave o zakonu, protivnici su uglavnom prigovarali da on predviđa pogodnosti za funkcionere i izabrane dužnosnike.
Na sjednici je naročito bio markantan detalj kada je većinom glasova odobren amandman delegata Mike Lešića, a nalaže pravo na starosne penzije po prestanku mandata izabranih funcionera-poslanika ako oni imaju najmanje 20 godina penzijskog staža i navršenih 50 godina života. Također je predviđeno da članovima porodice umrlog korisnika ove penzije ostaje obiteljska penzija koja ne može preći iznos najviše penzije u Federaciji.
Novinari, koji prate rad Parlamenta iz zadnjih redova u sali, ironičnim pljeskanjem su popratili usvajanje ovog Lešićevog amandmana koji će postati sastavni dio zakona ako ga odobri i Predstavnički dom.
Prema prethodnoj diskusiji delegatkinje Elvire Abdić- Jelenović, koja je glasala protiv zakona, on među brojnim pogodnostima za funkcionere predviđa i naknadu za odvojeni život iako delegati i poslanici koji su profesionalno angažirani u Parlamentu ne dolaze u zgradu Parlamenta svakodnevno, kako bi to inače trebalo zbog profesionalnog angažmana, već samo dolaze u danima sjednica. Drugo, oni u svojim mjestima boravka žive svakodnevno s porodicma a naknada ove vrste trebalo bi da pripada samo onima koji se zarad posla udaljavaju duže od porodice.
Delegat Saša Magazinović kaže da navedeni zakon favorizuje prava porodilja zaposlenih u organima vlasti, dok ostale zaposlenice u državi nemaju iste pogodnosti. Za vrijeme porodiljskog odsustva, favoriziranim zaposlenicama kanton treba da izmiruje predviđenu naknadu, a razliku do pune plaće institucija u kojoj su zaposlene, što je u ovom slučaju institucija vlasti.
Lidija Bradara koja dolazi iz stranaka parlamentarne većine odgovorila je Magazinoviću da ovaj zakon pokazuje kako se treba pravilno odnositi prema pravima porodilja, dok je Magazinović primijetio da nema ništa protiv stimuliranja nataliteta, ali ako bi pogodnosti važile za sve zaposlenice u državi a ne samo za one na koje se odnosi ovaj zakon.
Magazinović također smatra da se u ovom tekstu, pod krinkom predviđenog dogovora Vlade i sindikata o osnovici za obračun plaća, krije mogućnost vlastodršcima da sebi povećavaju plaće, i to tako što bi pretpostavljenim povećanjem osnovice, došlo do povećanja i onima s višim koeficijentima, pri čemu bi, u perspektivi, oni opet bili bolje plaćeni od zaposlenika s nižim plaćama.
Prijedlog zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH je tekst koji je u parlamentarnu proceduru uputila Federalna vlada. Pošto ga je danas odobrio Dom naroda, iz Predstavničkog doma je najavljeno da će ga on razmotriti na vanrednoj sjednici 30. marta jer je donošenje legislative ove vrste među uvjetima za aranžmane koje Federacija ima s međunarodnim finansijskim partnerima.
U predloženom zakonu je navedeno da će se odnositi na izabrane dužnosnike, nositelje izvršnih funkcija i savjetnike u organima zakonodavne i izvršne vlasti, na državne službenike i namještenike u organima državne službe, pravobranioce, službenike sudske policije, zatvorske policajce-stražare u kazneno-popravnim zavodima Federacije te policajce u organima unutrašnjih poslova Federacije.
Osnovicu za obračun plaća utvrđuje Vlada FBiH u dogovoru sa sindikatom, predviđeno je, a osnovica će biti iskazana postotno u odnosu na osnovicu prosječne plaće Federacije prema poslednjem statističkom podatku. (Delegat Igor Rajner kaže da mu nikako nije jasno šta znači pojam 'osnovica prosječne plaće').
U predloženom zakonu je dat široki spektar koeficijenata za plaće, a oni se kreću od 10 za predsjednika Federacije, naprimjer, zatim 9,80 za dopredsjednike entiteta te predsjedavajuće parlamentranih domova kao i za premijera, 9,40 za zamjenike premijera i dopredsjedavajuće parlamentarnih domova, dok bi poslanici imali koeficijent 8,10. Najniži koeficijent u ovoj skali za izabrane dužnosnike, nositelje izvršnih funkcija i savjetnike je 5,50, a predviđen je, kako je navedeno, za savjetnike rukovodilaca samostalnih federalnih uprava i upravnih organizacija.
U kategorji definiranoj kao državni službenici, koeficijenti se kreću u rasponu od 6,50 do 3,10, a za namještrenike od 2,60 do 1,50.
Policijskim službenicima, činovanim i službenicima sudske policije koeficijenti se kreću u rasponu od 6,00 (glavni inspektor) do 2,30 (policajac).
(zurnal.info/Fena)
">
:Dragomir Bilić bit će izbačen iz SDP-a zbog Zakona o plaćama
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Novosti
Dragomir Bilić bit će izbačen iz SDP-a zbog Zakona o plaćama
Dragomir Bilić, delegat u Domu naroda Federalnog Parlamenta bit će isključen i SDP-a jer je glasao za usvajanje Prijedloga zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine.
“To se kosi sa svim za šta se SDP bori i on će biti isključen iz stranke zbog grubog narušavanja politike stranke”, kaže Damir Mašić, glasnogovornik SDP-a.
On dodaje da su usvajanjem ovog Prijedloga ponovo povećane plate zaposlnima u vlasti Federacije.
Iz SDP-a su Bilićevo isključenje najavili odmah po završetku današnje sjednice Doma naroda a o tome će više govoriti Nermin Nikšić i Svetozar Pudarić će na sutrašnjoj konferenciji za novinare u 11 sati.
Ovaj doktor interne medicine i kardiolog izabran je za poslanika u Skupštini Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona i delegata Doma naroda u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine na izborima 2006. godine. Nije želio komentirati današnju sjednicu Doma naroda niti najavu svoje dosadašnje stranke o isključenju te da li će biti nezavisni delegat ili će se priključiti nekoj drugoj stranci.
Delegati Doma naroda Federalnog parlamenta odobrili su većinom glasova (39 "za", osam protiv i šest uzdržanih) na današnjoj sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine.
Mada se članovi u ovom parlamentarnom domu službeno vode kao delegati konstitutivnih i ostalih naroda, a ne kao pripadnici njihovih stranaka, kao što je slučaj u Predstavničkom domu, zapaženo je da su među osam protivnka današnjeg zakona uglavnom bili oni čije su stranke opozicione (Saša Magazinović i Svetozar Pudarić - Socijaldemokratska partija BiH, naprimjer). Iz vladajućih krugova je bilo i uzdržanih glasova (Denis Zvizdić - Stranka demokratske akcije) a i potvrdnih glasova iz opozicionih redova (Ivo Komšić - Socijaldemokratska unija).
Tokom rasprave o zakonu, protivnici su uglavnom prigovarali da on predviđa pogodnosti za funkcionere i izabrane dužnosnike.
Na sjednici je naročito bio markantan detalj kada je većinom glasova odobren amandman delegata Mike Lešića, a nalaže pravo na starosne penzije po prestanku mandata izabranih funcionera-poslanika ako oni imaju najmanje 20 godina penzijskog staža i navršenih 50 godina života. Također je predviđeno da članovima porodice umrlog korisnika ove penzije ostaje obiteljska penzija koja ne može preći iznos najviše penzije u Federaciji.
Novinari, koji prate rad Parlamenta iz zadnjih redova u sali, ironičnim pljeskanjem su popratili usvajanje ovog Lešićevog amandmana koji će postati sastavni dio zakona ako ga odobri i Predstavnički dom.
Prema prethodnoj diskusiji delegatkinje Elvire Abdić- Jelenović, koja je glasala protiv zakona, on među brojnim pogodnostima za funkcionere predviđa i naknadu za odvojeni život iako delegati i poslanici koji su profesionalno angažirani u Parlamentu ne dolaze u zgradu Parlamenta svakodnevno, kako bi to inače trebalo zbog profesionalnog angažmana, već samo dolaze u danima sjednica. Drugo, oni u svojim mjestima boravka žive svakodnevno s porodicma a naknada ove vrste trebalo bi da pripada samo onima koji se zarad posla udaljavaju duže od porodice.
Delegat Saša Magazinović kaže da navedeni zakon favorizuje prava porodilja zaposlenih u organima vlasti, dok ostale zaposlenice u državi nemaju iste pogodnosti. Za vrijeme porodiljskog odsustva, favoriziranim zaposlenicama kanton treba da izmiruje predviđenu naknadu, a razliku do pune plaće institucija u kojoj su zaposlene, što je u ovom slučaju institucija vlasti.
Lidija Bradara koja dolazi iz stranaka parlamentarne većine odgovorila je Magazinoviću da ovaj zakon pokazuje kako se treba pravilno odnositi prema pravima porodilja, dok je Magazinović primijetio da nema ništa protiv stimuliranja nataliteta, ali ako bi pogodnosti važile za sve zaposlenice u državi a ne samo za one na koje se odnosi ovaj zakon.
Magazinović također smatra da se u ovom tekstu, pod krinkom predviđenog dogovora Vlade i sindikata o osnovici za obračun plaća, krije mogućnost vlastodršcima da sebi povećavaju plaće, i to tako što bi pretpostavljenim povećanjem osnovice, došlo do povećanja i onima s višim koeficijentima, pri čemu bi, u perspektivi, oni opet bili bolje plaćeni od zaposlenika s nižim plaćama.
Prijedlog zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH je tekst koji je u parlamentarnu proceduru uputila Federalna vlada. Pošto ga je danas odobrio Dom naroda, iz Predstavničkog doma je najavljeno da će ga on razmotriti na vanrednoj sjednici 30. marta jer je donošenje legislative ove vrste među uvjetima za aranžmane koje Federacija ima s međunarodnim finansijskim partnerima.
U predloženom zakonu je navedeno da će se odnositi na izabrane dužnosnike, nositelje izvršnih funkcija i savjetnike u organima zakonodavne i izvršne vlasti, na državne službenike i namještenike u organima državne službe, pravobranioce, službenike sudske policije, zatvorske policajce-stražare u kazneno-popravnim zavodima Federacije te policajce u organima unutrašnjih poslova Federacije.
Osnovicu za obračun plaća utvrđuje Vlada FBiH u dogovoru sa sindikatom, predviđeno je, a osnovica će biti iskazana postotno u odnosu na osnovicu prosječne plaće Federacije prema poslednjem statističkom podatku. (Delegat Igor Rajner kaže da mu nikako nije jasno šta znači pojam 'osnovica prosječne plaće').
U predloženom zakonu je dat široki spektar koeficijenata za plaće, a oni se kreću od 10 za predsjednika Federacije, naprimjer, zatim 9,80 za dopredsjednike entiteta te predsjedavajuće parlamentranih domova kao i za premijera, 9,40 za zamjenike premijera i dopredsjedavajuće parlamentarnih domova, dok bi poslanici imali koeficijent 8,10. Najniži koeficijent u ovoj skali za izabrane dužnosnike, nositelje izvršnih funkcija i savjetnike je 5,50, a predviđen je, kako je navedeno, za savjetnike rukovodilaca samostalnih federalnih uprava i upravnih organizacija.
U kategorji definiranoj kao državni službenici, koeficijenti se kreću u rasponu od 6,50 do 3,10, a za namještrenike od 2,60 do 1,50.
Policijskim službenicima, činovanim i službenicima sudske policije koeficijenti se kreću u rasponu od 6,00 (glavni inspektor) do 2,30 (policajac).
(zurnal.info/Fena)
Dragomir Bilić, delegat u Domu naroda Federalnog Parlamenta bit će isključen i SDP-a jer je glasao za usvajanje Prijedloga zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine.
Dragomir Bilić, delegat u Domu naroda Federalnog Parlamenta bit će isključen i SDP-a jer je glasao za usvajanje Prijedloga zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine.
