Budućnost medija (2): Društvene mreže proizvode vijesti, algoritmi mijenjaju novinare, botovi kreiraju javno mnijenje

U uslovima brzorastuće tehnologije i digitalizacije, globalnog širenja društvenih mreža, te eri lažnih vijesti i alternativnih činjenica, opstanak i uloga medija drastično se mijenjaju.

Napredne tehnologije gotovo potpuno su izmjenile medijski svijet: vijesti proizvode društvene mreže, algoritmi su zamijenili novinare, botovi kreiraju javno mnijenje. Upravo ovakvi strateški pravci upravljanja medijima prognozirani su na nedavno održanom samitu Globalne uredničke mreže (GEN) u Beču. Medijske inovacije prikazane na ovom događaju impresioniraju i ulivaju strah u isti mah.

Virtuelna realnost (VR) u novinarskoj redakciji

Virtuelna realnost (VR) nije više rezervisana samo za filmsku industriju i industriju videoigrica. Virtuelna realnost je ušla u novinarske redakcije. Posjetioci GEN Samita imali su jedinstvenu priliku da se nađu u centru virtuelne realnosti i da u specijalno dizajniranom VR studiju iskuse mogućnosti najnaprednije tehnologije. Iako djeluje kao naučna fantastika (bar je tako djelovalo posmatrano iz pozicije BiH novinara), od  Roberta Hernandeza, VR eksperta, profesora na USC Annenberg školi novinarstva, stiže savjet:

- Ja dolazim iz redakcije i znam koliko je teško koristiti nove tehnologije, koliko je podrške potrebno za novitete. Uz to, obično se misli da primjena novih tehnologija košta stotine hiljada dolara. A to nije tačno. Moj savjet medijima je da krenu malim koracima. Na primjer, postoje vrlo moćne, a dostupne kamere Insta360, koje se postavljaju na pametne telefone. Koštaju do 200 dolara. Sa ovom kamerom na svom telefonu možete praviti fotografije od 360 stepeni, 3k video i emitovati live video na Facebooku. Povežite ovu kameru sa platformom kao što je ThingLink i dobićete solidan alat za prozvodnju jednostavnih, ali impresivnih VR priča – savjetuje Hernandez.

Zaboravite na kucanje transkripta, stigao je TRINT
Ekskluzivni partner ovogodišnjeg GEN samita bio je Trint, start-up kompanija koja je razvila istoimeni računarski program za transkripciju video i audio materijala. Trint je pravo čudo i spas za redakcije. Umjesto da preslušavate i satima prekucavate sadržaj video ili audio materijala, Trint pravi transkript za nekoliko minuta. Konkretno, pola sata video materijala Trint „prekuca“ za 5 minuta! Tačnost transkripta je 95%, a za onih 5% mogućih grešaka u transkripciji razvijena je mogućnost brze pretrage teksta, uočavanja greške i ispravke.

Suosnivač i izvršnu direkt Trinta je Jeff Kofman. Sa  još tri partnera, za samo 21 mjesec, osmislio je, razvio, testirao i ubacio Trint u medijsku igru. Tokom GEN samita Trint je predstavio i svoju novu verziju – Trinting. Ova verzija omogućava pretragu video i audio zapisa.

- Više od 80% sadržaja na internetu je video materijal. Ako želite nešto da nađete, na primjer neku konkretnu izjavu u govoru nekog političara koji traja sat vremena, vi morate da preslušate cijeli sat govora jer nemate mogućnost pretrage po „ključnim riječima“. Mi smo riješili ovaj problem, Trinting omogućava pretragu video i audio materijala po ključnim riječima. Zaista vjerujemo da je ovo revolucionarni korak – kaže Kofman.

Kofman, naravno, već ima i ideju i plan budućeg razvoja.

- Ovo je tek početak u razvoju mogućnosti. Trenutno radimo na sljedećoj fazi: razvijanju alata koji će omogućiti korisniku brzu transpkripciju, automatsko plasiranje transkribovanog sadržaja na twiter ili facebook, ubacivanje fotografija, te postavljanje kompletnog sadržaja na website. Mi istinski vjerujemo da su najvažnije inovacije one koje rješavaju probleme – jasan je Kofman.

Chartbeat, desna ruka online medija

Urednik ste, novinar, vlasnik ili direktor online medija. Želite da znate kako se ponašaju vaši korisnici: koji sadržaj čitaju, koliko dugo, da li vas čitaju sa laptopa ili mobilnog telefona, da li komentarišu vaš sadržaj, dijele ga ili samo lajkaju, da li će ih pročitano motivisati za neku akciju, djelovanje ili promjenu ponašanja u realnom životu?

Odgovore nudi Chartbeat, inteligentna platforma koja mjeri i analizira ponašanje i aktivnosti posjetilaca online medija. Na osnovu podataka o ponašanju svoje publike, ali i korisnika konkurentskih medija, izdavači mogu korigovati svoju uredničku politiku. Chartbeat je alat koji redakcijama pruža mogućnost da od posjetilaca naprave svoje pretplatnike i/ili vjernu publiku.

Kritsanarat Khunkham, poslovni direktor njemačkog Welta kaže:

- Više volim da imam 500 korisnika koji će se vratiti sadržajima Welta, nego 5.000 trenutnih posjetilaca. „Povratnici“ zaista cijene moj rad, vjeruju mom medijskom brendu.

Iz Chartbeata stiže i savjet: za online medije je ključno da zadrže korisnika na svom sadržaju najmanje 15 sekundi. Istraživanja pokazuju da je to kritično vrijeme koje za 50% povećava šansu da se čitalac vrati vašem sadržaju i mediju.

Psihometrika

Praćenje ponašanja korisnika medija, kroz statistička mjerenja vremena provedenog na portalu, broja lajkova, pregleda, dijeljenja i/ili komentara, tek je jedan dio priče. Ako ste fascinirani ili vas je možda strah od činjenice da se tačno zna šta “radite” na online portalu ili društvenoj mreži, pripremite se za korak dalje:

- Zaboravite metriku, mislite psihometrijski! - poručio je na GEN samitu Vesselin Popov, direktor Biznis departmana Psihometrijskog centra Univerziteta Kembridž.

Psihometrija je naučna disciplina koja prati i mjeri ponašanje online korisnika, te na osnovu tih podataka daje psihološku procjenu korisnika. Na temelju psihološke procjene korisnika, mediji mogu odrediti svoju ciljnu grupu i vršiti selekciju i personalizaciju vijesti, te ciljano distribuirati određenu vrstu vijesti prema svojoj ciljnoj grupi.

- Radimo psihološke i sociološke profile publike. U našem istraživanju i profilisanju učestvuje 8 miliona volontera i dobrovoljaca. Uradili smo 30 psihometrijskih testova, tako da su naši podaci vrlo pouzdani. Psihometrijski centar Univerziteta Kembridž ima razvijenu saradnju sa 80 univerziteta širom svijeta. Sa njima dijelimo naše podatke i rezultate istraživanja – objasnio je metodologiju Popov.

Psihometrijski centar svakog dana snabdjeva podacima prosječno 150.000 korisnika. Korisnici psihometrijskih profila su mahom globalne poslovne korporacije, koje koriste psihometrijske profile radi što efikasnijeg reklamiranja, plasmana i prodaje svojih proizvoda. Jednostavno rečeno, ako primjetite da vas internet “bombarduje” reklamama određenih proizvoda, znajte da je urađen psihoprofil vaše ličnosti. Popov je upotrebu psihometrije preporučio i medijima.

Kapitalizacija Live videa

Globalno širenje Facebooka za posljedicu, između ostalog, ima i trend ubijanja medijskih brendova, budući da istraživanja pokazuju da polovina korisnika interneta objavljene medijske sadržaje percipira kao proizvod Facebooka, a ne novinarske redakcije. Za buduću ulogu medija alarmantan je i podatak da više od polovine korisnika Facebooka lajkuje ili djeli medijski sadržaj, a da ga uopšte nisu pročitali! Toliko o kreiranju javnog mnjenja na  argumentaciji i vjerodostojnosti.

S druge strane, Facebook je definitivno najmoćniji alat za distribuciju medijskih sadržaja. Budući da je FB vrlo brzo prešao put od distribucije tekstualnih statusa i fotografija do mogućnosti distribucije videa, najnoviji trendovi tiču se mogućnosti distribucije 360 videa i Live prenosa. Mogućnosti kapitalizacije Live videa na GEN samitu je predstavio Nick Wrenn, direktor Facebook programa “News partnership” za Evropu, sa sjedištem u Londonu.

- Istraživanja ponašanja korisnika Facebooka apsolutno pokazuju da je opcija Live Video budućnost i da se može kapitalizovati kroz drastično veći broj lajkova, dijeljenja, pregleda i komentara na objavljeni sadržaj. Zato smo razvili nove alate za Live Video. Opcija “Go live with anyone” omogućava da pozovete bilo koju osobu da se uključi u “uživo prenos”. Opcija “Scheduling a Live Video” pruža mogućnost da svojoj zainteresovanoj publici najavite emitovanje svog uživo prenosa. “Comment Pinning” opcija selektuje top komentare. Tu je i opcija Live Audio, te opcija “Ad breaks” koja omogućava ubacivanje reklamnih poruka u video sadržaj – objasnio je Wrenn.

Upotreba algoritama i botova

Botovi i algoritmi,  uz fake vijesti i alternativne činjenice, najznačajniji su fenomeni i pojmovi u modernom novinarskom rječniku. I botovi i algoritmi odavno su ušli u redakcije medija.

- Kroz automatizaciju, mi smo uspjeli osloboditi oko 20 posto vremena novinara za pisaćim stolom – kaže Francesco Marconi, direktor za strategiju i korporativni razvoj u Associated Pressu.

- Distribuciju medijskog sadržaja je moguće automatizovati, ali novinar je nezamjenjiv  - ocijenio je David Alandete, izvršni urednik El Paisa.

Kad je riječ o botovima, bh percepcija i svjetska percepcija bota drastično se razlikuju. U bh varijanti, bot sjedi u podrumu i za dnevnicu i sendvič, a za račun “svoje” političke stranke, najčešće u predizbornom periodu, kuca afirmativne komentare na objavljene tekstove. U svjetskom poimanju, bot je napredni softverski program, kojeg redakcija snabdjeva korisnim podacima, kako bi ih velikom brzinom proslijedio velikom broju korisnika.

Primjer pametnog izbora

Ako vas tehnološki napredak plaši, ili jednostavno nije “vaša šolja čaja”, kao logično rješenje se nameće odluka da se isključite sa društvenih mreža, držite se štampanih izdanja, plaćate kešom, ne kupujete preko interneta. Ali, da li uopšte imate mogućnost izbora?

Iskustvo boravka na GEN samitu potpisnice ovih redova svjedoči da opstanka nema bez mobilnog telefona i internet konekcije. Naime, svi učesnici GEN samita su od organizatora dobili uputstvo da instaliraju aplikaciju posebno dizajniranu za ovaj događaj. U aplikaciji vam je sve: informacije o mjestu događaja, učesnicima, njihovim kontaktima, program predavanja. Aplikacija vas pravovremeno podsjeća na satnicu, kad vam je pauza, a kad ručak. U aplikaciji vam je i skenirani kod – ulaznica za samit i sve prateće događaje. Prva informacija koju dobijete bilo gdje da dođete glasi: Dobro došli! Ovo je naša wi-fi mreža, ovo je naš password!

Ali da se razumijemo, ova vrsta primjene tehnologije, iako na momente frustrirajuća (što je rezultat posjedovanja mobilnog telefona skromnih performansi i loše baterije), apsolutno je korisna i preporučljiva. Baš kao što je sjajan primjer pametne primjene tehnologije Beč, grad domaćin ovogodišnjeg GEN samita.

Ako gradski prevoz stiže tačno u sekund, ako na svakom koraku imate mogućnost da kao turista “prebacite” fotografije iz svog telefona u foto-mašinu koja će vam izbaciti fotografije izrađene u papiru, ako svoj prtljag predate službeniku na željezničkoj stanici u centru Beča, da bi rasterećni proveli još nekoliko sati u austrijskoj prestonici dok čekate let, a onda vas taj isti prtljag uredno dočeka na Sarajevskom aerodromu, onda je to tehnologija koju želimo. Zato, pamet u glavu i pametno sa tehnologijom.

(zurnal.info)