Izvještaj je nastao u saradnji sa devet udruženja bivših logoraša koji predstavljaju različite etničke grupe sa ciljem da naglasi preostale prepreke za punu provedbu međunarodnih obaveza BiH u vezi sa ovim problemom. Udruženja koja su pored TRIAL BH učestvovala u kreiranju Izvještaja su Savez logoraša Bosne i Hercegovine; Udruga zatočenih - Udruženje logoraša Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Hrvatska udruga logoraša domovinskog rata u Kantonu Središnja Bosna, Hrvatska udruga logoraša domovinskog rata Vareš, Udruženje Prijedor 92, Regionalno udruženje logoraša Višegrad, Sumejja Gerc, Vive Žene Tuzla, i Sekcija žena logorašica udruženja logoraša Kantona Sarajevo.
Nedostatak tačnog broja podataka, neadekvatnost kodificiranja mučenja, prisilnog rada i proizvoljnog zatvaranja, neusvajanje zakona o pravima žrtava mučenja, neuspjeh države da učinkovito istraži, osudi i sankcioniše osobe odgovorne za zločine, uključujući mučenja nanešena bivšim logorašima, neuspjeh da pruži odgovarajuću zaštitu i podršku svjedocima u suđenjima za ratne zločine, uključujući i predmete koje se tiču bivših logoraša, propust da pruži odgovarajuću naknadu i integralnu reparaciju bivšim logorašima, ključni su problemi koje akcentira Izvještaj.
- Dok BiH i dalje krši prava hiljada muškaraca i žena, i ignoriše njihovu stalnu potragu za pravdom i zadovoljštinom, držeći ih na marginama društva, bivši logoraši možda zaista jesu oslobođeni, ali svakako još nisu slobodni - istakla je u ime TRIAL BiH, koordinatorica Lejla Mamut-Abaspahić, napominjući da država Bosna i Hercegovina krši međunarodno preuzete obaveze, među ostalima, i one iz Konvencije protiv mučenja te Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
- BiH mora uspostaviti bazu podataka o bivšim logorašima, izmijeniti krivični zakon BiH kako bi bio u skladu sa međunarodnim standardima i sudskom praksom, usvojiti zakon o pravima žrtava mučenja, uključujući i pravo na obilježavanje mjesta zločina i istražiti sve zločine počinjene nad bivšim logorašima - istakla je Mamut-Abaspahić, napominjući da je također obaveza države da pruži besplatnu pravnu i psihološku pomoć svjedocima u postupcima za ratne zločine.
Organizacije potpisnice Izvještaja traže od Specijalnog izvjestitelja i Radne grupe da analiziraju situaciju bivših logoraša u BiH kao i postojeće zakonodavstvo te da izdaju preporuke vlastima. Nadalje, one pozivaju Specijalnog izvjestitelja i Radnu grupe u posjetu zemlji, imajući na umu da je 7. maja 2010. BiH izdala stalni poziv svim specijalnim procedurama Ujedinjenih naroda, čime je najavila da će uvijek prihvatiti zahtjeve za posjete.
- Dolaskom u BiH i prikupljanjem informacija iz prve ruke o svim problemima i kršenja prava sa kojima se susreću bivši logoraši u BiH ova bi se tema ne samo zadržala visoko na listi prioriteta domaćih vlasti, nego i samih međunarodnih tijela, što bi u konačnici pomoglo rješavanju problema ove iznimno ranjive kategorije - zaključila je Mamut-Abaspahić.
(zurnal.info)