Državni službenici su najbolesniji radnici

Državni službenici su najbolesniji radnici u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, gdje je sjedište većine državnih institucija. Od deset poreskih obveznika čiji su radnici najčešće na bolovanju, devet su državne institucije ili firme u državnom vlasništvu. Radnici na bolovanju u prosjeku provedu 517 sati odnosno 65 radnih dana godišnje. Sarajevski Zavod bolovanja godišnje koštaju oko sedam miliona maraka i u redovnom su godišnjem porastu.

{szakitable zebra="#eef" width="800"}                                                                                                                                                      

{/szakitable}
Podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2009. godinu

Kod privatnika nema bolovanja

Godinama se na listi preduzeća na najvećim brojem bolovanja na prvom mjestu nalazi proizvođač hrane Klas. U 2009. godini 191 radnik ove firme na bolovanju je proveo oko 88.000 radnih sati. U odnosu na broj radnika i onih koji su na bolovanju, ova firma prednjači na spisku na kojem su i kantonalni MUP, BH Telecom, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Elektroprivreda, GRAS...

U Savezu samostalnih sindikata BiH smatraju objašnjavaju da iz njihovog iskustva radnici u privatnim firmama nisu u mogućnosti uzimati bolovanje poput onih iz državne službe.
- Ako radnici kod privatnika odu na bolovanje upitno je da li će dobiti naknadu jer poslodavci ne uplaćuju zdravstveno – kažu iz Sindikata i dodaju da su državni službenici u svakom pogledu privilegovaniji od “običnih” radnika – većeg procenta naknade za bolovanje i dužeg trudničkog odsustva naprimjer.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske isplatio je prošle godine radnicima na bolovanju 12,5 miliona maraka. Pravo na ovu naknadu poslodavci u Federaciji imaju nakon što radnik na bolovanju provede duže od 42 dana a u RS-u duže od 30 dana. Sve do 2008. godine u RS-u je Fond plaćao odsustvo tek nakon 120 dana. Kada je taj rok smanjen na 30 dana broj zahtjev za naknadu se povećao sa 13.000 na više od 18.000 u prošloj godini.
- Najčešći uzroci bolovanja u 2010. godini bile su bolesti mišićno koštanog sistema i vezivnog tkiva, koji u ukupnoj strukturi bolovanja učestvuju sa 16,33 posto. Tumori učestvuju sa 13,43 posto, bolesti sistema krvotoka 13,36 posto, te duševni poremećaji sa 11,31 posto. Povrede i trovanja učestvuju sa 8,55 posto- objašnjavaju iz Fonda zdravstvenog osiguranja u RS-u gdje je u prosjeku svakog dana 2,15 posto radnika na bolovanju.
- Stopa od 2,15 posto spada u niske dnevne odsutnosti s posla zbog privremene spriječenosti za rad. Broj izgubljenih radnih dana zbog bolovanja po zaposlenom u prosjeku iznosi sedam dana - objašnjavaju iz Fonda.

U ovome smo još uvijek iznad evropskog prosjeka od 4,5 bolovanja godišnje. U Hrvatskoj, naprimjer, svaki radnik u prosjeku provede devet dana na bolovanju.

Kršenje propisa

Prema istraživanju hrvatskog portala MojPosao iz 2006. godine svaki osmi zaposleni u Hrvatskoj bio je na bolovanju kada je bio zdrav u prosjeku četiri dana.

Najčešći razlozi izostanku s posla pod izlikom bolovanja su iscrpljenost (48 posto ispitanika), stres (38 posto), obiteljske obveze (14 posto), razgovor za posao(13 posto), produženi vikend (10 posto), putovanje (osam posto), bolest člana obitelji (šest posto). Istraživanje je također pokazalo da na lažna bolovanja češće odlaze zaposlenici koji imaju manje od 18 dana godišnjeg odmora, od onih koji imaju više od 21 dana, da ih češće koriste zaposleni s manjim primanjima, a najmanje oni s plaćom većom od 10 tisuća kuna, te da su češće su na lažnom bolovanju osobe sa završenom srednjom školom od osoba sa fakultetom ili akademijom, rezultati su ovog istraživanja.
Istrage koje je pokrenuo hrvatski zdravstveni zavod godišnje otkriju po nekoliko stotina “lažnih bolesnika”. Nedavno je istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo da se u ovoj zemlji devet miliona dana bolovanja godišnje ustvari utroši na godišnje odmore. U BiH, prema zvaničnim podacima Zavoda, zloupotrebe bolovanja gotovo da i ne postoje.

U toku prošle godine u RS-u su poslodavci 256 puta posumnjali u zloupotrebu bolovanja kod 532 radnika.
- Kontrola je samo u jednom slučaju pronašla kršenje propisa kojim je regulisano bolovanje i to formalne prirode s obzirom na to da radnika na bolovanje nije uputio nadležni ljekar. U ostalim provjerama nisu utvrđene zloupotrebe, odnosno za sva propisana bolovanja su postojale opravdane medicinske indikacije - kažu za Žurnal iz Fonda.

(zurnal.info)