Dug Alhosa poklopljen Radončićevim tornjem

Svašta je u nas moguće, pa i da Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo već 13 godina duži za novac nepostojeću firmu a da se ne postavi pitanje ko je trebao i ko će taj dug uopće da vrati. Na spisku dužnika po kreditima koje je Vlada Kantona Sarajevo 1997. i 1998. godine, dodjeljivala pojedinim preduzećima za poticaj proizvodnje, još uvijek se nalazi i Alhos?!  A preduzeće je, počevši od prvih poslijeratnih godina, „prošlo kroz ruke“ brojnih privatizacijskih mešetara. Zgrade i zemljište su rasprodati, ali je dug od 165.489 maraka, u evidenciji Ministarstva finansija KS, još uvijek uredno evidentiran na ime preduzeća Alhos.

„HALAL“ PAKISTANCIMA

Riječ je dijelu dugovanja po kreditu od 300.000 KM, kojeg je Vlada KS dodijelila Alhosu 1998. godine, u okviru tadašnjeg Programa za poticaj proizvodnje. Novac su dobili uz zanemarljivu kamatu i grace period od 18 mjeseci. Zašto je ulaganje baš u ovo preduzeće bilo prioritet tadašnjoj vlasti, moglo bi se naslutiti ali tek s određene vremenske distance i malo „dublje“ analize sudbine ovog preduzeća.

Jer ma kakve da su namjere tadašnje kantonalne vlasti, na čelu s premijerom Mustafom Mujezinovićem bile, ispostavilo se da kredit koji su dobili, Alhos nije povratio iz poslijeratnog mrtvila. Potom je, ovaj je prijeratni tekstilni gigant prodat pakistanskom kupcu Hamadu Kiamiju. Nedugo nakon toga je, međutim, 2003. godine, kantonalna Agencija za privatizaciju raskinula kupoprodajni ugovor jer kupac nije ispunjavao preuzete obaveze. Potom, pod vrlo nejasnim oklnostima, nadležni sud pokreće stečajni postupak u Alhosu a za stečajnog upravnika je postavljen Zijad Fazlagić, tadašnji direktor Tehničkog remontnog zavoda Hadžići.

Međutim, jedini tadašnji „krupniji zahvat“ Fazlagića, čiji je zadatak bio da spasi što se spasiti može, bio je  prodaja Alhosovih zgrada i zemljišta u Tešanjskoj ulici, u centru Sarajeva. Godine 2006. je sa  Fahrudinom Radončićem potpisao ugovor vrijedan oko 4,6 miliona maraka o prodaji zemljišta na kojem se nalazi upravna zgrada i pogoni preduzeća. Radilo se o površini od oko 10.000 kvadrata, prostoru na kojem je potom izgrađen Radončićev Avaz Twist Tower.

KO ĆE VRATITI PARE?

Skoro milion i po dugovanja Kantonu Sarajevo

Prema podacima dostavljenim Žurnalu iz Ministarstva finansija Kantona Sarajevo, ukupan dug po kreditima koje je kantonalna Vlada dodjeljivala za poslijeratni razvoj preduzeća, iznosi 1.341.016 maraka. Najveći dužnik je Unis PSC iz Sarajeva, koji nikada nije vratio 500.000 maraka. Na spisku je i preduzeće P.R.V.I. „15 april“ sa ukupnim dugovanjima od 300.000 maraka a pisali smo već o Gumitehnici, također nepostojećem preduzeću ali koje nikada nije izmirilo 296.200 maraka kredita te o Agrokomercu, koji još uvijek duguje 79. 326 KM kredita dobijenog budžeta sarajevskog Kantona.

(Zurnal.info)