Evropa ne očekuje bitne promjene u odnosima

-

16:00 - Američki predsjednik Barack Obama uživa potporu gotovo 70 posto Evropljana, no ne može se reći da je Evropa imala velikih koristi od njegova mandata, pišu evropski mediji.

Osim povremenog upozorenja evropskim čelnicima da moraju dovesti u red svoje gospodarstvo, SAD se uglavnom nije miješao u dužničku krizu u eurozoni i raspravu o tome treba li insistirati na štednji ili poticanju gospodarskog rasta, koja je podijelila evropsku politiku.

S druge strane, zatvor u Guantanamu još nije zatvoren, američke snage još su u Iraku i Afganistanu, trgovinski pregovori iz Dohe i dalje su blokirani i gotovo nema pomaka kada je riječ o smanjenju emisije CO2. Što će se onda, ako išta, promijeniti nakon američkih predsjedničkih izbora?, piše Hina.

Evropski diplomati zadovoljni su kvalitetom odnosa sa SAD-om i ne očekuju bitne promjene neovisno o tome ko će biti novi stanar Bijele kuće. Naglasak će najvjerojatnije biti na nastavku suradnje a ne sukobima.

U tri predsjedničke debate, Evropa je dotaknuta samo u prolazu. Oba predsjednička kandidata usredotočila su se uglavnom na evropska gospodarstva, spominjući ih kao loš primjer, a ne sigurnost i politiku.

Romney je upozorio da bi SAD mogla zadesiti sudbina Grčke ako javna potrošnja ostane na Obaminim razinama, dok je Obama povezao Romneyjev gospodarski plan s velikom nezaposlenošću u Grčkoj i njezinom borbom da riješi dužničku krizu.

Premda neki analitičari smatraju da se važnost Evrope za Washington neće smanjiti, konzervativniji krugovi u Washingtonu ne misle tako.

EU je daleko najvažniji gospodarski partner SAD-a i obrnuto. Pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a počeli su u novembru 2011. i očekuje se da će se nastaviti. Osim toga, EU i SAD ključni su međunarodni saveznici.

"Evropa je važna", rekao je Ronald Linden, profesor i direktor Centra izvrsnosti za EU pri Sveučilištu Pittsburgh.

Bijela kuća i Washington već mjesecima izražavaju nezadovoljstvo zbog nesposobnosti Europske unije da riješi gospodarsku krizu.

"Budući da su otvaranje radnih mjesta i gospodarstvo važna pitanja za američku javnost, obnova rasta u evropskim gospodarstvima igra važnu ulogu u američkom oporavku", dodao je.

Nova američka administracija također će vjerovatno nastaviti vršiti pritisak na Evropu da poveća svoju ulogu na području međunarodne sigurnosti.

"Tko god pobijedi na izborima, češće će pozivati Evropljane da učine više na očuvanju međunarodne sigurnosti i nastaviti preusmjeravati američku pozornost na Pacifik", kazala je Clara Marina O'Donnell iz Centra za evropsku reformu.

I Obama i Romney podržavaju čvršću evropsku suradnju na području odbrane. Taj konsenzus važna je promjena u odnosu na prethodne administracije, koje su strahovale da bi evropske odbrambene inicijative mogle umanjiti važnost NATO-a, no prati ih također velik skepticizam, kazala je.

Obje strane ne vjeruju baš da će evropske vlade ublažiti posljedice rezanja vojnih proračuna udruživanjem vojnih resursa.

Obamina administracija već se požalila da Evropljani ne čine dovoljno u pružanju potpore novim vladama na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi američki predsjednik nastavit će vršiti pritisak na Evropljane da učine više u tom pogledu s obzirom na unutarnja proračunska ograničenja i nesklonost američkih birača prema slanju vojnih snaga u krizna područja.

No, dužnička kriza i kriza evropskog liderstva plodno su tlo za američku desnicu, koja se protivi evropskom projektu i predvodi napore da se blokiraju američki doprinosi međunarodnim programima spašavanja prezaduženih članica eurozone.

"Euro je uvijek bio više politički nego ekonomski projekt, pa ne čudi što je zapao u ozbiljne poteškoće", rekao je Ted Bromund, stručnjak za angloameričke odnose pri konzervativnoj Zakladi Heritage iz Washingtona. Zaklada Heritage ima velik utjecaj na republikansku politiku i važan je savjetnik republikanskih predsjednika.

U razgovoru s evropskim novinarima, Bromund je kazao da SAD treba prestati podržavati političku i ekonomsku integraciju u EU-u, koja je po njegovu mišljenju samo dala zamah uspostavi nedemokratske federalne Evrope koja je često protuamerički orijentirana.

"Politički ujedinjena Evropa nije u interesu Sjedinjenih Država i izvršna vlast i Kongres ne bi trebali podržavati 'sve tješnju uniju', uključujući u važnim područjima vanjske politike i odbrambene integracije", smatra on.

Obamina administracija "prva je koja ne smatra Evropu najvažnijim mjestom na svijetu", dodao je. On smatra da bi se Romney usredotočio na razvijanje odnosa s Indijom i saveznicima u Centralnoj i Latinskoj Americi.

Evropski diplomatski izvori slažu se da se stupanj razumijevanja Evropske unije zadnjih godina poboljšao, no mnogi u Washingtonu još u potpunosti ne shvaćaju složenost europskog sustava upravljanja, što umanjuje interes Amerikanaca za Evropu.

"Premda Romneyjeva pobjeda ne bi srušila nebesa ili izazvala sudar svjetova, značila bi bitno drukčiju američku nazočnost u međunarodnim odnosima, koja bi više podsjećala na prve godine Georgea W. Busha i kao takva bila mnogo manje primjerena obnovi transatlantskih veza", smatra Jeffrey Anderson, direktor BMW centra za njemačke i evropske studije pri Sveučilištu Georgetown u Washingtonu.

13:40 - Banjalučki portal buka donosi zanimljiv pogled na američke izbore. U pitanju su stvari koje se manje poznate javnosti, ali koje su dio  historije izbora prvog čovjeka Sjedinjenih Država.

Donosimo vam deset stvari koje možda niste znali o američkim izborima.

Dan - Nije fiksni datum – uvijek je prvi utorak nakon prvog ponedjeljka u novembru (između 2. i 6.). Razlog datira iz historije: uzimalo se u obzir da ljudi moraju putovati do birališta, što je trajalo i cijeli dan, a htjelo se izbjeći da kreću na put u nedjelju, za mnoge sveti dan. Prvi ponedjeljak je otpao i zbog inventure u trgovinama, a srijeda zbog – sajmova

Novembar - Ostalo iz historije: doba kad su poljoprivredni radovi gotovi, a još nema oštre zime

Žene - Dobile pravo glasa 1920.

Prvi put - Od 1971. glasuje se ne sa 21, već sa 18 godina

Ne kod kuće - Jimmy Carter (1977. - 1981.) prvi je predsjednik rođen u bolnici

Vjera - Najviše je bilo predsjednika episkopalaca

Smrt na poslu - Osam je predsjednika umrlo ili ubijeno

Profesionalna orijentacija - Najviše - 26 - bilo je advokata

Dobitnici bez mandata - Andrew Jackson, Samuel J. Tilden, Grover Cleveland i Al Gore osvojili su većinu glasova birača, ali ne i elektorskih glasova

Korijeni - Najviše predaka predsjednika dolazi iz Holandije, Engleske, Irske, Škotske, Švicarske i Njemačke 

12:37 - Magazin Economist objavio je zanimljivu videografiku sa procjenama glasanja na osnovu anketa.

08:30 - Dio američkih medija je dan uoči predsjedničkih izbora objavio prognoze izbornih rezultata, dobijene ne temelju posljednjih anketa na nacionalnom nivou i u tzv. državama-bojištima, prema kojima predsjednik Barack Obama osvaja drugi mandat s više od 270 elektorskih glasova i tek neznatnom većinom ukupnih glasova birača.

Američki javni radio NPR u blogu posvećenom izborima predviđa da Obama osvaja drugi mandat s apsolutnom većinom od 277  elektorskih glasova dok republikanski izazivač Mitt Romney dobija 261. Obama prema toj prognozi osvaja Iowu, Nevadu i Ohio a Romney - Colorado, Floridu, New Hampshire i Virginiju.

The New York Times u svom izbornom blogu FiveThirtyEight, nazvanom po 538 članova Elektorskog kolegija, prognozira da Obama osvaja 307 elektorskih glasova prema 231 za Romneyja, uz 50,6 posto ukupnih glasova birača, prema 48,5 posto za Romneyja, prenosi u utorak Hina.   

Obama, prema tom izračunu ima 86,3 posto izgleda za pobjedu, a Romney samo 13,7 posto.

Portal posvećen ovogodišnjim izborima Race42012., predviđa Obami 290 elektorskih glasova a Romneyju 248.

U prognozama izbora za trećinu mjesta u Senatu, gdje demokrati drže većinu i cijeli saziv Predstavničkog doma Kongresa, u kojem su većina republikanci, prognoze ne previđaju bitne promjene. 

Tako bi prema prognozi NPR-a u Senatu trebao ostati isti odnos snaga, 53 prema 47 zastupnika, pri čemu bi demokrati izgubili Montanu, Nebrasku i Sjevernu Dakotu, a republikanci Indianu, Maine i Massachusetts.

U Predstavničkom domu Kongresa, gdje bi demokrati trebali osvojiti 25 novih mjesta da postanu većina, također se prognozira malo promjena, odnosno jednoznamenkasto povećanje broja zastupnika za bilo koju od stranaka. NPR prognozira da bi republikanci mogli dobiti dva mjesta više. U sadašnjem sazivu republikanci imaju 241, a demokrati 191 zastupnika.

08:00 - U Sjedinjenim Američkim Državama u utorak se održavaju izbori na kojima se Amerikanci opredjeljuju između sadašnjeg predsjednika, demokrate Baracka Obame i republikanskog kandidata Mitta Romnya.

Ishod izbora je krajnje neizvjestan. Iako Obama na nacionalnom nivou vodi s jednim procentom prednosti u odnosu na Romnya (47 prema 46 posto), odluku će donijeti desetak država u kojima je prednost jednog ili drugog kandidata merljiva u promilima ili u par procenata.

Pošto se u Americi predsjednik ne bira neposrednim izborom, već putem elektorskih glasova, koje daju savezne države, novi stanar Bijele kuće će postati onaj kandidat koji osvoji 270 elektorskih glasova, od ukupno 538, koliko postoji na nivou cijele zemlje.

U najskupljoj kampanji u historiji predsjedničkih izbora u SAD-u, dvojica kandidata su do sada potrošila više od dvije milijarde dolara, a sama kampanja će trajati i u utorak, pošto u Americi ne postoji izborna tišina.

Obamin izborni tim s optimizmom očekuje današnji dan, jer analize pokazuju da bi Romny morao da pobjedi u sedam do osam tih država da bi izašao kao ukupni pobjednik na izborima.

Vjerovatno najvažnija "neodlučna" država je Ohajo, koji daje 18 elektorskih glasova, a već polustoljetna tradicija govori da nijedan republikanac nikada nije pobjedio na izborima ako nije odnio pobedu u Ohaju.

Obama u ovom trenutku u anketama vodi za jedan procenat u toj državi među biračima koji su rekli da će najvjerovatnije izaći na izbore.

Romny svoju šansu vidi na Floridi (29 elektorskih glasova), još jednoj od država u kojima su kandidati izjednačeni sa po 47 posto.

Dvije važne države su i Virdžinija i Kolorado, gdje u anketama u prvoj Obama vodi za tri posto, a u drugoj Romny za dva posto. Ipak, analitičari ocjenjuju da bi to moglo da se preokrene do dana izbora.

Kao moguće iznenađenje, i možda važnija država od Ohaja, mogla bi da se pojavi Pensilvanija, koja daje čak 20 elektorskih glasova. Iako je Obama do pre dvije nedjelje tamo imao solidnu prednost, ona je sada pala na par procenata.

Ukoliko bi Romny uspio da dobije elektorske glasove u ovoj državi, trka bi bila potpuno otvorena i njegove šanse za pobjedu bi bile izjednačene s Obaminom.

Pošto se već sad vidi da će trka biti poprilično izjednačena, oba izborna tima su angažovala timove advokata, ukoliko se ponovi situacija iz 2000. godine, kada je par stotina glasova na Floridi odlučilo da novi predsjednik Amerike bude George Bush, prenosi Tanjug.

Tada su glasovi na mnogo mjesta morali ručno da se broje, što se ni sada ne isključuje, zbog velikog broja država u kojima bi pobjednik mogao da bude određen upravo s nekoliko stotina glasova.

Glasačka mjesta se zatvaraju u utorak navečer, ali se već procjenjuje da bi brojanje moglo da potraje duboko u noć, dok se ne bude saznalo ko će 20. januara slijedeće godine položiti zakletvu kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

(Fena)