Farmal u BiH ima 17 lijekova i promet od 1,4 miliona KM

Farmalovih lijekova ima na tržištu Bosne i Hercegovine, pa i na esencijalnim listama, a riječ je o lijekovima Cardox retard, Ramipril i Klavax, za bolesti srca, reguliranje krvnog pritiska i liječenje bakterijskih infekcija. Dakle, riječ je o lijekovima, koji s obzirom na rasprostranjenost ovih bolesti, potencijalno mogu imati dobru prođu na bh tržištu.

Ukupno sedamnaest Farmalovih lijekova ima dozvolu Agencije za lijekove BiH, a u ukupnom prometu na tržištu, prošle su godine finansijski sudjelovali sa 1,4 miliona KM.

Nije to dokaz ni za šta ali zasigurno jeste pokazatelj da je Farmal itekako zainteresiran za tržište Bosne i Hercegovine.

S LJEKARIMA SE "PREGOVARA" FACE TO FACE

A kako namaknuti poslove, i na ljestvici u BiH, po finansijskom udjelu u prometu lijekovima, sa sadašnjeg 49. mjesta popeti se malo više, to je pitanje koje je ovu kompaniju već koštalo ugleda u Hrvatskoj.

Tamo su ljekari navodno izdašno "nagrađivani" novcem, poklonima, plaćenim putovanjima. A njihova je obaveza bila propisati što više recepata sa Farmalovim lijekovima.

- Naivno bi bilo vjerovati da je BIH neka "čestita oaza", pa da toga kod nas nema, ali isto tako nemam dokaza da tvrdim da takvih slučajeva ima, kaže za Žurnal Mirsad Šabaredžović, predsjednik Međukantonalne farmaceutske komore.

Po pravilu bi svaki kantonalni Zavod zdravstvenog osiguranja, ukoliko izdati recepti u apotekama ukažu na to da je neki lijek u opticaju više od 12 posto u odnosu na ostale lijekove, trebao to i ispitati.

- Koliko je meni poznato, za sada nismo imali nekih odstupanja. Međutim, ovdje je problem druge prirode. Da ljekar svjesno favorizira neki lijek, moguće je teorijski dokazati, ali praktično skoro nemoguće, kaže Šabaredžović.

- Ako sprege ljekara s nekom farmaceutskom kompanijom i ima, onda se to vjerovatno događa face to face, i ko će to dokazati? Jedino da neko javno prizna. A neće niko reći da je to učinio, kaže Šabaredžović.

Ministarstvo zdravstva Federacije, za sada nema ukupne podatke o rezultatima analiza koje nakon dostavljenih recepata iz apoteka rade kantonalni Zavodi.

Usvajanjem Odluke o Listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u FBiH, u novembru prošle godine utvrđena je obaveza za kantonalna ministarstva zdravstva, u suradnji sa kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja, Federalnom ministarstvu zdravstva svakih šest mjeseci dostavljaju izvještaje o potrošnji lijekova sa pozitivnih listi lijekova kantona, i to uz naznake u pakiranja i vrijednosti lijeka u KM, utrošenih sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja kantona za ove namjene, te za svaki lijek, generički i zaštićeni naziv lijeka, pojasnio je za Žurnal Zlatan Peršić, portparol Ministarstva zdravstva FBiH.

- Implementacija kantonalnih pozitivnih listi lijekova, po Federalnoj odluci, počela je krajem prvog kvartala ove godine, a u skladu sa odlukom, Federalno ministarstvo zdravstva formiralo je Komisiju za reviziju Federalne esencijalne liste. Ista Komisija će nakon dospijeća podataka od strane kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja provesti evaluaciju Federalne esencijalne liste, ali i potrošnje lijekova sa kantonalnih pozitivnih listi lijekova, kazao je Peršić.

I tu je priči kraj. Za sada. Jer će ukupni statistički podaci o izdatim receptima, odnosno o postotku s kojim sudjeluju i Farmalovi lijekovi, pokazati ima li osnova za provjere.

U SARAJEVSKOM PREDSTAVNIŠTVU FARMALA BEZ KOMENTARA

Sve drugo što bi moglo potaknuti istražne organe da djeluju, stvar je saznanja koja mogu imati ali ih dobiti na drugi način, odnosno i osjećaja za službenu dužnost.

Kako se ovim pitanjem u Hrvatskoj bavilo tamošnje Državno odvjetništvo (DORH), odnosno USKOK, nakon razotkrivanja korupcijske afere u Hrvatskoj, sve su oči bile uprte i na Tužiteljstvo BiH.

I za Žurnal je portaprol Boris Grubešić ponovio da za sada nije bilo nikakvog kontakta sa hrvatskim kolegama.

Međutim, male su šanse da se DORH uopće obrati bosanskohercegovačkim tužiocima. Jer, zašto bi istraživali šta radi Farmalovo predstavništvo u BiH?

A ako bi naše Tužilaštvo i odlučilo, neovisno od eventualnog zahtjeva kolega iz Hrvatske provjeriti poslove predstavništva ove farmaceutske kompanije u BiH, naravno da to baš neće najaviti.

Žurnalu je iz predstavništva Farmala, smještenom u sarajevskom naselju Stup, na samom početku vrlo neprijatnog telefonskog razgovora s izvjesnom uposlenicom Almom, rečeno kako rade po potpuno odvojenoj poslovnoj politici nego kolege u Hrvatskoj, te da nemaju ništa s tamošnjom aferom.

Da direktor nije tu, rečeno nam je odmah, a inače ne žele komentirati bilo šta u vezi afere u Hrvatskoj, kazala je naša sagovornica. Međutim, kazala je to glasom za čiji onako visok ton, ako rade pošteno kako tvrde, uopće nije bilo potrebe.

(zurnal.info)