:FENOMEN WIKILEAKS (3): Slučajevi koji su potresli svijet
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Svijet

FENOMEN WIKILEAKS (3): Slučajevi koji su potresli svijet

FENOMEN WIKILEAKS (3): Slučajevi koji su potresli svijet
Više od 250.000 strogo povjerljivih dokumenata američkih diplomata koje je prije nekoliko dana počeo objavljivati WikiLeaks izazvali su do sada najveću pažnju medija i javnosti ali nisu ni blizu toliko šokantni kao neki od podataka ranije objavljenih na ovoj stranici

U nešto više od 600 dokumenata objavljenih u trenutku pisanja ovog teksta “najjače” informacije govore o mišljenju Amerikanaca o vođama drugih zemalja i samo su potvrdili njihove nezvanične i dobro poznate stavove. Novinari s nestrpljenjem očekuju nova “curenja” dok WikiLeaks izvještaje objavljuje “na slamku”. Njihovi raniji izvještaji nisu imali ni približno medijske pažnje kao posljednji, nazvan CableGate, ali su bili konkrektniji i nezgodniji za sve pomenute u njima.

Odgovor novim izvještajima

WikiLeaks je svoj prvi dokument objavio u decembru 2006. godine. Radilo se o tajnom dokumentu odnosno naredbi šeika Hasana Daahira Avejsa za egzekuciju nekoliko visokih vladinih zvaničnika. WikiLeaks je tada bio sličan Wikipediji pa su korisnici raspravljali da li je ponuđeni dokument vjerodostojan što za navodnu naredbu ni do danas nije dokazano. U međuvremenu je i sam WikiLeaks povukao ovaj povjerljivi dokument.

4516221982_154d683bfaGodinu dana poslije niko nije sumnjao u istinitost dokaza o korupciji porodice kenijskog lidera Daniela arap Moija koje je WikiLeaks ponudio Guardianu. Najistaknutiji aktivist WL-a, Jualian Paul Assange do danas samouvjereno tvrdi da je baš on najzaslužniji za Maoov izborni poraz nakon što su otkrivene njegove korupcijske afere zahvaljujući dokazima anonimnog saradnika WikiLeaksa.

Stranica je do naredne godine postala najveći svjetski pokret “zviždača”, insajdera koji otkrivaju tajne svojih poslodavaca. Jedan od njih je obznanio podatke o nelegalnim transakcijama kojima je švicarska banka Julius Baer svojim klijentima omogućavala pranje novca i izbjegavanje poreza preko of shore računa na Kajmanskim otocima. Švicarci su bez oklijevanja podigli tužbu i ubrzo uspjeli blokirati cijelu stranicu. Presuda je bila u njihovu korist i kalifornijski sudija Jeffrey White je naredio gašenje stranice. Na internetu su ostali tek tragovi objavljenih materijala zahvaljujući prijateljima projekta. WikiLeaks se vratio online nakon mjesec dana agresivne kampanje vodećih svjetskih medija. Isti je sudija u martu 2008. godine naložio vraćanje stranice na internet i odbacio mogućnost za žalbu švicarskoj banci.

Naredni sukob sa nezadovoljnicima čekao se tek nešto duže od 30 dana. Religijski tehnološki centar je tražio da se podaci o skandalu scientološke crkve iz 1994. godine uklone sa stranice i objave tragovi zviždača. WL je odgovorio saopštenjem.

“Kao odgovor na vaš pokušaj pritiska, Wikileaks će objaviti nekoliko hiljada dodatnih stranica scientološkog materijala sljedeće sedmice”, pisalo je u saopštenju.

Obećanje je ispunjeno u potpunosti!

Ne vjeruj nikome

david-kernell-indicted-for-sarah-palin-email-hackingVolonteri projekta su bezrezervno nastavili zabavljati javnost i u isto vrijeme dovoditi prozvane do ludila. Na vrhuncu američke predsjedničke kampanje u septembru 2008. godine WL je objavio privatne e-mailove republikanske kandidatkinje za potpredsjednicu Sare Palin. Ispostavilo se da je ona koristila privatni mail na Yahoo servisu za poslovnu komunikaciju, što je po američkim zakonima zabranjeno jer se na taj način izbjegavaju transkripti dostupni javnosti. Palin je cijeli slučaj poredila sa aferom Watergate. Uprkos naporima WL-a da zaštiti identitet svog izvora, loše prikriveni tragovi provaljivanja u e-mail sadržaje doveli su do Davida Kernella, dvadesetogodišnjeg studenta ekonomije i sina Mikea Kernella, predstavnika Demokrata iz Tannessea. On je ove godine proglašen krivim i osuđen na godinu i jedan dan kućnog pritvora i tri godine uslovne kazne.

Međutim, to nije utjecalo na broj zviždača uključenih u projekat koji svakodnevno raste, kao i broj zemalja u kojima je pristup stranici onemogućen. Podaci iz novembra 2008. godine otkrili su da među 13.500 objavljenih imena članova Britanske nacionalne partije ima na desetine zaposlenika javnih institucija što je britanskim zakonom strogo zabranjeno. Većina ih je izgubila posao ili im je zabranjeno članstvo u stranci.

WL nije poštedio ni tajanstvenu grupu Bilderberg objavivši izvještaje sa sastanaka u periodu od 1955. do 1980. godine. Iranci su pobjesnili kada su objavljeni istinski razlozi ostavke čelnika iranske organizacije za razvoj atomske energije Gholama Reza Aghazedheva. On je nakon 12 godina na čelu jedne od najvažnijih iranskih institucija podnio ostavku iz nepoznatih razloga. Izvještaji na WL-u o seriji ozbiljnih nuklearnih incidenata uzrokovanih navodno hakerskim napadima na iranski nuklearni program, pojasnili su šta na perzijskom znače “nepoznati razlozi”.

Do tada se WL držao svoje osnivačke ideje: otkrivati dokumente zemalja trećeg svijeta koje mogu pomoći njihovim stanovnicima. Objavljeni su strogo čuvani izvještaji o ekološkoj nesreći iz 2006. godine na Obali Slonovače koja je ugrozila živote preko 100.000 ljudi; besramno velike pozajmnice vlasnicima islandske banke Kaupthing; a za nos je povučeno i britansko Ministarstvo odbrane objavom strogo povjerljivog protokola sa uputstvima za izbjegavanje curenja informacija prema hakerima, novinarima i špijunima.

Sarkastični osmjeh na licima američkih obavještajaca dok su čitali britanski protokol nestao je u aprilu ove godine i do danas se vjerovatno nije pojavljivao na njihovim licima. Tada objavljeni video nazvan Kolateralna ubistva pokazuje snimak napravljen iz američkog helikoptera na kojem se vidi kako američki vojnici ubijaju iračke civile. Video neodoljivo podsjeća na kultnu scenu iz filma Full Metal Jacket pa čak i razgovor vojnika u njemu. U američkom napadu iz aprila 2007. godine je stradalo 12 iračkih civila među kojima su bili i Saeed Chmagh i Namir Noor-Eldeen, fotografi Reutera. Vojnici su njihove fotoaparate zamijenili puškama!? Na snimcima se jasno vidi da grupa muškaraca na bagdadskoj ulici nije bila naoružana, čemu su se američki vojnici očito nadali. Dok je jedan od ranjenih muškaraca pokušao da se spasi američki vojnik iza mitraljeza je nekoliko puta ponovio “samo trebaš uzeti oružje”.

Podrška i osude Assanga i WikiLeaksa su se smjenjivale neuhvatljivom brzinom sedmicu nakon objavljivanja vojnog videa kada je WL postao najtraženiji pojam na pretraživaču Google.

Istraga obavještajne službe američke vojske dovela je do hapšenja dvadesetdvogodišnjeg vojnog analitičara Bradleya Manninga, zviždača videa i brojnih drugih podataka koji će se poslije pojaviti na WikiLeaksu. Manning se otkrio sam u želji da se pohvali hakeru Adrianu Lamou ali ni do danas nije dokazano da je on “otkucao” video i hiljade diplomatskih izvještaja koje WL objavljuje od 28. novembra. WL je negirao da je Manning njihov izvor ali su mu obezbijedili advokate kojima nije dozvoljen pristup optuženom. Jedna od teorija o načinu curenja vojnih, obavještajnih i diplomatskih povjerljivih informacija kaže da su se WL-ovi hakeri uspjeli zakačiti na veliki i zaštićeni izlazni server preko kojeg amerikanci šalju informacije u isto vrijeme dok su ih navodno špijunirali i Kinezi.

Osiguranje teško 1,4 gigabajt

Analitičari i novinari nisu skrivali strah da bi ovo moglo biti posljednje curenje na WL-u i kraj Juliana Assangea. Informacije koje su do tada objavili bile to toliko povjerljive i vrijedne da bi samo rijetke obavještajne agencije nezainteresovano gledale šta će WL uraditi sljedeće. Assange i društvu su se ustvari tek zagrijavali. Prije nego što su objavili dva ogromna dnevnika o ratovima u Iraku i Afganistanu na svoju internet stranicu su postavili kriptirani video fajl težak 1,4 gigabajta. Još niko nije vidio njegov sadržaj ali se pretpostavlja da se radi o kontroverznom sadržaju čija je jedina sadašnja namjera da zaštiti WL-ove volontere. Fajl je dostupan za snimanje i ne može se ni pretpostaviti na koliko se već kompjutera nalazi ali je korištena zaštita gotovo nemoguća za probiti. Pretpostavlja se da bi u slučaju da se nešto dogodi Assangeu njegovi prijatelji objavili šifru pomoću koje bi video bio dostupan za gledanje.

wall9Prvi objavljeni dnevnik sadrži 92.000 dokumenata o ratu u Afganistanu. Nezvanični izvještaji govore da je Barrack Obama zbog curenja ovih informacija tražio od Velike Britanije, Njemačke i Australije da raspišu potjernicu za Assangeom, “kako bi mu se smanjila sposobnost stalnog kretanja po svijetu”.

Organizacije Amnesty International i Reporteri bez granica su, prenosi New York Times, kritikovale WikiLeaks zbog ugoržavanja života Afganistanaca koji sarađuju sa SAD-om. Glasnogovornik Talibana je izjavio da već postoji komisija od devet osoba koja treba da iščita izvještaje.

“Talibani imaju listu 1.800 traženih Afganistanaca i poredimo njihova imena sa onima iz izvještaja WL-a. Kada završimo naš sud će odlučiti šta raditi sa tim ljudima”, izjavio je talibanski glasnogovornik.

Assange je u nekoliko intervjua negirao odgovornost za ugrožavanje ljudskih života tvrdeći da još uvijek nije objavio oko 15.000 dokumenata i da će to uraditi tek kada se iz njih uklone imena doušnika.

Na stranici WL-a danas se iz BiH ne može pristupiti ni izvještajima iz rata u Iraku. Irački ratni dnevnici su skup od 400.000 dokumenata američke vojske iz Iraka, koji su najprije ponuđeni vodećim svjetskim medijima poput Guardiana i Al Jazeere.

Pentagon je za BBC potvrdio da se radi o “najvećem curenju povjerljivih informacije u historiji”.

Dnevnici su WL samo potvrdili kao najvećeg svjetskog izvora povjerljivih informacija. Oni su im omogućili da sa novim izvještajem CableGate budu prva vijest u svim svjetskim medijima već sedam dana a od Assangea napravili državnog neprijatelja broj jedan i najpoznatijeg svjetskog bjegunca. On je na to odgovorio najavom da će već početkom naredne godine objaviti informacije o američkim bankama koje bi za neke od njih mogle značiti i kraj poslovanja.

(zurnal.info)