Gdje je nestalo 1,3 milijarde KM sa eskro računa?

Para je u Republici Srpskoj sve manje. Ali nije jasno zašto to niko ne želi otvoreno da kaže. Predsjednik Vlade Aleksandar Džombić, kao papagaj, uporno ponavlja da je ekonomska situacija stabilna i da oni koji upozoravaju da je finansijski krah izvjestan i ne tako dalek, samo žele da uzdrmaju njegovu vladu i ne žele dobro RS.

Da premijer i njegovi ministri žele dobro RS pokazali su u petak još jednim dogovorenim kreditnim zaduženjem. Republika Srpska je za završetak gradnje južnog krila banjalučkog Kliničkog centra stavila paraf na još jedan višemilionski kredit. Ponovo se radi o kreditu iz Južne Koreje. Visina kredita 30 milona, visina kamate nije otkrivena. Otkriveno je samo da je kredit vrlo povoljan.

DUG 3,5 MILIJARDI MARAKA

Republika Srpska po raznim osnovama, bez najnovijeg zaduženja iz Koreje, duguje 3,5 milijardi maraka. Nekoliko stotina miliona Republika Srpska duguje i sama sebi. U vladi su još davno shvatili da najpovoljnija pozajmica može biti uzimanje novca sa računa od privatizacije i sukcesije, eskro računa. Račun namjenjen da čuva pare, koje bi trebale biti korištene isključivo za ulaganja u razvoj privrede i otvaranje novih radnih mjesta, pretvorio se u rezervni budžet koji vlada koristi kada god ponestane para za javnu potrošnju. Takvo ponašanje je moguće, jer je ograničenje da se novac može trošiti samo kao ulaganje u privredu, izbrisano iz Zakona. Ne postoji ni upustvo vlade koje treba da definiše način trošenja para. Jednostavno, vladi je ostavljena mogućnost da sa eskro računu zagrabi kada hoće i koliko hoće. Doduše, revizori Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske još su 2009. upozorili da se novac sa eskro računa ne smije koristiti za javnu potrošnju bez saglasnosti Narodne skupštine Republike Srpske. Saglasnost Narodne skupštine nije tražena ni prilikom posljednje pozajmice.

U avgustu 2010. godine, vlada je donijela odluku o pozajmici sa eskro računa vrijednoj 30 miliona maraka. Istom odlukom obavezala se da će novac biti vraćen do kraja decembra 2010. godine. Samo dva mjeseca poslije ta odluka je izmjenjena tako što je iznos pozajmice za krpljenje budžeta novcem od privatizacije povećan na 50 miliona maraka. Tri dana prije isteka roka za vraćanje novca, premijer i ministri su promijenili odluku. Dali su Ministarstvu finansija još šest mjeseci vremena za vraćanje 50 miliona maraka. Do 30. juna ove godine. Kako novca u budžetu, i pored toga što u vladi konstantno ponavljaju da je Republika Srpska zadržala ekonomsko-socijalnu stabilnost, očigledno nema dovoljno vlada je na sjednici 23. juna ove godine ponovo prolongirala rok za vraćanje 50 miliona maraka na eskro račun Republike Srpske. Najnoviji rok, objavljen u Službenom glasniku broj 66, je do kraja decembra ove godine. Tačno godinu dana od uzimanja pozajmice. Naravno, ukoliko rok za vraćanje ponovo ne bude odgođen. A moguće je, jer zakon jednostavno nije regulisao ovo pitanje. U Vladi Republike Srpske nisu najspremniji da objasne razloge uzimanja i načina trošenja sredstava sa eskro računa. Kada je skinuto 30 miliona, rekli su da je deset miliona potrošeno za plate budžetskih korisnika, sufinansiranje preduzeća i pomoć nerazvijenim opštinama. Rečeno je i da će preostalih 20 miliona biti iskorišteno za potrebe budžetskih obaveza.

VLADA RADI PROTIV ZAKONA

Istovremeno, Vlada Republike Srpske odlučila se da sve veću rupu popuni povećavanjem nameta privredi, koje privreda ovakva kakva jeste, jedva izdržava.

“Stalno pričamo kako smo stabilni i kako nam je super. Da nam je super i da smo stabilni ne bi se zaduživali toliko, ne bi se stalno posezalo za eskro računom, a da niko ne zna kako će se to vratiti. Jer, ako se moraju vraćati i obaveze i krediti, kada misle to da vrate na eskro račun… On od početka služi kao rezervni budžet, a nikakve efekte od toga ne vidimo. Cilj je bio potrošnja u produktivne svrhe, a ako je broj nezaposlenih sve veći, o čemu pričamo!” pojašnjava stanje ekonomski analitičar Svetlana Cenić.

Najveći pojedinačni iznos Vlada je sa računa od privatizacije uzela 2008. godine. Potrošen je na plate zaposlenih u zdravstvenom sektoru. U ugovoru je predviđeno da Fond zdravstva novac vrati do 2012. godine. Nedavno je međutim, Vlada Fondu odobrila novu dugoročnu pozajmicu od 20 miliona KM.

“Konstatacija je da Republika Srpska ulazi u jednu veoma kritičnu zonu kada je nemoguće začepiti sve rupe i zbog toga neko mora da snosi odgovornost. Odgovoran je Aleksandar Džombić i kao sadašnji premijer i kao nekadašnji ministar finansija”, krivicu adresira poslanik SDS-a u NSRS Vukota Govedarica.

Opozicija očekuje da će makar jednom do kraja godine doći na dnevni redi pitanje: ko snosi i koliku krivicu za ovakvo stanje? Na toj sjednici posvećenoj stanju na računu od privatizacije, opozicija će tražiti tačan podatak o tome koliko je novca ostalo. Vlada, odnosno ministri, moraće da odgovore zašto se toliko puta prolongiraju rokovi za vraćanje pozajmica.

“To je potpuni dokaz da Vlada radi protiv zakona. Vlada RS ne bi smjela da posuđuje ta sredstva, a ako ih je uzela mora ih u roku vraćati. Očigledno je da je ovo još jedan od dokaza potpunog kraha ekonomske politike Vlade RS koja je i u 2010. napravila pravi sunovrat. Radi se jednostavno o nedostatku sredstava i vlada će i ovo malo sredstava koliko je ostalo na eskro računu potrošiti”, tvrdi Zoran Đerić, poslanik PDP-a u NSRS.

ESKRO POMOĆ MIŠKOVIĆU

Sa trošenjem para sa eskro računa Vlada očigledno ne namjerava stati ni do kraja ove godine. “Žurnal” saznaje da je za skidanje sa računa već spremno novih 15 miliona maraka. Novac će biti potrošen na kupovinu obveznica robne kuće “Boska”. Skupština akcionara robne kuće Boska, nezvanično saznajemo, spremna je da 2. avgusta donese odluku o emitovanju akcija. Već je dogovoreno da akcije, (kao i u slučaju dokapitalizacije Bobar banke, Balkan Investment banke i Aura osiguranja), parama sa eskro računa kupi Investiciono razvojna banka Republike Srpske. Boska je u većinskom vlasniku srpskog biznismena Miroslava Miškovića, inače veoma bliskog saradnika aktuelnog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Ako se ova saznanja ostvare eskro budžet biće dodatno osiromašen.

Frapantni su podaci koji govore da je, bez previše vidljivih rezultata, sa eskro računa Republike Srpske od 2007. do 2010. godine potrošeno više od milijarde maraka. Na računu je, prema zvaničnim podacima prije četiri godine bilo milijardu i petsto miliona. Prema dostupnim podacima na tom računu trenutno se nalazi nešto preko 200 miliona. U Vladi RS tvrde da ih je 240.