Olimpijski centar „Jahorina“ je poslednjeg dana avgusta donio odluku o četvrtoj izmjeni plana javnih nabavki za 2022. godinu, prema kojem ukupna vrijednost roba koje namjeravaju nabaviti, i radova koji su predvidjeli izvesti, iznosi vrtoglavih 325.384.430 konvertibilnih maraka. U odnosu na prvi plan javnih nabavki za ovu godinu, koji je donesen 16. februara, a čija je vrijednost bila 290.576.430 KM, radi se o povećanju od 34.808.000 maraka. Veoma ambiciozan plan za preduzeće čija će zaduženja, prema ocjeni pojedinih malih akcionara ovog društva, do kraja 2024. godine narasti na 200 miliona maraka, dok će dobit biti mizerna, svega 1,6 miliona KM.
Uprava OC „Jahorina“, naravno, u svojim planovima računa na dalju podršku iz budžeta RS, iz kojeg je već izvukli stotine miliona maraka, kao i nova kreditna zaduženja, od kojih je samo poslednje iznosilo 133,8 miliona KM, o čemu je Žurnal već pisao.
Dodikovo poslovno čudoOC Jahorina ima obaveze od 201 milion, a dobit od 1,6 miliona
Četvrti plan javnih nabavki OC predviđa da se kupuje sve od „igle do lokomotive“. Nije šala. Poslednjeg dana septembra OC „Jahorina“ je sa italijanskom fiormom „DOTTO SRL“ sklopila ugovor o nabavci turističkog vozića, koji će imati lokomotivu i jedan vagon. Ta „atrakcija“ plaćena je više od pola miliona maraka, tačnije 512.427,46 KM, bez uračunatog PDV-a. Po metru kvadratnom vagona, vozić je skuplji od TGV-a. Italijanska firma bila je jedini ponuđač, dala je najnižu cijenu i i tenderski postupak okončan je po krakom postupku.
Menadžment OC, nema sumnje, preferira saradnju sa italijanskim firmama, bilo da se radi o nabavci vozića ili izgradnji žičara. U vrlo spornom postupku javnih nabavki, OC Jahorina je posao izgradnje žičare na lokaciji Rajska dolina ranije povjerila italijanskoj kompaniji „Leitner“, u čijem sastavu su bile i četiri domaće kompanije. Vrijednost tog posla bila je precijenjena i iznosila je 16,9 miliona maraka bez PDV-a.
Uskoro na Jahorini kreću „zimske čarolije“, pa će „elita“ iz BiH i regiona pohrliti na ovu planinu da proslavi novogodišnje praznike. Menadžment OC i ove godine odlučio je da za nabavku i montažu novogodišnjih ukrasa izdvoji 75.000 KM. Postavlja se pitanje, gdje su nestali irvasi, svijetleće kugle u olimpijskim krugovima, viseće vještačko zelenilo i ostala šljašteća bižuterija, za koju je prošle godine OC „Jahorina“ platio 60.000 KM?!!
U poslednjem kvartalu OC je sklopio i ugovor težak 16.389.515,56 KM sa grupom ponuđača za izgradnju jezera Skočine , rekonstrukciji i izgradnju novog sistema za osnježavanje. Zanimljivo je da se radi o grupi ponuđača u kojoj se ponovo našla jedna italijanska firma, „Technoalpin – S.P.A“ iz Bolzana. Osim nje, tu su i dvije firme sa Pala, „Grijanjeinvest“ i „Stam Petrović“, jedna sarajevska firma – „UNIS“ d.o.o., te „Prijedorputevi“, u vlasništvu tajkuna Dragana Čorokala, koji je godinama na namještenim tenderima dobijao poslove od javnih preduzeća u Republici Srpskoj.
OC „Jahorina“ ne gazduje samo ovom planinom, već joj je po nalogu vrha entitetske vlasti, sa Miloradom Dodikom na čelu, povjereno i upravljanje „Andrićgradom“, izgradnja ski-centra „Igrišta“ kod Han Pijeska, kao i realizacija izgradnj skijališta na Manjači.
VLADA RS ULAŽE 200 HILJADA KMAndrićgrad ulazi u sastav Olimpijskog centra Jahorina
Pravljenje skijališta na Manjači je, prema procjenama stručnjaka, nemoguća misija, jer se radi o planini nadmorske visine nešto više od 1200 metara, na kojoj se snijeg, i kada padne, kratko zadržava.
Čak i da se uloži ogroman novac u savremenu tehnologiju osnježivanja, održavanje staza na Manjači je izuzetno teško. Bez obzira na to što će, nema sumnje, projekat „Manjača“ doživjeti fijasko i kao i Dodikov projekat „Turistički centar Klekovača“ kod Drinića, OC „Jahorina“ je odlučila da angažuje Institut za građevinarstvo „IG“ Banjaluka da sačini studiju opravdanosti izgradnje ski-centra na Manjači.
Početna cijena za ovaj posao bila je 20.000 KM, a na tender su se javila tri ponuđača, da bi nakon e-aukcije iz igre ispali „Unis institut za ekologiju, zaštitu na radu i zaštitu od požara“ iz Istočnog Sarajeva i banjalučka firma „Routing“, a kao pobjednik je odabran Institut za građevinarstvo Banjaluka, firma bliska vlastima u RS, koja je, gle čuda, ponudila najnižu cijenu.
(zurnal.info)