GEOLOZI UPOZORAVAJU: Očekujemo pojave novih klizišta!

Kao posljedice poplava u Bosni i Hercegovini pojavilo se na hiljade novih klizišta a njihov broj neprestano raste. Tako su u Tuzlanskom kantonu, koji je i najpogođeniji, u prethodnih par dana prijavljena još četiri klizišta, čime se broj prijavljenih popeo na 1.310.

ZE-DO KANTON: 2000 klizišta

Izuzetno ugrožen je i Zeničko-dobojski kanton, u kojem je registrovano više od 2.000 manjih i većih klizišta. Iako brojke još uvijek nisu precizne i pouzdane, preliminarne procjene štete u Ze-Do kantonu kreću se oko 500 miliona KM:

- Ovo su preliminarni rezultati i oni nisu tačni, ali to se procjenjuje jer je mnogo klizišta. Uništeno je mnogo komunalne infrastrukture kako puteva, tako i vodovoda i kanalizacija te privrednih subjekata – kaže za Fenu premijer Zeničko-dobojskog kantona Munib Husejnagić.

Trenutno su u ovom kantonu u fazi prikupljanja konačnih informacija o nastalim štetama, a danas bi trebala biti inovirana Kantonalna komisija za procjenu šteta čiji će zadatak biti davanje podrške općinskim komisijama, a cijeli posao trebao bit završen za sedam dana.

Husejnagić kaže da će podaci biti proslijeđeni nadležnima na državnom nivou u cilju organiziranja donatorske konferencije.

Mnogo problema sa klizištima ima i u Sarajevskom kantonu. Iako se u narednom periodu očekuje smirivanje situacije na terenu, još uvijek postoji opasnost od aktiviranja starih i pojave novih klizišta, potvrđuje za Žurnal Hazim Hrvatović, direktor Federalnog zavoda za geologiju:

- To je naročito moguće kod velikih klizišta i na klizištima gdje nisu izvršene hitne mjere intervencije kao što su dreniranje voda i sprečavanje dotoka novih količina voda (od padavina) u klizište.  Značajan broj klizišta, posebno onih koji su označeni kao “nova” (primjer Kosova kod Maglaja, Željezno polje i dr.) predstavljaju fosilna klizišta koja su usljed velikih količina vode aktivirana. Moguće je očekivati nova klizišta na područjima navedenih kantona u Federaciji BiH.

Hrvatović kaže da je deset geologa iz Federalnog zavoda za geologiju na terenu, gdje prikupljaju podatke kako bi se izvršila procjena stabilnosti prostora koju su zahvaćeni klizištima. Pored geologa iz Zavoda, u prikupljanju podataka za odručje Tuzlanskog kantona, uključeni su i geolozi sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta iz Tuzle:

- Federalni zavod za geologiju je u skladu sa Neredbom Federalnog štaba civilne zaštite uradio Program mjera za sprečavanje nastajanja posljedica koje mogu uzrokovati klizišta. Te mjere su upućene svim službama Civilne zaštite u Federaciji BiH. Struka ima mnogo podataka gdje se nalaze klizišta, gdje mogu nastati i šta treba uraditi na prevenciji za nastanak neželjenih posljedica. Međutim, potrebna su značajna sredstva da se sve potrebno uradi.

TUZLANSKI KANTON: OČEKUJE SE TALAS KLIZIŠTA

U izvještajima entitetskih civilnih zaštita navodi se kako je više od milion i 600 hiljada ljudi u BiH pogođeno poplavama i klizištima. Stručnjaci upozoravaju da stanje nije ni izdaleka normalizirano:

- U Tuzlanskom kantonu - a slično je svuda gdje su glinoviti te glinovito-pjeskoviti sedimeneti tla - nakon plavnog talasa uslijedila je ili će tek stići prateća nevolja talas klizišta - upozorio je geolog Izet Žigić apelujući na struku da pomogne tamo gdje treba u teškom trenutku.

Zbog pomjeranja tla i dijela miniranih područja, u toku naredne sedmice Centar za uklanjanje mina BiH uradit će prvu procjenu minski ugroženih područja zahvaćenih poplavama i procjenu štete i listu potreba za naredni period prema Vijeću ministara BiH i donatorima.

Prve procjene šteta nastalih na kućama u Brčko Distriktu usljed klizišta se procjenjuju na više od milion i 600 hiljada KM. Direkcija za finansije kod procjene ove štete iznijela je podatak od 34 kuće zahvaćene klizištima, te jednom zgradom sa deset stanova u gradskoj jezgri.

Preliminarne procjene pokazuju da su štete prouzrokovane poplavama i klizištima u Tuzlanskom kantonu takvih razmjera da prevazilaze ekonomske mogućnosti općina i Tuzlanskog kantona, pa će za sanaciju biti potrebna međunarodna i pomoć sa viših nivoa vlasti.

Preliminarni podaci iznose više od 519 miliona KM: U Banovićima 5,5 miliona, Čeliću 10 miliona, Doboj-Istoku 15 miliona, Gračanici 44 miliona, Gradačcu 20 miliona, Kalesiji, 6,6 miliona, Kladnju 8 miliona, Lukavcu 13,7, Sapni 14,3 miliona, Teočaku 6 miliona, a u Tuzli štete prelaze iznos od 353 miliona KM, u Živinicama 8,9 milionaKM.
(zurnal.info)