Od 13,5 miliona KM za održivi povratak, skoro tri miliona otišlo je na obnovu vjerskih objekata BiH, sva tri naroda. Da stvar bude jasna – radi se samo o ulaganjima u 2010. godini. Odluku o dodjeli ovih sredstava donijela je Komisija za izbjeglice i raseljena lica BiH. Bilo je tu obnove crkvi, parohijskih domova, potpođavanja, kupovine zvona i izgradnje munara. Kapelice na grobljima, župni uredi i medžliski prostoti, novoobnovljene crkve i domovi časnih sestara u ovoj godini često su bili važniji od škola, bolnica i drugih nepotrebnih ustanova. Iako često nemaju nikakve veze sa povratkom, vjerski objekti nalaze se visoko na listi prioriteta. Primjera radi, zbog čega bi samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru imao veze s povratkom? U isto vrijeme, Hrvatima koji se vraćaju u RS nije odobren nijedan povratnički projekat!
SRBI: 805.000 KM
To što je u naselju Zaplanik u Opštini Ravno po popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo samo troje stanovnika srpske nacionalnosti, nije spriječilo nadležne da u 2010. izdvoje 10.000 KM za obnovu pravoslavne crkve. Čak ni to što je Saborna crkva u Sarajevu odavno u odličnom stanju nije Komisiji bio znak da sredstva preusmjeri u, naprimjer, izbjegličko naselje. Naprotiv, za obnovu ove obnovljene crkve ove godine izdvojeno je čak 100 hiljada KM! Tek pet hiljada manje, “samo” 95.000 KM, izdvojeno je za obnovu Saborne crkve u Čapljini. Popis ne završava tu, negdje 10, na drugom mjestu 20, 30 ili 50 hiljada, lista je podugačka: crkva u Vukosavlju – 40.000 ili crkvu u Poplatu, 30.000 za parohijski dom u Bihaću, 20.000 za crkvu na Bradini, za one u Blagaju i na Palama po 40 hiljada, u dobojskim Rudancima 20, parohijski dom u Nišićima 40... Od skoro pet i po miliona namijenjenih za održivi povratak za Srbe u Federaciji BiH čak 805 hiljada KM izdvojeno je za obnovu crkava i parohijskih objekata.
HRVATI: REKORDNIH MILION I 600 HILJADA KM
U poređenju sa svojim komšijama Hrvatima Srbi su malo potrošili. Od dva miliona i 300 hiljada KM za povratak Hrvata u 2010. u Federaciji, za obnovu vjerskih objekata, parohijskih kuća i drugih sličnih ustanova potrošeno je više od milion i šesto hiljada KM. Samo 780.000 otišlo je na izgradnju puteva, kultunih ustanova i obnova škola. Primjera radi, za obnovu Gospinog svetišta u Kondžilu u Tesliću izdvojeno je 50.000 KM, obnovu Župne univerzalne dvorane u Župi sv. Ilije proroka u Brodu 40.000. Za sve ove radove uspijeva se uštedjeti na drugoj strani. Obnova cijele seoske škole u okolini Tomislavgrad koštala je koliko i “završni podopolagački radovi na sistemu grijanja u rimokatoličkoj crkvi svetog Juraja Mučenika” u Derventi – 20.000. Za duplo više novca usješno je saniran Župni ured u Zavidovićima, sitnica – 40.000 KM. Kako su se raspoređivala sredstva između duhovnih i svjetovnih potreba, zorno svjedoči i primjer Šamca. Za obnovu crkve u Srednjoj Slatini dato je 20.000 ali je za rekonstrukciju doma kulture s čitaonicom dato duplo manje – 10.000 KM. Čak se i za sredstva koja nisu data u svrhu dogradnje, obnove i izgradnje vjerskih objekata ne može reći da su poslužila za potpuno svjetovne svrhe. Dio obnovljenih puteva vodi ka crkvi, župnom uredu, groblju ili samostanu: Od Križ Brda do mjesnog groblja, a u ovih 780 hiljada ulaze i rekontrukcije i obnove kuće časnih sestara, izgradnje grobljanskih kapela, put ka pastoralnom centru i sl.
BOŠNJACI: 265.000
Za obnovu i izgradnju vjerskih objekata izdvojeno je “samo” 265.000 KM, i to za obnovu džamije u Bijeljini, Bosanskom Brodu, Jajcu.... Zanimljivo je ipak da je za sanaciju puta od Vratnika do džamije u Faletićima izdvojeno čak 400.000 KM.
Podsjećamo, u BiH još 2.550 porodica živi u kolektivnom smještaju. Zaposleno je samo 1 posto povratnika. 47.000 je nezbrinutih porodica. 2.700 domaćinstava još uvijek je bez električne energije. Svima njima ostaje da se mole Bogu za neko bolje sutra, u novim, okrečenim i svježe potpođenim bogomoljama.
(zurnal.info)
">Novac namijenjen za povratak izbjeglica Komisija za izbjeglice i raseljena lica je preusmjerila za obnovu vjerskih objekata, pa čak i onih koji su već obnovljeniOd 13,5 miliona KM za održivi povratak, skoro tri miliona otišlo je na obnovu vjerskih objekata BiH, sva tri naroda. Da stvar bude jasna – radi se samo o ulaganjima u 2010. godini. Odluku o dodjeli ovih sredstava donijela je Komisija za izbjeglice i raseljena lica BiH. Bilo je tu obnove crkvi, parohijskih domova, potpođavanja, kupovine zvona i izgradnje munara. Kapelice na grobljima, župni uredi i medžliski prostoti, novoobnovljene crkve i domovi časnih sestara u ovoj godini često su bili važniji od škola, bolnica i drugih nepotrebnih ustanova. Iako često nemaju nikakve veze sa povratkom, vjerski objekti nalaze se visoko na listi prioriteta. Primjera radi, zbog čega bi samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru imao veze s povratkom? U isto vrijeme, Hrvatima koji se vraćaju u RS nije odobren nijedan povratnički projekat!
SRBI: 805.000 KM
To što je u naselju Zaplanik u Opštini Ravno po popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo samo troje stanovnika srpske nacionalnosti, nije spriječilo nadležne da u 2010. izdvoje 10.000 KM za obnovu pravoslavne crkve. Čak ni to što je Saborna crkva u Sarajevu odavno u odličnom stanju nije Komisiji bio znak da sredstva preusmjeri u, naprimjer, izbjegličko naselje. Naprotiv, za obnovu ove obnovljene crkve ove godine izdvojeno je čak 100 hiljada KM! Tek pet hiljada manje, “samo” 95.000 KM, izdvojeno je za obnovu Saborne crkve u Čapljini. Popis ne završava tu, negdje 10, na drugom mjestu 20, 30 ili 50 hiljada, lista je podugačka: crkva u Vukosavlju – 40.000 ili crkvu u Poplatu, 30.000 za parohijski dom u Bihaću, 20.000 za crkvu na Bradini, za one u Blagaju i na Palama po 40 hiljada, u dobojskim Rudancima 20, parohijski dom u Nišićima 40... Od skoro pet i po miliona namijenjenih za održivi povratak za Srbe u Federaciji BiH čak 805 hiljada KM izdvojeno je za obnovu crkava i parohijskih objekata.
HRVATI: REKORDNIH MILION I 600 HILJADA KM
U poređenju sa svojim komšijama Hrvatima Srbi su malo potrošili. Od dva miliona i 300 hiljada KM za povratak Hrvata u 2010. u Federaciji, za obnovu vjerskih objekata, parohijskih kuća i drugih sličnih ustanova potrošeno je više od milion i šesto hiljada KM. Samo 780.000 otišlo je na izgradnju puteva, kultunih ustanova i obnova škola. Primjera radi, za obnovu Gospinog svetišta u Kondžilu u Tesliću izdvojeno je 50.000 KM, obnovu Župne univerzalne dvorane u Župi sv. Ilije proroka u Brodu 40.000. Za sve ove radove uspijeva se uštedjeti na drugoj strani. Obnova cijele seoske škole u okolini Tomislavgrad koštala je koliko i “završni podopolagački radovi na sistemu grijanja u rimokatoličkoj crkvi svetog Juraja Mučenika” u Derventi – 20.000. Za duplo više novca usješno je saniran Župni ured u Zavidovićima, sitnica – 40.000 KM. Kako su se raspoređivala sredstva između duhovnih i svjetovnih potreba, zorno svjedoči i primjer Šamca. Za obnovu crkve u Srednjoj Slatini dato je 20.000 ali je za rekonstrukciju doma kulture s čitaonicom dato duplo manje – 10.000 KM. Čak se i za sredstva koja nisu data u svrhu dogradnje, obnove i izgradnje vjerskih objekata ne može reći da su poslužila za potpuno svjetovne svrhe. Dio obnovljenih puteva vodi ka crkvi, župnom uredu, groblju ili samostanu: Od Križ Brda do mjesnog groblja, a u ovih 780 hiljada ulaze i rekontrukcije i obnove kuće časnih sestara, izgradnje grobljanskih kapela, put ka pastoralnom centru i sl.
BOŠNJACI: 265.000
Za obnovu i izgradnju vjerskih objekata izdvojeno je “samo” 265.000 KM, i to za obnovu džamije u Bijeljini, Bosanskom Brodu, Jajcu.... Zanimljivo je ipak da je za sanaciju puta od Vratnika do džamije u Faletićima izdvojeno čak 400.000 KM.
Podsjećamo, u BiH još 2.550 porodica živi u kolektivnom smještaju. Zaposleno je samo 1 posto povratnika. 47.000 je nezbrinutih porodica. 2.700 domaćinstava još uvijek je bez električne energije. Svima njima ostaje da se mole Bogu za neko bolje sutra, u novim, okrečenim i svježe potpođenim bogomoljama.
(zurnal.info)
">Novac namijenjen za povratak izbjeglica Komisija za izbjeglice i raseljena lica je preusmjerila za obnovu vjerskih objekata, pa čak i onih koji su već obnovljeniOd 13,5 miliona KM za održivi povratak, skoro tri miliona otišlo je na obnovu vjerskih objekata BiH, sva tri naroda. Da stvar bude jasna – radi se samo o ulaganjima u 2010. godini. Odluku o dodjeli ovih sredstava donijela je Komisija za izbjeglice i raseljena lica BiH. Bilo je tu obnove crkvi, parohijskih domova, potpođavanja, kupovine zvona i izgradnje munara. Kapelice na grobljima, župni uredi i medžliski prostoti, novoobnovljene crkve i domovi časnih sestara u ovoj godini često su bili važniji od škola, bolnica i drugih nepotrebnih ustanova. Iako često nemaju nikakve veze sa povratkom, vjerski objekti nalaze se visoko na listi prioriteta. Primjera radi, zbog čega bi samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru imao veze s povratkom? U isto vrijeme, Hrvatima koji se vraćaju u RS nije odobren nijedan povratnički projekat!
SRBI: 805.000 KM
To što je u naselju Zaplanik u Opštini Ravno po popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo samo troje stanovnika srpske nacionalnosti, nije spriječilo nadležne da u 2010. izdvoje 10.000 KM za obnovu pravoslavne crkve. Čak ni to što je Saborna crkva u Sarajevu odavno u odličnom stanju nije Komisiji bio znak da sredstva preusmjeri u, naprimjer, izbjegličko naselje. Naprotiv, za obnovu ove obnovljene crkve ove godine izdvojeno je čak 100 hiljada KM! Tek pet hiljada manje, “samo” 95.000 KM, izdvojeno je za obnovu Saborne crkve u Čapljini. Popis ne završava tu, negdje 10, na drugom mjestu 20, 30 ili 50 hiljada, lista je podugačka: crkva u Vukosavlju – 40.000 ili crkvu u Poplatu, 30.000 za parohijski dom u Bihaću, 20.000 za crkvu na Bradini, za one u Blagaju i na Palama po 40 hiljada, u dobojskim Rudancima 20, parohijski dom u Nišićima 40... Od skoro pet i po miliona namijenjenih za održivi povratak za Srbe u Federaciji BiH čak 805 hiljada KM izdvojeno je za obnovu crkava i parohijskih objekata.
HRVATI: REKORDNIH MILION I 600 HILJADA KM
U poređenju sa svojim komšijama Hrvatima Srbi su malo potrošili. Od dva miliona i 300 hiljada KM za povratak Hrvata u 2010. u Federaciji, za obnovu vjerskih objekata, parohijskih kuća i drugih sličnih ustanova potrošeno je više od milion i šesto hiljada KM. Samo 780.000 otišlo je na izgradnju puteva, kultunih ustanova i obnova škola. Primjera radi, za obnovu Gospinog svetišta u Kondžilu u Tesliću izdvojeno je 50.000 KM, obnovu Župne univerzalne dvorane u Župi sv. Ilije proroka u Brodu 40.000. Za sve ove radove uspijeva se uštedjeti na drugoj strani. Obnova cijele seoske škole u okolini Tomislavgrad koštala je koliko i “završni podopolagački radovi na sistemu grijanja u rimokatoličkoj crkvi svetog Juraja Mučenika” u Derventi – 20.000. Za duplo više novca usješno je saniran Župni ured u Zavidovićima, sitnica – 40.000 KM. Kako su se raspoređivala sredstva između duhovnih i svjetovnih potreba, zorno svjedoči i primjer Šamca. Za obnovu crkve u Srednjoj Slatini dato je 20.000 ali je za rekonstrukciju doma kulture s čitaonicom dato duplo manje – 10.000 KM. Čak se i za sredstva koja nisu data u svrhu dogradnje, obnove i izgradnje vjerskih objekata ne može reći da su poslužila za potpuno svjetovne svrhe. Dio obnovljenih puteva vodi ka crkvi, župnom uredu, groblju ili samostanu: Od Križ Brda do mjesnog groblja, a u ovih 780 hiljada ulaze i rekontrukcije i obnove kuće časnih sestara, izgradnje grobljanskih kapela, put ka pastoralnom centru i sl.
BOŠNJACI: 265.000
Za obnovu i izgradnju vjerskih objekata izdvojeno je “samo” 265.000 KM, i to za obnovu džamije u Bijeljini, Bosanskom Brodu, Jajcu.... Zanimljivo je ipak da je za sanaciju puta od Vratnika do džamije u Faletićima izdvojeno čak 400.000 KM.
Podsjećamo, u BiH još 2.550 porodica živi u kolektivnom smještaju. Zaposleno je samo 1 posto povratnika. 47.000 je nezbrinutih porodica. 2.700 domaćinstava još uvijek je bez električne energije. Svima njima ostaje da se mole Bogu za neko bolje sutra, u novim, okrečenim i svježe potpođenim bogomoljama.
(zurnal.info)
">