Građani BiH izvan procesa odlučivanja

Tokom 2010. vlasti u BiH nisu napravile značajniji korak naprijed u razvijanju partnerskih odnosa s građanima, konstatuju u izvještaju Cetri civilnih inicijativa (CCI).

„Da su građani u BiH očigledno izvan procesa odlučivanja pokazuje podatak da je jedva trećina ispitanika tokom 2010. učestvovala u donošenju odluka putem mjesne zajednice, a to je još najbolji rezultat od svih mehanizama propisanih zakonom. To je zaista premalo, a dodatno i tih 30-ak posto je suštinski gotovo bez ikakvog uticaja u procesu odlučivanja“, naglasio je Igor Stojanović, direktor za razvoj i finansiranje CCI-a na današnjoj pres-konferenciji u Banjoj Luci.

Iako se izabrani predstavnici u javnosti verbalno zalažu za uključivanje građana u procese donošenja odluka i razvijanje tzv. participatorne demokratije, u stvarnosti su građani gotovo bez ikakvog uticaja na odlučivanje, naglašava se u „Godišnjem izvještaju o učešću građana u donošenju odluka u BiH za 2010.“

Analize rezultata provedenog istraživanja upućuju na zaključak da su u 2010. godini glavne karakteristike pad spremnosti javnih službenika na saradnju s građanima kao i veći aktivizam građana kao njihov odgovor.

„Vlasti u BiH i dalje propuštaju priliku da na djelu pokažu da im je stalo do mišljenja građana, te da donose odluke u najboljem interesu javnosti, a bez toga nema napretka prema odgovornijem društvu i boljim uslovima života“, istakao je Igor Stojanović.

Istraživajući iskustva građana o učešću u lokalnom odlučivanju CCI je u 14 selektiranih općina u BiH, na uzorku od 1.003 punoljetna građanina i 100 zaposlenih u lokalnim

samoupravama, istraživao njihovu percepciju i iskustva u učešću građana u donošenju odluka.

Općine koje su obuhvaćene istraživanjem su Banja Luka, Bijeljina, Gradiška, Teslić, Trebinje, Zenica, Čapljina, Mostar, Prozor, Doboj, Sarajevo, Tuzla, Srebrenica, te Bihać.

Negativna percepcija javnih službenika prema učešću građana je vidljiva u raznim aspektima. Za oko 40 posto je povećan procent službenika koji smatraju nepotrebnim

učešćem građana u odlučivanju u odnosu na 2009. te ih je sada oko 20 posto koji tako misle.

Također, 86 posto službenika ima povjerenje u rad lokalnih vlasti, za razliku od 19,3 posto građana.

Na opisane stavove i praksu vlasti prema učešću građana, oni sami (građani) reaguju nepovjerenjem, ali i nešto povećanim aktivizmom kroz građanske inicijative.

Ipak, nepovjerenje građana prema vlasti je najniže od 2005. na ovamo kada je bilo oko 50 posto, a u 2010. je nešto više od 19 posto, što znači da je pad u šest godina od 30 posto.

Istovremeno, tokom 2010. povećano je članstvo građana u nevladinim organizacijama ( pet posto), povećan je i broj građana koji su potpisali peticiju (8,4 posto), a 8,2 posto više građana je iniciralo sastanak s predstavnicima vlasti oko nekog problema.

Kada se ovome doda i podatak da je informiranost o mehanizmima učešća povećana kod građana tokom 2010. jasno je da građani pokušavaju preuzeti sudbinu u svoje ruke te se nametnuti vlastima kada ovi već rade premalo na uključivanju građana.

„Ukupno gledano, 2010. je još jedna loša godina za učešće građana. Vlasti i dalje odlučivanje drže u svojim rukama, daleko od uticaja građana, koji mogu učestvovati jedino u konsultacijama, ali i to je teško dostupno za većinu. Učešće građana u BiH je i dalje primarno teorijsko pitanje i nema znakova ozbiljnog zaokreta vlasti prema većoj otvorenosti za uticaj“, zaključio je Stojanović.

Tu treba dodati i podatak da građani imaju još manje povjerenja u rad lokalnih vlasti nego tokom 2009., jer su za 4,9 posto su rezultati lošiji nego 2009., a čak 10,1 posto lošiji nego 2008.godine.

Naime, procent građana koji imaju ili uglavnom imaju povjerenje u rad vlasti je prvi put od 2005. pao ispod 20 posto, što je najniži nivo od kada se rade istraživanja.

(Fena)